Embedded Files
Prirodno kretanje stanovništva predstavlja dinamičan proces koji obuhvaća promjene u broju i strukturi stanovništva uslijed rađanja i umiranja. Ovaj proces ima ključan utjecaj na ekonomski, socijalni i kulturni razvoj svake zemlje.
Rađanje (natalitet) Jedan od osnovnih aspekata prirodnog kretanja stanovništva je rađanje. Stopa nataliteta, odnosno broj živorođene djece na 1000 stanovnika godišnje, značajno varira između različitih zemalja i regija. Na visoku stopu nataliteta utječu brojni faktori, uključujući kulturne norme, religijske vrijednosti, ekonomski status i dostupnost zdravstvene skrbi. U razvijenim zemljama, gdje je obrazovna razina viša i gdje žene imaju veću kontrolu nad reproduktivnim pravima, stope nataliteta su obično niže. Nasuprot tome, u nerazvijenim ili manje razvijenim zemljama, gdje su veće siromaštvo i manji pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, stope nataliteta su često više.
Bitan pokazatelj vezan za rađanje je fertilitet ili plodnost. Plodnim (fertilnim) razdobljem smatra se prosječno razdoblje žene u kojemu može imati potomstvo, a to je od 15. do 49. godine. Prosječno razdoblje plodnosti kod muškaraca je dulje i traje do 65. godine. Na temelju statističkih izračuna došlo se do podatka o obnovljivoj stopi fertiliteta koja iznosi 2.1, što znači da je za postizanje povećanja broja stanovnika potrebno da žena rodi više od dvoje djece. Budući da se u svijetu rađa oko 5% (biološka zakonitost koja još nije sasvim objašnjena) više muške nego ženske djece ukupna stopa fertiliteta od dvoje djece po ženi nije dovoljna, već treba biti nešto veća tj. 2.1. Stopa ukupnog fertiliteta u razvijenim državama je ispod te vrijednosti, a u nerazvijenima je često i znatno viša.
Opća stopa fertiliteta je indeks koji odražava broj živorođenih registriranih u jednoj godini na svakih 1.000 žena u dobi od 15 do 49 godina. Ukupna stopa fertiliteta (TFR) je mjera koja pokazuje prosječni broj djece koju će žena roditi ako preživi svoje reproduktivne godine (obično definirane kao doba od 15 do 49 godina). Objasnite razliku između ova dva indeksa.
Umiranje (mortalitet)Stopa smrtnosti, predstavlja broj umrlih na 1000 stanovnika godišnje. Ovaj pokazatelj može pružiti uvid u zdravstveno stanje populacije, dostupnost zdravstvene skrbi, prehranu i životni standard. Na stopu smrtnosti utječu faktori kao što su epidemije, ratovi, prirodne katastrofe, ali i dugoročni faktori poput starenja stanovništva (senilizacija). U mnogim razvijenim zemljama, zahvaljujući napretku u medicini i povećanju životnog standarda, stopa smrtnosti je niska i očekivani životni vijek visok. S druge strane, u mnogim nerazvijenim zemljama, smrtnost je visoka zbog nedovoljno razvijene zdravstvene infrastrukture i niskog životnog standarda.
Infantilni mortalitet, ili smrtnost dojenčadi, predstavlja stopu smrtnosti djece mlađe od jedne godine na tisuću živorođene djece u određenoj populaciji. Ovo je ključni pokazatelj zdravstvenog stanja i društveno-ekonomskog razvoja društva. Iako su u mnogim razvijenim zemljama stope infantilnog mortaliteta značajno smanjene tijekom posljednjih desetljeća, mnoge zemlje u razvoju i dalje se suočavaju s visokim stopama smrtnosti dojenčadi.
Prirodna promjena je razlika između broja rođenih i broja umrlih na nekome području tijekom godine. Može se izraziti u apsolutnim vrijednostima, no češće se izražava u relativnim vrijednostima kao stopa prirodne promjene. Ako se na nekome području rodi više djece nego što umre stanovnika, govorimo o pozitivnoj prirodnoj promjeni koju nazivamo prirodni prirast. Ako je broj umrlih veći od broja rođenih, govorimo o negativnoj prirodnoj promjeni ili o prirodnome padu.
Visoke stope prirodnog prirasta imaju slabije razvijene države, dok niske i umjerene stope prirodnog prirasta imaju srednje i visoko razvijene države.Razmislite zbog čega je to tako. U koju skupinu zemalja po stopama prirodne promjene pripada Hrvatska?
Vitalni indeks koji predstavlja broj živorođene djece na sto umrlih stanovnika je također bitan za analiziranje prirodnog kretanja stanovništva. Ako je vitalni indeks veći od 100, to znači da se broj stanovnika u zemlji povećava prirodnim prirastom. Ako je vitalni indeks manji od 100, to ukazuje na prirodni pad broja stanovnika (depopulacija).
