Prirodno kretanje stanovništva
Kako se mijenja broj stanovnika na nekom području?
Odgovor na to pitanje prilično je jednostavan. Jedan je način rađanje i umiranje. Broj rođene djece na nekom području u određenom razdoblju naziva se rodnost ili natalitet, a broj umrlih ljudi smrtnost ili mortalitet. Ako promatramo udjel rođene djece ili umrlih ljudi u ukupnom stanovništvu, tada govorimo o stopama rodnosti ili smrtnosti. Visokim stopama rodnosti smatraju se vrijednosti iznad 25 promila, a stope do 15 promila smatraju niskim stopama rodnosti. Visina rodnosti ovisi o dobnom sastavu stanovništva te o gospodarskoj razvijenosti. Rodnost je najviša u slabije razvijenim zemljama u kojima su manje prisutni postupci planiranja obitelji i kontrole začeća.
Razvijene zemlje imaju niske stope rodnosti, ali i smrtnosti. U Hrvatskoj se rodnost od početka 20. stoljeća neprestano smanjuje, a od kraja 20. stoljeća poprima niske vrijednosti. Razliku između rodnosti i smrtnosti nazivamo prirodno kretanje. Ako je rodnost veća od smrtnosti, broj stanovnika raste i to nazivamo prirodni prirast. Ako je rodnost manja od smrtnosti, broj stanovnika se smanjuje i to nazivamo prirodni pad.
Drugi način na koji se mijenja broj stanovnika nekog područja je razlika između broja useljenika i broja iseljenika. Ta se razlika naziva prostorno kretanje. Kao i u prirodnom kretanju, razlikujemo pozitivnu i negativnu vrijednost prostornog kretanja.
Želimo li izračunati ukupnu promjenu broja stanovnika na nekom području moramo zbrojiti prirodno i prostorno kretanje.
Osnovne odrednice prirodnog kretanja stanovništva su natalitet i mortalitet. Navedi njihove druge nazive!
Što sve utječe na natalitet i mortalitet?
Napiši formulu za izračunavanje mortaliteta ako formula za izračunavanje nataliteta glasi:
n = stopa rodnosti
N = broj živorođenih
P = populacija na određenom prostoru (ukupan broj stanovnika)
stope nataliteta mogu biti:
1. niske (do 15 ‰)
2. srednje ili umjerene (16 - 25 ‰)
3. visoke stope (26 - ... ‰)
stope mortaliteta mogu biti:
1. niske (do 10 ‰)
2. srednje (11 - 20 ‰)
3. visoke (20 - ... ‰)
Prouči karte koje prikazuju stope nataliteta, stope mortaliteta i BDP-a u svijetu pa odgovori na pitanja:
1. Što je zajedničko prostorima niskog nataliteta /mortaliteta, a što prostorima visokog nataliteta/mortaliteta?
2. Na kojem kontinentu ima najviše država s visokim stopama nataliteta? Navedi 10 država s visokim stopama mortaliteta.
3. Koje azijske države imaju nizak natalitet?
4. Koja se europska regija ističe po visini mortaliteta?
5. U kojoj su vezi smanjen natalitet i starenje stanovništva s mortalitetom?
Prirodna promjena stanovništva (R)
Definiraj pojam prirodne promjene stanovništva (R)
R je pozitivna kada je N > M -> prirodni prirast
R je negativna kada je N < M -> prirodni pad
Relativna vrijednost prirodne promjene naziva se stopa prirodne promjene, a označava se s r.
Napiši formulu za izračunavanje stope prirodne promjene (r).
Stope prirodne promjene mogu biti:
1. niske (do 5 ‰)
2. srednje (6 - 14 ‰)
3. visoke (15 - 20 ‰)
4. vrlo visoke (20 - ... ‰)
Visoke stope prirodnog prirasta imaju slabije razvijene države, dok niske i umjerene stope prirodnog prirasta imaju srednje i visoko razvijene države.
