Okoliš bi najjednostavnije mogli definirati kao sve ono što nas okružuje; prirodni i društveni svijet. Životna sredina podložna je stalnim promjenama koje mogu izazvati prirodni uzročnici kao što su: erozija tla, potresi, poplave, požari te antropogeni uzročnici: urbanizacija, industrija, promet, porast stanovništva, nagomilavanje otpada i drugi. Zbog sveprisutne interakcije čovjeka u okolišu, najčešće bez poštivanja prirodnog ritma u prirodi, čovjek mijenja životnu sredinu sa štetnim učinkom na biološku i krajobraznu raznolikost te često s negativnim posljedicama za ljudsko zdravlje i kvalitetu življenja. Zanemarivanjem okoliša u korist ekonomskog rasta i razvoja čovjek je takvim neodgovornim ponašanjem u relativno kratkom vremenu više izmijenio okoliš nego bilo koja druga biološka vrsta. Posljedice takvog djelovanja su neodržive i dovode u pitanje budućnost tog istog okoliša. Stoga, zaštita i očuvanje okoliša u svim sferama života i rada na temeljima održivosti postaje najveći izazov suvremenog čovjeka i društva u cjelini.
zagađivanje – unos tvari u okoliš u koncentraciji ili količini koja uzrokuje izravnu štetu
onečišćenje – prisutnost tvari u koncentraciji koja u kraćem vremenu ne uzrokuje izravnu štetu
Ekologija je znanost koja proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, te utjecaj tog okoliša na njih.
Mogu li ljudi utjecati na prirodne čimbenike ugroze okoliša?
Onečišćenje zraka obuhvaća prisutnost u zraku jedne ili više tvari kao što su aerosoli (prašine, dimovi, magle), plinovi i pare takvih značajki i u takvim koncentracijama da mogu biti štetni za život i zdravlje ljudi. Procjenjuje se da tri milijuna ljudi u svijetu umire od posljedica zagađenja zraka, što predstavlja 5 % od ukupne smrtnosti godišnje. Onečišćenje zraka predstavlja jedan od najvećih izazova suvremenog svijeta, utječući na sve aspekte našeg života, od zdravlja ljudi do stabilnosti ekosustava i klimatskih uvjeta. Ova pojava nije samo lokalni problem pojedinih gradova ili država, već globalna prijetnja koja zahtijeva hitne i koordinirane akcije na svim razinama društva.
Uzroci onečišćenja zraka su mnogobrojni i raznovrsni. Industrijske aktivnosti, promet, poljoprivreda i prirodni fenomeni kao što su šumski požari i vulkanske erupcije doprinose širenju opasnih tvari u atmosferu. Emisije čestica, dušikovih oksida, sumporovih spojeva, ugljikovog monoksida i hlapljivih organskih spojeva značajno utječu na kvalitetu zraka i dugoročno oštećuju zdravlje ljudi i okoliš. Još jedna vrsta zagađivača zraka jesu lebdeće čestice, oznake PM koja dolazi od engleskih riječi particulate matter. Razlikujemo PM10 i PM2,5 čestice koje mogu biti u čvrstome ili tekućemu agregacijskom stanju. Indeks kvalitete zraka temelji se na vrijednostima koncentracije pet ključnih zagađivača: lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), ozona (O3), dušikova(IV) oksida (NO2) te sumporova(IV) oksida (SO2).
Jedan od najvažnijih aspekata koji se mora uzeti u obzir je utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje. Inhalacija zagađenog zraka povezana je s povećanim rizikom od respiratornih bolesti, poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti, te razvojem kardiovaskularnih problema. Djeca, starije osobe i ljudi s postojećim zdravstvenim stanjima posebno su osjetljivi na štetne učinke onečišćenja zraka. Ekološki utjecaji također su značajni. Kisela kiša uzrokovana emisijama sumporovih oksida i dušikovih spojeva može ozbiljno naškoditi ekosustavima, uključujući šume, jezera i tla. Osim toga, onečišćenje zraka pridonosi globalnom zatopljenju i promjenama klime, što ima dugoročne posljedice na svjetske temperature, razine mora i ekstremne vremenske uvjete. U nedavnoj prošlosti bili smo svjedoci stanjivanja ozonskoga sloja, pojave takozvanih ozonskih rupa. Njihov nastanak uzrokovan je ponajviše djelovanjem skupine organskih spojeva halogenalkana, freona.
