Embedded Files
Prirodne nepogode nastaju djelovanjem prirodnih sila, a manifestiraju se kao nastajanje potresa, požara, poplave, suše, snježne lavine, olujnog nevremena, odrona i klizanja tla, orkanskih vjetrova, vulkanskih erupcija i dr. Jedna od zajedničkih karakteristika prirodnih ugrožavanja, koja se odnosi na većinu njih, je iznenadnost nastanka, iako se kroz znanstvena dostignuća i modernu tehnologiju, danas već može predvidjeti nastanak neke od prirodnih katastrofa po mjestu i vremenu (npr. poplave, uragani, niske temperature, suša, tuča i sl.).
Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, najčešće se susreću na rubovima litosfernih ploča. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi krater, a vezu između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal. Naziv "vulkan" potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana. Osim lave iz vulkana može izbijati i piroklastični materijal: vulkanske bombe - veći komadi lave koji prilikom hlađenja dobivaju vretenast oblik, vulkanski blokovi – zdrobljeni piroklastični materijal koji može težiti i po nekoliko tisuća tona, vulkanski prašinac ili tuf – vulkanski pepeo pomiješan s vodom te lapili – užareno kamenje veličine šljunka. Vulkanska aktivnost često je praćena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, različitih plinova i kemijskih spojeva.
Supervulkan je vrsta vulkana s izuzetno velikom magmatskom komorom koja može izazvati eksplozivne erupcije. Takvi vulkani su znatno veći i moćniji od običnih vulkana te imaju potencijal uzrokovati globalne posljedice poput promjena klime. Nakon snažne erupcije supervulkan se uruši, stvarajući veliku kalderu (velika, zaobljena udubina ili krater). Najpoznatiji supervulkan je Yellowstone, a nama najbliži je Campi Flegrei (Goruća polja) zapadno od Napulja, čija je kaldera promjera 12 km. Nastala je prije oko 39.000 godina i povezana je s izumiranjem neandertalaca u Europi. Supervulkani su rijetki, ali iznimno opasni, jer mogu izbaciti ogromne količine materijala i imati ozbiljne posljedice za lokalno stanovništvo i klimu.
ZADATAK
Saznajte što su "vruće točke" (hot spots).
ZADATAK
Uz pomoć sljedećeg teksta izradite tematsku kartu najpoznatijih vulkanskih područja na Zemlji.
Najviši poznati podmorski vulkan je Mauna Kea na Havajima, u Tihom oceanu. Viši je od 9 000 m, a oko 4 200 m uzdiže se nad površinom mora. Najviše aktivnih vulkana se nalazi na području Tihog oceana. Iz tog razloga ovaj pojas, koji obuhvaća Filipine, Havaje, Polineziju, Marijansko i druga otočja, nazivamo Tihooceanski vatreni prsten. Nemirni su i vulkani Srednje Amerike (u Meksiku i na Malim Antilima), kao i oni u Andama (u Peruu, Boliviji i južnom Čileu). Poznata vulkanska područja, dijelom i s aktivnim vulkanima, nalazimo na Islandu, Azorima i Novom Zelandu. Najviši vulkan na zemlji je Kilimandžaro, koji se nalazi u Tanzaniji, u istočnoj Africi. Njegov najviši vrh je Kibo (5895m). Hrvatskoj su najbliži vulkani u južnoj Italiji: Vezuv kod Napulja, Etna na Siciliji te Stromboli i Vulcano u Tirenskom moru.
Izvor: https://geek.hr/e-kako/znanost/kako-nastaju-vulkani/#ixzz6Jmu0lzet
Imaju li vulkanske erupcije isključivo negativne posljedice po stanovništvo i gospodarstvo?
Imaju li vulkanske erupcije isključivo negativne posljedice po stanovništvo i gospodarstvo?
Tihooceanski vatreni prsten
Tihooceanski vatreni prsten predstavlja pojas intenzivne seizmičke i vulkanske aktivnosti koji prati rub Tihog oceana. Obuhvaća zapadnu obalu Amerike, istočnu obalu Azije te brojne otoke u Oceaniji. Poznat je po čestim potresima i vulkanskim erupcijama, te se smatra jednim od najaktivnijih geoloških područja na svijetu. Glavne tektonske ploče koje čine ovaj pojas su Pacifička, Sjevernoamerička, Nazca, Južnoamerička, Filipinska, Indo-australijska i Euroazijska ploča. Tihooceanski vatreni prsten ima značajan utjecaj na život i infrastrukturu u pogođenim područjima. Česti i jaki potresi mogu izazvati cunamije, dok vulkanske erupcije mogu rezultirati izljevima lave, pepela. Ove prirodne katastrofe predstavljaju ozbiljnu prijetnju za ljudske zajednice te zahtijevaju stalno praćenje i proučavanje.
Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu. Proučavanjem potresa bavi se seizmologija. Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje naziva se žarište (fokus) ili hipocentar potresa. Njemu najbliže mjesto na površini je epicentar. Potresne vibracije šire se od hipocentra na sve strane progresivnim elastičnim potresnim valovima (potresni valovi).
Jačinu potresa mjerimo Richterovom ljestvicom pri čemu svaki cijeli broj na ljestvici označava 10 puta jači od prethodnog broja. Potresi jačine 10 na Richterovoj ljestvici nisu nikada zabilježeni, a djelovali bi razorno kao termonuklearna bomba. Potres se još može mjeriti i Mercalli-Cancani-Siebergovom ljestvicom koja ima 12 stupnjeva, a koji označavaju subjektivan dojam razornosti potresa. Potresni valovi se bilježe pomoću uređaja seizmografa, a zapis potresnih valova dobiven seizmografom naziva se seizmogram. Na seizmografu razlikujemo P (longitudinalne), S (transverzalne) i L (duge valove). Longitudinalni valovi titraju u smjeru širenja vala. Izuzetno su brzi - do 8 km/s. Transverzalni valovi šire titraje okomito na smjer širenja. Dugi valovi šire se površinom Zemlje te su za izgrađeni okoliš i ljude najopasniji.
Cunami je morski val velike amplitude koji nastaje uslijed naglog pomicanja morskog dna. Ovi valovi mogu biti uzrokovani potresima, erupcijama vulkana, klizištima. Kada se cunami približi plitkom moru, usporava se, ali amplituda raste. Visina valova može doseći 20 do 30 metara uz obalu, prouzročujući goleme štete. Javljaju se uglavnom na obalama Tihog i Indijskog oceana.
Cunami u Indijskom oceanu 2004. je bio posljedica ogromnog potresa jačine 9,1-9,3 stupnja po Richteru koji je pogodio Sumatru u Indoneziji 26. prosinca 2004. godine. Ovaj cunami uzrokovao je valove koji su pogodili obale zemalja oko Indijskog oceana, uključujući Indoneziju, Šri Lanku, Indiju, Tajland, Maldivi i druge, uzrokujući više od 230.000 smrtnih slučajeva. Nakon snažnog potresa magnitude 9,0 koji je pogodio obalu Japana 11. ožujka 2011., formirali su se ogromni cunami valovi koji su pogodili obalu Tohoku regije. Ovaj cunami uzrokovao je velika oštećenja, uključujući havariju nuklearnih elektrana u Fukušimi, te više od 15.000 smrtnih slučajeva.
Uz pomoć priložene karte navedite najtrusnija područja u Hrvatskoj.
Koristeći dodatne izvore znanja popunite tablicu.
Izvor: Geografija 1, Alfa 2019.
Kliženje zemljišta je destruktivni proces koji nastaje kad se ispod površinskog sloja zemljišta nalazi glina koja uslijed velike vlage nabubri i postane klizna ploha za površinski sloj koji potom velikom brzinom počne kliziti uništavajući sve građevine i biljni pokrov koji se nalazi na površini.
Izvor: https://frisco-project.eu/, 7.5.2020.
Kod poplave se voda nekontrolirano prelijeva preko ruba korita, a najčešće su uzrokovane oborinama.
Poplave uzrokuju indirektne i/ili direktne štete u poljoprivredi, prometu, energetici, na infrastrukturi, objektima.
Suša je izuzetno suho razdoblje kada su zalihe vode u tlu i vodotocima smanjene zbog pomanjkanja oborina. Zbog suše mogu nastati ozbiljni poremećaji u poljoprivredi, vodoprivredi i drugim granama gospodarstva, a može doći i do masovnoga pomora ljudi, kao na primjer 1900. u Indiji, kada je od suše, gladi i bolesti umrlo oko 3 milijuna ljudi.
Google Sites
Report abuse