1. dan: Interkulturalnost i orijentacija na otvorenom

• Tradicionalni doček

• Sastanak s vodstvom škole i obilazak škole

• Upoznavanje s vanjskim prostorom škole u kojem se odvija nastava na otvorenom

• Promatranje inkluzivnih "ice-breaker" igara i nastave geografije na otvorenom uz digitalne alate za orijentaciju.

2. dan: Tradicija, umjetnost i ekološki prostori

• Posjet lončarskom kompleksu i razgovor o utjecaja dobrobiti terenske nastave na učenike

• Promatranje metode iskustvenog i kreativnog učenja na otvorenom (tradicijska umjetnost - grnčarsko kolo - i istraživanje lokalne baštine)

3. dan: Zdravlje, empatija i inkluzija u praksi

• Upoznavanje sa sigurnosnom i logističkom infrastrukturom škole te protokolima vezanim za sigurnost učenika tijekom nastave na otvorenom

• Upoznavanje sa načinom rada stručnog tima za inkluziju (razgovori i radionice)

• Praćenje aktivnosti „Walk in My Shoes“ – promatranje prilagodbe nastave u funkciji razvoja empatije i podršku učenicima s teškoćama

4. dan: Europski identitet i završna refleksija

• Promatranje suradničkog učenja kroz radionice o Danu Europe i interaktivne kvizove.

• Završna refleksija s kolegama domaćinima o svim aspektima provedenog učenja na otvorenom i planiranje buduće suradnje

Učenje na otvorenom: 

Vidjela sam kako se vanjski prostori mogu kreativno iskoristiti za nastavu te kako boravak izvan učionice utječe na dinamiku grupe. Dobila sam uvid u to kako organizirati nastavu na otvorenom da ona ne bude samo izlet, već strukturirani proces učenja koji potiče dječju znatiželju.

Digitalni alati u nastavi na otvorenom:

Upoznala sam se s funkcionalnostima aplikacije Actionbound. Vidjela sam na koji se način gamifikacija može povezati s istraživanjem okoline i dobila ideje kako tehnologiju iskoristiti kao alat za interaktivnu terensku nastavu.

Inkluzivne metode i pozitivna psihologija: 

Dobila sam uvid u to kako psihologinja i stručna služba kroz metode poput „Drveta prijateljstva“ i „Priča s otvorenim završetkom“ grade razrednu koheziju. Vidjela sam kako se tišoj i povučenijoj djeci može dati prostor za izražavanje kroz projekciju i kreativne radove.

Integracija baštine u nastavu: 

Kroz primjere kompleksa „Meșterul Olar“ i izložbenog prostora Mihaija Eminescua, vidjela sam kako se lokalna tradicija i zanati mogu uspješno uklopiti u suvremene obrazovne sadržaje, spajajući povijest s aktivnim učenjem.

Profesionalna suradnja i komunikacija: 

Prakticirajući engleski jezik u radnom okruženju, stekla sam veću sigurnost u razmjeni ideja s kolegama iz Rumunjske. Vidjela sam kako inkluzivni pristup u komunikaciji (poput prevođenja materijala na hrvatski) olakšava suradnju i jača interkulturalne veze.

Što planiram primijeniti u nastavi

• Istraživanje mogućnosti učenja na otvorenom: Planiram istražiti lokalne prostore koji bi mogli poslužiti kao učionice na otvorenom, inspirirana primjerima koje sam vidjela u Rumunjskoj.

• Isprobati primjenu digitalizacije u terenskoj nastavi: Namjeravam samostalno istražiti izradu kraćih ruta u aplikaciji Actionbound kako bih testirala njihovu primjenu u svom razredu.

• Inkluzivni alati: Kao razrednica planiram isprobati radionicu „Drvo prijateljstva“ na početku školske godine kao metodu za bolje upoznavanje učenika i stvaranje toplije razredne klime 

Boravak u partnerskoj školi u Balsu pružio mi je koristan uvid u to kako se s ograničenim materijalnim resursima, ali uz dobru motivaciju učitelja, može održati kvalitetna obrazovna razina. Srdačnost domaćina i način na koji su učenici prihvatili našu grupu učenika koje je istovremeno bila na grupnoj mobilnosti,  doprinijeli su pozitivnoj atmosferi tijekom cijelog boravka. 

Iako je sustav domaćina u određenim segmentima još uvijek tradicionalan, vidljiv je trud u uvođenju digitalnih alata i IKT opreme, čime se nastoji modernizirati nastava u svim segmentima. 

Razgovori s kolegama otkrili su da dijelimo i mnoge suvremene izazove koji nadilaze granice samih sustava, poput održavanja motivacije učenika te potrebe za snažnijom suradnjom s roditeljima u rješavanju problema izostanaka. Upravo zato su materijali poput „nedovršenih priča“, koje je pripremila njihova stručna služba, iznimno vrijedni jer nude primjenjive metode za razvoj empatije i rješavanje svakodnevnih situacija u učionici. 

Zanimljivo je bilo primijetiti generacijski jaz u komunikaciji; dok se stariji učitelji teže služe stranim jezicima, učenici izvrsno govore engleski jezik, što je uvelike olakšalo interakciju i suradnju. 

 Mobilnost mi je potvrdila da razmjena ideja s kolegama iz različitih sustava pomaže u objektivnijem sagledavanju vlastite prakse i nudi nove alate za rad koje možemo prilagoditi našem kontekstu.