Energetski izvori

Energetski izvori - prirodne tvari i pojave koje se uz primjereno tehničko rješenje mogu iskoristiti za dobivanje energije .

Po čemu se razlikuju obnovljivi od neobnovljivih izvora?

Mogućnosti obnovljivih izvora mijenjaju se s vremenom, a njihova se energija većinom ne može akumulirati, pa se koristi u trenutku kada se pojavljuje. Neobnovljivi izvori odlikuju se boljim mogućnostima skladištenja i transporta te manjim troškovima iskorištavanja pa zadovoljavaju oko 85% svjetskih potreba za energijom. Ipak, smanjivanje zaliha neobnovljivih izvora i štetni utjecaji njihova iskorištavanja na okoliš, u posljednje su doba intenzivirali istraživanja obnovljivih izvora. Bez energetske pretvorbe mogu se u korisne svrhe upotrijebiti samo Sunčevo zračenje, vrući izvori i unutrašnja toplina Zemlje. Od neobnovljivih izvora veću praktičnu važnost imaju fosilna i nuklearna goriva i vrući izvori, a od obnovljivih vodena energija.

Ugljen, naftu i zemni plin nazivamo i fosilnim gorivima jer su nastajali milijunima godina od ostataka uginulih biljaka i životinja. Fosilna goriva spadaju u skupinu neobnovljivih izvora energije čija je količina ograničena, a glavni sastavni element im je ugljik. Spaljivanjem fosilnih goriva dobiva se oko 85 % svjetske energije koja se koristi u industriji, za pokretanje motornih vozila, grijanje, dobivanje električne energije.

Nafta pokriva više od 40% energetskih potreba, ali su njezine rezerve mnogo manje od rezervi ugljena. Nafta se prerađuje u rafinerijama, a većina naftnih derivata služi kao gorivo.

Osim što je najtraženija roba na svijetu, nafta je danas jedan od najznačajnijih strateških proizvoda i zbog nje se kroje novi geopolitički odnosi ili događaju krize i ratovi. Saudijska Arabija najveći je izvoznik nafte na svijetu, dok je Amerika najveći svjetski proizvođač nafte. Države koje su najveći izvoznici nafte na svijetu (i drže 80 posto svjetskih zaliha sirove nafte) od 1960. godine djeluju kroz OPEC (Organization of the Petroleum Exporting Countries) i izvorno su okupljale pet država (Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Venezuelu, Irak i Iran), a danas njihovu organizaciju čini 12 država (priključili su se Alžir, Angola, Ekvador, Libija, Nigerija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati).

Navedene države pronađi na zemljovidu!

Povijesno gledano, ima više čimbenika koji utječu na cijenu nafte („crnog zlata"): trošak eksploatacije, geopolitički rizik koji nastupa kad postoji opasnost od rata u nekom važnom naftnom području i naravno, odnos ponude i potražnje. Taj odnos se ponekad namjerno remeti kad na primjer kartel zemalja izvoznika nafte odluči smanjiti količinu koju će nuditi tržištu kako bi povećali cijenu.

Ugljen zadovoljava gotovo jednu trećinu svjetskih energetskih potreba. Raspoložive rezerve razmjerno su velike i uz sadašnju dinamiku potrošnje mogle bi trajati i više od 200 godina.

Prirodni plin sudjeluje u zadovoljenju energetskih potreba s udjelom od oko 20% i s rezervama približno jednakima naftnim rezervama. To je ekološki najprihvatljivije fosilno gorivo.

Saznaj zašto je prirodni plin ekološki prihvatljiviji od ostalih fosilnih goriva.

Nuklearno gorivo zadovoljava nešto manje od 10% svjetskih energetskih potreba. Današnji nuklearni reaktori temelje se na nuklearnoj fisiji, a dobivena se toplina uglavnom pretvara u električnu energiju. Zbog opasnosti od incidenata u nuklearnim elektranama, kao i zbog problema s odlaganjem radioaktivnog otpada, nuklerana energija ima brojne protivnike. Ima li Hrvatska nuklearnu elektranu?

Koji bi mogao biti naslov ove tablice?

Tablici nedostaju dva gornja (lijevi i desni) retka. Osmisli tekst tih redaka.

Slažeš li se s tvrdnjama u tablici?

Saznaj što se dogodilo 1986. u Černobilu i kakve je to posljedice imalo po razvoj nuklearne energije.

Nakon stoljeća korištenja energije fosilnih goriva, danas se globalna slika mijenja, a obnovljivi se izvori sve više smatraju jednim od ključnih čimbenika budućeg razvoja Zemlje.

Glavni izvor energije još uvijek su fosilna goriva koja daju 85% energije, a tek 3.5% energije dolazi od obnovljivih izvora. Budući da ćemo u budućnosti morati podmiriti sve svoje energetske potrebe iz obnovljivih izvora energije, moramo izmisliti neki način kako pretvoriti obnovljive resurse u korisnu energiju i time osigurati daljnji napredak čovječanstva.

Klikni i pročitaj članak, potom objasni što je to Dan ekološkog duga.

Objasni moguće posljedice širenja korona virusa na potražnju energetskih izvora.

Koje se posljedice mogu očekivati u potražnji za energetskim izvorima s obzirom na aktualnu situaciju u svijetu izazvanu širenjem korona virusa? Kako će se širenje korona virusa odraziti na svjetsko gospodarstvo, emisiju stakleničkih plinova, a s tim u vezi i na klimatske promjene? Hoće li doći do usporavanja gospodarskog rasta? Hoće li se eventualno usporavanje rasta odraziti na potražnju za energetskim izvorima i na njihovu cijenu? Kakve će to posljedice imati za prirodu?