KULTURNO-ANTROPOLOŠKA STRUKTURA

Kulturno-antropološka struktura stanovništva obuhvaća rasne, vjerske, etničke, jezične i druge različitosti među ljudima. 

Narodnosna struktura predstavlja kompleksan mozaik etničkih skupina koje su prisutne na određenom području. Svaku etničku skupinu karakteriziraju jedinstvene značajke, koje uključju  jezik, religiju, kulturne običaje i povijest. Ova struktura može biti stabilna ili se mijenjati tijekom vremena zbog različitih faktora, uključujući migracije, političke i društvene promjene. Etnogeneza je proces stvaranja i razvoja etničkih skupina. To je složen fenomen koji uključuje formiranje kolektivnog identiteta, zajedničkih vrijednosti i kulturnih normi koje povezaju članove određene skupine. 

Jezik je jedan od najvažnijih aspekata ljudske kulture i komunikacije. Kroz jezičnu strukturu, ljudi ne samo da razmjenjuju informacije, već i izražavaju identitet, vrijednosti i pogled na svijet. Procjenjuje se da danas u svijetu postoji između 6000 i 7000 jezika. Ova raznolikost je posljedica tisućljetnog razvoja kultura i civilizacija. Mnogi manji jezici izumiru zbog globalizacije i dominacije velikih jezika poput engleskog, španjolskog i kineskog. Dalmatski jezik, primjer je izumrlog jezika. To je bio romanizirani jezik koji se govorio na jadranskoj obali i otocima do ranog novog vijeka. Posljednji poznati govornik dalmatskog jezika bio je Tuone Udaina, koji je umro 1898. godine. 

Mandarinski kineski je najveći jezik na svijetu kada se broje samo izvorni govornici. On pripada u skupinu od trinaest jezika koji se smatraju "kineskim" zbog zajedničkog pisma i književnosti. Ostali poznati jezici skupine su Wu i kantonski. Gotovo polovica svjetske populacije govori jedan od 10 sljedećih maternjih jezika: kineski (1,3 milijarde), španjolski (460 milijuna), engleski (379 milijuna), hindski (341 milijun), arapski (315 milijuna), bengalski (228 milijuna), portugalski (220 milijuna), ruski (153 milijuna), japanski (128 milijuna), lahndski (118 milijuna). Hrvatski jezik je materinski jezik za oko 7 milijuna ljudi. Sastoji se od četiriju glavnih govora (ikavski, ijekavski, jekavski i ekavski), te tri narječja (štokavskog, kajkavskog ili čakavskog). Prema razredbi, hrvatski jezik pripada južnoslavenskim jezicama, oni pripadaju slavenskim, konkretno indoeuropskoj jezičnoj grani baltoslavenskih jezika.

Istražite podjelu indoeuropskih jezika. 

Religija igra značajnu ulogu u oblikovanju kultura, društava i identiteta širom svijeta. Kršćanstvo je najraširenija religija na svijetu i prisutno je na svim kontinentima. Dominacija kršćanstva u Europi rezultat je ključnih povijesnih događaja kao što su legalizacija kršćanstva u Rimskom Carstvu, misionarski rad i politička moć Crkve tijekom srednjeg vijeka. Također, kulturni i obrazovni utjecaj Crkve kroz stoljeća učvrstio je kršćanstvo kao integralni dio europskog identiteta. U Sjevernoj i Južnoj Americi, kršćanstvo je dominantno zbog kolonizacije i misionarskog rada od strane europskih sila. Afrika također ima značajan broj kršćana, posebno u Subsaharskoj Africi, gdje su misionari tijekom kolonijalnog razdoblja širili kršćanstvo. Islam je najdominantniji na Bliskom Istoku, Sjevernoj Africi i Srednjoj Aziji. Nastao u 7. stoljeću u Saudijskoj Arabiji, islam se brzo proširio kroz osvajanja i trgovinske mreže. Zemlje s najvećim brojem muslimana uključuju Indoneziju, Pakistan, Indiju, Bangladeš, i Nigeriju. Islamski utjecaj u regijama poput Srednje Azije i Balkana također je značajan zbog povijesne prisutnosti Osmanskog Carstva. Hinduizam je gotovo isključivo koncentriran u Indiji i Nepalu, gdje čini većinu vjerske populacije. Manje zajednice hinduista postoje u dijaspori, posebno u zemljama poput Mauricijusa, Fidžija, i Trinidad i Tobaga, gdje su ih donijeli indijski radnici tijekom britanske kolonijalne ere. Budizam je rasprostranjen u istočnoj i jugoistočnoj Aziji. Glavne budističke zemlje uključuju Kinu, Japan, Tajland, Vijetnam, i Šri Lanku. Budizam se proširio iz Indije kroz trgovinske rute, misionarske aktivnosti i kulturne utjecaje. Tradicionalne afričke religije su vrlo raznolike i specifične za različite etničke skupine i regije. Ove religije često koegzistiraju s kršćanstvom i islamom. Stanovnici Zapadne Afrike prakticiraju sinkretizam, kombinirajući elemente kršćanstva ili islama sa tradicionalnim vjerovanjima i praksama. Sikizam je koncentriran u indijskoj državi Pandžab, gdje su njegovi korijeni. Manje zajednice sikha postoje u dijaspori, posebno u Velikoj Britaniji, Kanadi, i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su emigrirali tražeći bolje životne uvjete i prilike. Židovstvo je povijesno vezano za Bliski Istok, ali danas najveće židovske zajednice postoje u Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama. Holokaust i druge povijesne migracije značajno su utjecale na geografsku raspodjelu Židova. Manje zajednice židova postoje u Europi, Južnoj Americi i drugim dijelovima svijeta. Ateizam je najrašireniji u Europi, sjevernoj Americi, Australiji i istočnoj Aziji. Skandinavske zemlje, Francuska, Češka Republika i Japan imaju visoke stope ateizma ili nereligioznosti. U mnogim od ovih zemalja, društvo je visoko sekularizirano, a religija igra malu ulogu u svakodnevnom životu. Kroz povijest, ateizam je evoluirao od filozofske rasprave do široko prihvaćenog stava u mnogim dijelovima svijeta, nudeći alternativni pogled na svijet koji se temelji na racionalizmu i skepticizmu.