Embedded Files
Naseljenost u prošlosti
Naseljenost u prošlosti
Pojava čovjeka na Zemlji i kretanje broja ljudi su složeni procesi koji su oblikovali našu prošlost i nastavljaju oblikovati našu budućnost. Razumijevanje tih procesa ključno je za planiranje održivog razvoja, očuvanje okoliša i upravljanje resursima.
Evolucija čovjeka započela je prije nekoliko milijuna godina s pojavom prvih hominida u Africi. Australopitekus, jedan od ranih hominida, živio je prije otprilike 4 milijuna godina. Homo habilis, koji se smatra prvim pripadnikom roda Homo, pojavio se prije oko 2,8 milijuna godina. Homo erectus, vrsta koja je značajno napredovala u korištenju alata i vatre, naselila je različite dijelove Afrike, Azije i Europe prije otprilike 1,9 milijuna godina. Moderni ljudi, Homo sapiens, pojavili su se prije oko 300.000 godina u Africi. Njihova migracija iz Afrike, dovela je do naseljavanja drugih kontinenata i susreta s neandertalcima i drugim hominidima. Genetska istraživanja su pokazala da su moderni ljudi imali ograničene međusobne odnose s neandertalcima i denisovancima, što je ostavilo tragove u današnjem ljudskom genomu.
Prva faza - prethistorijski period: lovci i sakupljači. Tijekom većeg dijela prethistorije, ljudi su živjeli kao lovci i sakupljači. Broj stanovnika bio je ograničen dostupnošću hrane i resursa. Procjenjuje se da je svjetska populacija tijekom ovog perioda bila nekoliko milijuna ljudi. Prosječna stopa smrtnosti bila je približno jednaka stopi rodnosti; često se mijenjala ovisno o djelovanju čimbenika koji su ugrožavali pojedine ljudske zajednice (poplave, suše, nerodne godine, slab lov, glad, bolesti i sl.). Zbog toga ni u dugotrajnijem razdoblju nije bilo većega porasta broja stanovnika.
Druga faza - poljoprivredna revolucija. Neolitska revolucija: Prije oko 10.000 godina, razvoj poljoprivrede omogućio je ljudima da se nasele i formiraju trajna naselja. Ovo je dovelo do značajnog porasta broja stanovnika. Najstarije civilizacije nastale su u dolinama rijeka gdje su najpovoljniji uvjeti za život (doline Nila, Žute rijeke te Mezopotamije). Svjetska populacija je do Kristovog rođenja dostigla oko 200 milijuna ljudi. Nakon poljoprivredne revolucije nicale su, razvijale se i propadale civilizacije. Smjenjivala su se razdoblja plodnih i nerodnih godina, sitosti i gladi, zdravlja i bolesti. Pljačkaške i rušilačke horde i ratovi uzimali su danak i pridonosili povremenoj depopulaciji jednih, a naseljavanju drugih područja.
Treća faza - industrijska revolucija: U 18. stoljeću, industrijska revolucija donijela je drastične promjene u tehnologiji, ekonomiji i društvu. Medicinski napredak, bolja prehrana i poboljšani sanitarni uvjeti doveli su do dramatičnog porasta broja stanovnika. U 1800. godini svjetska populacija je premašila milijardu.
Četvrta faza - 20. i 21. stoljeće: Tijekom 20. stoljeća, svjetska populacija je eksplodirala, dostigavši 6 milijardi krajem stoljeća. Razvoj medicine, tehnologije i globalizacija dodatno su ubrzali rast populacije. Svjetska populacija je 2024. godine brojala preko 8 milijardi ljudi.
Mišljenja su podijeljena o budućem razvoju svjetske populacije. Većina stručnjaka vjeruje da će broj stanovnika i dalje rasti, no postoje različita stajališta o stopi tog rasta. Postoje i neki koji smatraju da bi moglo doći do smanjenja broja stanovnika. Ujedinjeni narodi su postupno smanjivali svoje početne procjene i sada predviđaju da će svjetska populacija doseći oko 9 milijardi do 2050. godine. Očekuje se da će rast usporavati i na kraju prestati, kako svijet postaje bogatiji, a prosječna veličina obitelji se smanjuje. Ipak, neki smatraju da će siromaštvo, nejednakost i kontinuirana urbanizacija potaknuti rast populacije, posebno u Africi i dijelovima Azije, gdje je stopa rasta trenutno znatno veća od svjetskog prosjeka. Zagovornici teorije smanjenja populacije vjeruju da će poboljšanje životnog standarda dovesti do sličnih obrazaca kao u zapadnoj Europi, gdje je došlo do naglog pada nataliteta. Ekstremniji stavovi tvrde da je sadašnja svjetska populacija neodrživa i predviđaju da čovječanstvo neće moći proizvesti dovoljno hrane i energije da održi ekonomiju, što bi rezultiralo smanjenjem populacije.
Zadatci
Zadatci
Navedite barem 4 faktora koja su kroz povijest utjecala na kretanje broja ljudi na Zemlji.
Koristeći podatke s poveznice grafički prikažite broj stanovnika po kontinentima.
3. Uz pomoć dodatnih izvora izradite popis od 10 najnaseljenijih država svijeta.
4. Usporedite Hrvatsku po broju stanovnika sa susjednim državama.
5. Obrazložite navedene tvrdnje:
a) Stanovništvo je glavni nositelj razvoja.
b) Tijekom povijesti mijenjao se utjecaj prirodne osnove na stanovništvo.
c) Razvoj naseljenosti rezultat je tehnološkog napretka.