Zadatak: Izrada konceptualne sheme prirodnog kretanja stanovništva
Uvodno istraživanje: istražite i definirajte (koristeći digitalni sadržaj) odrednice prirodnog kretanja stanovništva. Kreiranje konceptualne sheme:Na temelju definicija i formula iz digitalnog sadržaja i drugih izvora znanja, stvori shemu koja jasno prikazuje kako su povezane sastavnice prirodnog kretanja (natalitet, fertilitet, mortalitet, infantilni mortalitet, prirodni prirast)Elementi shemeShema treba uključivati:
Preglednost: Shema mora biti pregledna i jasna, mogu se koristiti različite boje
Ispod sheme potrebno je napisati kratak zaključak (uokviren u pravokutnik)
Rađanje (natalitet) Jedan od osnovnih aspekata prirodnog kretanja stanovništva je rađanje. Stopa nataliteta, odnosno broj živorođene djece na 1000 stanovnika godišnje, značajno varira između različitih zemalja i regija. Na visoku stopu nataliteta utječu brojni faktori, uključujući kulturne norme, religijske vrijednosti, ekonomski status i dostupnost zdravstvene skrbi. U razvijenim zemljama, gdje je obrazovna razina viša i gdje žene imaju veću kontrolu nad reproduktivnim pravima, stope nataliteta su obično niže. Nasuprot tome, u nerazvijenim ili manje razvijenim zemljama, gdje su veće siromaštvo i manji pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, stope nataliteta su često više.
Bitan pokazatelj vezan za rađanje je fertilitet ili plodnost. Plodnim (fertilnim) razdobljem smatra se prosječno razdoblje žene u kojemu može imati potomstvo, a to je od 15. do 49. godine. Prosječno razdoblje plodnosti kod muškaraca je dulje i traje do 65. godine. Na temelju statističkih izračuna došlo se do podatka o obnovljivoj stopi fertiliteta koja iznosi 2.1, što znači da je za postizanje povećanja broja stanovnika potrebno da žena rodi više od dvoje djece. Budući da se u svijetu rađa oko 5% (biološka zakonitost koja još nije sasvim objašnjena) više muške nego ženske djece ukupna stopa fertiliteta od dvoje djece po ženi nije dovoljna, već treba biti nešto veća tj. 2.1. Stopa ukupnog fertiliteta u razvijenim državama je ispod te vrijednosti, a u nerazvijenima je često i znatno viša.
Opća stopa fertiliteta je indeks koji odražava broj živorođenih registriranih u jednoj godini na svakih 1.000 žena u dobi od 15 do 49 godina. Ukupna stopa fertiliteta (TFR) je mjera koja pokazuje prosječni broj djece koju će žena roditi ako preživi svoje reproduktivne godine (obično definirane kao doba od 15 do 49 godina). Objasnite razliku između ova dva indeksa.
Umiranje (mortalitet)Stopa smrtnosti, predstavlja broj umrlih na 1000 stanovnika godišnje. Ovaj pokazatelj može pružiti uvid u zdravstveno stanje populacije, dostupnost zdravstvene skrbi, prehranu i životni standard. Na stopu smrtnosti utječu faktori kao što su epidemije, ratovi, prirodne katastrofe, ali i dugoročni faktori poput starenja stanovništva (senilizacija). U mnogim razvijenim zemljama, zahvaljujući napretku u medicini i povećanju životnog standarda, stopa smrtnosti je niska i očekivani životni vijek visok. S druge strane, u mnogim nerazvijenim zemljama, smrtnost je visoka zbog nedovoljno razvijene zdravstvene infrastrukture i niskog životnog standarda.
Infantilni mortalitet, ili smrtnost dojenčadi, predstavlja stopu smrtnosti djece mlađe od jedne godine na tisuću živorođene djece u određenoj populaciji. Ovo je ključni pokazatelj zdravstvenog stanja i društveno-ekonomskog razvoja društva. Iako su u mnogim razvijenim zemljama stope infantilnog mortaliteta značajno smanjene tijekom posljednjih desetljeća, mnoge zemlje u razvoju i dalje se suočavaju s visokim stopama smrtnosti dojenčadi.
Prirodna promjena je razlika između broja rođenih i broja umrlih na nekome području tijekom godine. Može se izraziti u apsolutnim vrijednostima, no češće se izražava u relativnim vrijednostima kao stopa prirodne promjene. Ako se na nekome području rodi više djece nego što umre stanovnika, govorimo o pozitivnoj prirodnoj promjeni koju nazivamo prirodni prirast. Ako je broj umrlih veći od broja rođenih, govorimo o negativnoj prirodnoj promjeni ili o prirodnome padu.
