Urbanizacija
Najstarija naselja nastala su u aridnim krajevima, u dolinama rijeka koje su povremeno plavile i ostavljale plodni mulj. Smatra se da su prvi gradovi nastali prije otprilike 10 000 godina na Bliskom Istoku. Na temelju arheoloških nalaza najstarijim gradom smatra se Jerihon na zapadnoj obali Jordana. Naseljen je oko 7 500 g. pr. Kr. i 7 000. g. pr. Kr. imao je oko 2000 stanovnika. U sljedećih nekoliko stoljeća nastala su druga urbana naselja u toj regiji. Prema današnjim standardima, od prapovijesnih vremena do Srednjeg vijeka broj i veličina gradova bili su relativno mali. Međutim, neki gradovi su vjerojatno dostigli brojku od 100 000 stanovnika čak prije 1360. g. pr. Kr. Babilon je sigurno imao više od 50 000 stanovnika, a Teba 225 000 stanovnika.
Razvoj suvremenih gradova povezan je s industrijskom revolucijom. Početkom 19. st. nastale su velike razlike između stupnja urbanizacije industrijaliziranih zemalja i današnjih slabije razvijenih zemalja. Industrijska revolucija proširila se na cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo, kontinentalni dio Europe i Sjevernu Ameriku i bila je popraćena snažnom urbanizacijom. Gradovi su ubrzano rasli, tako da je krajem 19. st. u svijetu bilo 16 milijunskih gradova.
Danas najveći dio stanovnika svijeta živi u gradovima, više od 50%. Postoje značajne razlike između udjela urbanog stanovništva u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. U razvijenim zemljama Europe, Japanu, Australiji i Sjevernoj Americi taj udio se kreće oko 80% (npr. Island 97%, Izrael 90%, Japan oko 80%, Danska i Australija 85%). S druge strane, u većini zemljama Azije, Afrike i Južne Amerike udio urbanog stanovništva je u prosjeku 35%, ali u nekim zemljama je izrazito nizak, npr. Nepal 10%, Ruanda 5%.
Saznajte koji su trenutno najveći gradovi svijeta.
Izradite tematsku kartu - 10 najvećih gradova svijeta
U Hrvatskoj se proces urbanizacije odvija različito, ovisno o aspektima naslijeđa, obilježjima teritorija i drugim, pretežno ekonomskim procesima. Najurbaniziraniji dio Hrvatske obalni je pojas, u kojem se nalazi nekoliko urbanih središta veličine 50 000 do 250 000 stanovnika (Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Pula), zatim pojedinačna veća središta u kontinentalnom području u rasponu od 100 000 do 800 000 st. (Zagreb, Osijek), te niz manjih i srednjih gradova (Varaždin, Bjelovar, Križevci) koji čine osnovicu nastavka urbanizacije. Veliki su problem gotovo u potpunosti »ispražnjena« područja (Lika, Gorski kotar, Zagora), koja su i povijesno bila vrlo slabo naseljena, a razvoj naselja u obalnom pojasu potaknuo je daljnje iseljavanje, dok otoci stanovništvo gube već desetljećima.
Definirajte pojmove suburbanizacija i metropolitanizacije.
Objasnite razliku između gradova na fotografijama? U kojem bi radije živjeli? Objasnite odgovor.