Razmisli zbog čega je to tako.
U koju skupinu zemalja po stopama prirodne promjene pripada Hrvatska?
Fertilitet - broj živorođene djece u odnosu na broj žena u plodnom razdoblju.
Stopa fertiliteta - broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života (15-49 godine). Povoljna stopa za održavanje brojnosti populacije smatra se stopa viša od 2.1.
Koji ti podatci trebaju da bi izračunao stopu fertiliteta? Napiši formulu.
Uz pomoć članka odgovori na pitanja:
1. Što je fertilno razdoblje?
2. O čemu ovisi razina fertiliteta?
3. U kakvoj su vezi gospodarstvo i razina obrazovanosti s fertilitetom?
2. Koji su razlozi pada stope fertiliteta u RH?
3. Je li stopa fertiliteta u RH dovoljna za održavanje brojnosti populacije?
Infantilni mortalitet ili stopa smrtnosti dojenčadi (m0) je mortalitet u 1. godini života.
Koje podatke trebamo znati kako bi izračunali m0 ? Napiši formulu.
Ispod se nalazi karta koja prikazuje stope infantinlog mortaliteta u svijetu. Analiziraj je.
Razmisli zašto je infantilni mortalitet najveći u najsiromašnijim državama. U kojoj skupini zemalja se nalazi Hrvatska?
Koji društveni čimbenici utječu na m0 ?
2. Zašto je došlo do pada prikazane stope?
3. Koliko danas iznosi stopa infantilnog mortaliteta u RH?
U Hrvatskoj je 2017. godine rođeno je 35.221 dijete, umrlih je bilo 41.871. Koji podatak nedostaje kako bismo izračunali prirodnu promjenu stanovništva? Nakon što saznaš taj podatak izračunaj r.
Ukupan broj rođenih u 2015. u Hrvatskoj bio je 36 705 djece. Te je godine broj umrlih osoba iznosio 53 477. Broj stanovnika je iznosio 4,154 milijuna. Koliko iznosi razlika u stopi prirodne promjene 2017. u odnosu na 2015. godinu?
U koju skupinu zemalja po m i n spada Hrvatska?
Ukupan broj rođenih u 2015. bio je 37 666, stopa infantilnog mortaliteta iznosila je 5 promila. Koliko je dojenčadi umrlo te godine?
Na temelju zaokruženih podataka izračunaj stopu nataliteta, mortaliteta i prirodne promjene stanovništva Kine 2015. godine (izračunaj na jednu decimalu, rezultate iskaži u promilima).
a) broj stanovnika: 1 400 000 000
b) broj rođenih: 16 550 000
c) broj umrlih: 9 750 000
Na temelju zaokruženih podataka izračunaj prosječnu godišnju promjenu broja stanovnika Hrvatske između dva popisa, prosječnu godišnju stopu promjene (na jednu decimalu, rezultat iskaži u promilima) i prosječan broj stanovnika sredinom međupopisnog razdoblja.
a) broj stanovnika 2001. godine: 4 437 000
b) broj stanovnika 2011. godine: 4 285 000
Po kojim obilježjima su karakteristične gospodarski slabo razvijene zemlje?
a) po visokom fertilitetu i visokoj senilizaciji
b) po niskom fertilitetu i niskoj senilizaciji
c) po visokom fertilitetu i niskoj senilizaciji
d) po niskom fertilitetu i visokoj senilizaciji
Izračunaj broj stanovnika Bangladeša ako je gustoća naseljenosti 2017. g. bila 1265 stan./km², a njegova kopnena površina je 130 170 km². Izračunaj koliko bi stanovnika imala Hrvatska da ima gustoću naseljenosti kao Bangladeš 2017. godine.
Izračunaj koliko bi stanovnika imao Bangladeš da ima gustoću naseljenosti kao Hrvatska 2017. godine (74,4 stan./km²). Sve izračunate vrijednosti zaokruži na jednu decimalu.