Uz pomoć dijagrama koji prikazuje kretanje stope rasta stanovništva Zemlje od 1700. do 2100, godine odgovorite na pitanja:
Koliko je iznosila i koje je godine zabilježena najveća stopa rasta svjetske populacije? Navedite moguće razloge visokih stopa rasta svjetske populacije u tom razdoblju.
Prema projekcijama, kolika će biti godišnja stopa rasta svjetske populacije 2100. godine?
Kada je svjetska populacija dosegla 1 milijardu?
Kada je predviđeno da svjetska populacija dostigne svoj vrhunac i kolika će tada živjeti ljudi na Zemlji?
Opišite trendove u godišnjoj stopi rasta svjetske populacije od 1950. godine do predviđanja za 2100. godinu.
Koji bi faktori mogli utjecati na smanjenje stope rasta svjetske populacije od 1963. do 2100. godine?
Istražite i navedite neke povijesne događaje ili napretke u medicini, tehnologiji ili društvu koji su mogli doprinijeti bržem rastu svjetske populacije u razdoblju od 1800. do 1963. godine.
Možemo li reći da su trenutni demografski trendovi u Hrvatskoj slični onima u svijetu? Obrazložite odgovor.
Uz pomoć tematske karte koja prikazuje godišnje stope promjene ukupnog broja stanovnika u razdoblju od 2015. do 2020. godine odgovorite na pitanja i riješite zadatak. U kojim regijama populacija raste, u kojim pada ili stagnira? Istražite i obrazložite uzroke i posljedice regionalnih nejednakosti kretanja broja stanovnika.
Prikupljanje broja stanovnika
Prikupljanje broja stanovnika
Iako bi moglo zvučati relativno jednostavno prebrojati ljude u nekoj državi ili u svijetu, to je zapravo vrlo složen posao. Provođenje popisa stanovništva veliki je logistički zadatak s kojim se brojne zemlje suočavaju. Posljednji popis u Hrvatskoj je bio 2021. godine a planiranje provođenje popisa trajalo je godinama iako naša zemlja ima preko 160 godina iskustva u provođenju popisa stanovništva. Popisi su kroz povijest često bili prekidani prirodnim katastrofama, ratovima, političkim sukobima ali većina država nikada ne odustaju od njih. Ni Hrvatska nikada nije odustajala od provođenja popisa stanovništva, iako je jedan popis morala odgoditi. Za popis 1941. obavljene su pripreme, no te godine popis nije održan. Zbog čega? Prvi sveobuhvatni popis u Hrvatskoj bio je 1857. godine, kada je prebrojano nešto više od 2 180 000 stanovnika.
Posljednji popis u Hrvatskoj održan je 2021. godine kao 17. po redu. Način provođenja popisa reguliran je Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine. Za kritični trenutak Zakonom je odabran 31. kolovoz 2021. Osim što mora biti precizan po pitanju prostora, popis mora biti precizan i po vremenu koje obuhvaća. Prije provođenja popisa potrebno je odabrati kritični trenutak. Ovaj trenutak popisa postaje kronološka linija koja odvaja uključene od isključenih. Isključene su sve osobe rođene nakon kritičnog trenutka ili umrle prije njega; svi ostali su uključeni. Popis iz 2021. uvodi veliku novost, a to je mogućnost samopopisivanja kroz sustav e-Građani. To je veliki iskorak jer dio građana koji se na to odlučio mogao se popisati bez da čeka popisivača kod kuće. Ostale građana popisivali su popisivači.
Prati li Hrvatska svjetske demografske trendove?
Dok će svjetska populacija rasti kod nekih zemalja se očekuje značajan pad broja stanovnika do 2050. godine, veći i od 15 %. Među njima je i Hrvatska. Naša zemlja se našla u skupini zemalja najcrnjih demografskih trendova. Posljednji popis iz 2021. godine kada je pobrojano 3 871 833 stanovnika, zabilježio je najveći pad broja stanovnika u povijesti Hrvatske. U razdoblju između 2011. i 2021. godine, broj stanovnika se smanjio za više od 9%. U razdoblju od prvog do posljednjeg popisa stanovništva broj stanovnika Hrvatske je porastao za oko 75%. Porast bi bio veći da broj stanovnika u Hrvatskoj nije u stalnom padu posljednjih 30 godina. Razdoblju velikog pada broja stanovnika prethodile su 43 godine sporog ali kontinuiranog rasta. Na kraju tog razdoblja, 1991. godine Hrvatska je imala gotovo 4,8 milijuna stanovnika, što ujedno predstavlja i njezin najveći broj stanovnika od kada se održavaju popisi stanovništava, a najvjerojatnije i uopće.
Registar stanovništva
Registar stanovništva
U Hrvatskoj će se od 2026. godine uvesti Središnji registar stanovništva, koji će zamijeniti tradicionalno popisivanje stanovništva, što predstavlja značajan korak prema modernizaciji i digitalizaciji državne uprave. Pročitajte članak na poveznici i odgovorite na pitanja i riješite zadatke.
Što je glavni razlog uvođenja Središnjeg registra stanovništva u Hrvatskoj?
Koje su prednosti uvođenja Središnjeg registra stanovništva?
Koje potencijalne izazove ili probleme biste vi mogli predvidjeti uvođenjem ovakvog registra?
Kako će se uvođenjem Središnjeg registra stanovništva promijeniti proces prikupljanja podataka u odnosu na dosadašnje popisivanje stanovništva?
Zadaća Državnog zavoda za statistiku je prikupljanje i obrada podataka od interesa Republici Hrvatskoj. Među ostalim, ovaj zavod je organizirao i vršio popise stanovništva.
Eurostat - objavljuje službenu statistiku Europske unije i Europe, te međunarodnih organizacija. Sjedište ureda je u Luksemburgu.
Analizirajte kartogram.
Google Sites
Report abuse