Utjecaj prirodnih nepogoda na gospodarstvo
Prirodne nepogode nastaju djelovanjem prirodnih sila, a manifestiraju se kao nastajanje potresa, požara, poplave, suše, snježne lavine, olujnog nevremena, odrona i klizanja tla, orkanskih vjetrova, vulkanskih erupcija i dr. Jedna od zajedničkih karakteristika prirodnih ugrožavanja, koja se odnosi na većinu njih, je iznenadnost nastanka, iako se kroz znanstvena dostignuća i modernu tehnologiju, danas već može predvidjeti nastanak neke od prirodnih katastrofa po mjestu i vremenu (npr. poplave, uragani, niske temperature, suša, tuča i sl.).
Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, najčešće se susreću na rubovima litosfernih ploča. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi krater, a vezu između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal. Naziv "vulkan" potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana
Osim lave iz vulkana može izbijati i piroklastični materijal: vulkanske bombe - veći komadi lave koji prilikom hlađenja dobivaju vretenast oblik, vulkanski blokovi – zdrobljeni piroklastični materijal koji može težiti i po nekoliko tisuća tona, vulkanski prašinac ili tuf – vulkanski pepeo pomiješan s vodom te lapili – užareno kamenje veličine šljunka. Vulkanska aktivnost često je praćena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, različitih plinova i kemijskih spojeva.
Saznajte što su "vruće točke".
Najviši poznati podmorski vulkan je Mauna Kea na Havajima, u Tihom oceanu. Viši je od 9 000 m, a 4 000 m uzdiše se nad površinom mora. Poznajemo 500 aktivnih vulkana, a polovica ih se nalazi na području Tihog oceana. Iz tog razloga ovaj pojas, koji obuhvaća Filipine, Havaje, Polineziju, Marijansko i druga otočja, nazivamo Tihooceanski vatreni prsten. Nemirni su i vulkani Srednje Amerike (u Meksiku i na Malim Antilima), kao i oni u Andama (u Peruu, Boliviji i južnom Čileu). Poznata vulkanska područja, dijelom i s aktivnim vulkanima, nalazimo na Islandu, Azorima i Novom Zelandu. Najviši vulkan na zemlji je Kilimandžaro, koji se nalazi u Tanzaniji, u istočnoj Africi. Njegov najviši vrh je Kibo (5895m). Hrvatskoj su najbliži vulkani u južnoj Italiji: Vezuv kod Napulja, Etna na Siciliji te Stromboli i Vulcano u Tirenskom moru.
Izvor: https://geek.hr/e-kako/znanost/kako-nastaju-vulkani/#ixzz6Jmu0lzet
Imaju li vulkanske erupcije isključivo negativne posljedice po stanovništvo i gospodarstvo?
Zadatak: Izradite tematsku kartu najpoznatijih vulkana (spomenutih u gornjem tekstu).
Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu. Proučavanjem potresa bavi se seizmologija. Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje naziva se žarište (fokus) ili hipocentar potresa. Njemu najbliže mjesto na površini je epicentar. Potresne vibracije šire se od hipocentra na sve strane progresivnim elastičnim potresnim valovima (potresni valovi).
Uz pomoć priložene karte navedi najtrusnija područja u Hrvatskoj.
Uz pomoć poveznice odgovori na pitanje: kako mjerimo potrese?
Provjerite svoje znanje uz pomoć kviza!
Koristeći dodatne izvore znanja popunite tablicu.
Kliženje zemljišta je destruktivni proces koji nastaje kad se ispod površinskog sloja zemljišta nalazi glina koja uslijed velike vlage nabubri i postane klizna ploha za površinski sloj koji potom velikom brzinom počne kliziti uništavajući sve građevine i biljni pokrov koji se nalazi na površini.
Izvor: https://frisco-project.eu/, 7.5.2020.
Kod poplave se voda nekontrolirano prelijeva preko ruba korita, a najčešće su uzrokovane oborinama.
Poplave uzrokuju indirektne i/ili direktne štete u poljoprivredi, prometu, energetici, na infrastrukturi, objektima.
Suša je izuzetno suho razdoblje kada su zalihe vode u tlu i vodotocima smanjene zbog pomanjkanja oborina. Zbog suše mogu nastati ozbiljni poremećaji u poljoprivredi, vodoprivredi i drugim granama gospodarstva, a može doći i do masovnoga pomora ljudi, kao na primjer 1900. u Indiji, kada je od suše, gladi i bolesti umrlo oko 3 milijuna ljudi.