Visoke stope prirodnog prirasta imaju slabije razvijene države, dok niske i umjerene stope prirodnog prirasta imaju srednje i visoko razvijene države.Razmislite zbog čega je to tako. U koju skupinu zemalja po stopama prirodne promjene pripada Hrvatska?
Vitalni indeks koji predstavlja broj živorođene djece na sto umrlih stanovnika je također bitan za analiziranje prirodnog kretanja stanovništva. Ako je vitalni indeks veći od 100, to znači da se broj stanovnika u zemlji povećava prirodnim prirastom. Ako je vitalni indeks manji od 100, to ukazuje na prirodni pad broja stanovnika (depopulacija).
Zadatak: Izrada konceptualne sheme prirodnog kretanja stanovništva
Uvodno istraživanje: istražite i definirajte (koristeći digitalni sadržaj) odrednice prirodnog kretanja stanovništva. Kreiranje konceptualne sheme:Na temelju definicija i formula iz digitalnog sadržaja i drugih izvora znanja, stvori shemu koja jasno prikazuje kako su povezane sastavnice prirodnog kretanja (natalitet, fertilitet, mortalitet, infantilni mortalitet, prirodni prirast)Elementi shemeShema treba uključivati:
- stupce s definicijama i formulama za svaku od sastavnica prirodnog kretanja
- grafičke elemente poput strelica koje povezuju međusobno sastavnice, oblika (krugovi ili pravokutnici) unutar kojih su objašnjenja.
Preglednost: Shema mora biti pregledna i jasna, mogu se koristiti različite boje
Ispod sheme potrebno je napisati kratak zaključak (uokviren u pravokutnik)
Koji podaci trebaju za izračun stope fertiliteta?
Napišite formulu za izračunavanje mortaliteta ako formula za izračunavanje nataliteta glasi:
n = stopa rodnosti
N = broj živorođenih
P = populacija na određenom prostoru (ukupan broj stanovnika)
Sljedeće zadatke riješite s pomoću karata koje prikazuju stopu nataliteta, stopu mortaliteta i BDP po glavi stanovnika.
Na kojem kontinentu ima najviše država s visokim stopama nataliteta, a na kojem s visokim stopama mortaliteta?
Koje regije bilježe najviše stope nataliteta, a koje mortaliteta? Koja se europska regija ističe po visini mortaliteta?
Izdvojite pet država s najvišim i pet država s najnižim stopama rodnosti. Analizirajte njihove BDP-ove po glavi stanovnika i pokušajte pronaći korelaciju sa stopama rodnosti.
Izdvojite pet država s najvišim i pet država s najnižim stopama smrtnosti. Usporedite njihove BDP-ove po glavi stanovnika i analizirajte moguće uzroke i posljedice.
Usporedite podatke za države s visokim i niskim BDP-om. Razmotrite kako ekonomski status utječe na demografske pokazatelje kao što su rodnost i smrtnost.
Koje azijske države imaju nizak natalitet, a koje visoki?
Objasnite vezu između niskih stopa nataliteta, starenja stanovništva i mortaliteta.
Koji su podatci potrebni za izračun stope fertiliteta? Napiši formulu.
S pomoću članka s poveznice odgovorite na pitanja:
1. Koji su ključni čimbenici koji utječu na razinu fertiliteta?
2. Kako procesi industrijalizacije i urbanizacije utječu na fertilitet?
3. U kakvoj su vezi gospodarstvo i razina obrazovanosti s fertilitetom?
4. Koja je razlika između fertiliteta i fekonditeta?
1. Objasnite kretanje stope fertiliteta u RH.
2. Koji su razlozi pada stope fertiliteta u RH?
3. Je li stopa fertiliteta u RH dovoljna za održavanje brojnosti populacije?
2. Koji su razlozi pada stope fertiliteta u RH?
3. Je li stopa fertiliteta u RH dovoljna za održavanje brojnosti populacije?
Infantilni mortalitet ili stopa smrtnosti dojenčadi (m0) je mortalitet u 1. godini života.
Koje podatke trebamo znati kako bi izračunali m0 ? Napišite formulu.
Ispod se nalazi karta koja prikazuje stope infantinlog mortaliteta u svijetu. Analizirajte je.
Razmislite zašto je infantilni mortalitet najveći u najsiromašnijim državama. U kojoj skupini zemalja se nalazi Hrvatska?
Koji društveni čimbenici utječu na m0 ?
1. Objasnite kretanje stope infantilnog mortaliteta u RH.
2. Zašto je došlo do pada prikazane stope?
3. Koliko danas iznosi stopa infantilnog mortaliteta u RH?
2. Zašto je došlo do pada prikazane stope?
3. Koliko danas iznosi stopa infantilnog mortaliteta u RH?
Google Sites
Report abuse