Kako bismo se nosili s ovim kompleksnim problemom, potrebno je provesti niz mjera i strategija. Pravne regulative moraju biti pooštrene kako bi se smanjile emisije iz industrijskih postrojenja i vozila. Investicije u tehnologije čistijeg sagorijevanja i obnovljive izvore energije ključne su za smanjenje utjecaja onečišćenja zraka. Također, edukacija i podizanje svijesti javnosti o važnosti čistog zraka te promicanje održivih oblika transporta i života igraju ključnu ulogu. Globalna suradnja je također neophodna. Problemi onečišćenja zraka ne poznaju granice, stoga je potrebno da države i organizacije surađuju na razini politika, tehnologija i znanstvenih istraživanja kako bi se pronašla trajna rješenja za ovaj globalni izazov.
ZADATCI
Istražite kako vulkanska aktivnost, poplave i požari mogu biti uzrok onečišćenja.
Saznajete što je Montrealski sporazum.
Kako bi se povećala svijest o problemu onečišćenja zraka među lokalnim stanovništvom, osmislite kreativnu kampanju koja bi mogla educirati stanovnike o utjecaju onečišćenja zraka i potaknuti ih na promjenu ponašanja.
Na poveznici proučite kvalitetu zraka u Hrvatskoj na današnji dan. Opišite geografsku raspodjelu kvalitete zraka.
Uz pomoć teksta na poveznici objasnite što su kisele kiše i kako ih spriječiti?
Istražite utječe li onečišćenje zraka na globalno zatopljenje?
Voda je jedan od najvažnijih prirodnih resursa na našem planetu. Čista voda je neophodna za život ljudi, biljaka i životinja te je ključna za ekosustave i gospodarske aktivnosti. Međutim, onečišćenje voda postaje sve veći problem širom svijeta, ugrožavajući zdravlje ljudi, bioraznolikost i ekološku ravnotežu.
Onečišćenje voda uzrokovano je različitim ljudskim aktivnostima. Među najvažnijim izvorima onečišćenja su industrijski otpad, poljoprivredni otpad, komunalni otpad, naftne mrlje i plastični otpad. Mnoge tvornice ispuštaju štetne kemikalije, teške metale i druge toksične tvari direktno u rijeke i jezera, dok korištenje pesticida i umjetnih gnojiva u poljoprivredi može dovesti do ispiranja ovih kemikalija u podzemne i površinske vode. Otpadne vode iz kućanstava često sadrže fekalne tvari i deterdžente, a nesreće koje uključuju naftne tankere ili platforme mogu dovesti do izlijevanja nafte u oceane. Osim toga, velike količine plastičnog otpada završavaju u oceanima, gdje se razgrađuju na mikroplastiku koja ulazi u prehrambeni lanac.
Posljedice onečišćenja voda su brojne i dalekosežne. Ljudi koji konzumiraju kontaminiranu vodu mogu razviti različite zdravstvene probleme, uključujući gastrointestinalne bolesti, trovanja i kronične bolesti poput raka. Onečišćenje može uništiti staništa riba i drugih vodenih organizama, smanjujući bioraznolikost i narušavajući ekološku ravnotežu. Industrije koje ovise o čistoj vodi, poput ribarstva i turizma, mogu pretrpjeti značajne gubitke zbog onečišćenja, a troškovi čišćenja i obnavljanja zagađenih vodnih resursa mogu biti izuzetno visoki. Također, zagađenje voda doprinosi klimatskim promjenama jer može utjecati na hidrološke cikluse i smanjiti dostupnost svježe vode.
Rješavanje problema onečišćenja voda zahtijeva koordinirane napore na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Poboljšanje zakonske regulative, unapređenje tehnologije pročišćavanja, edukacija i podizanje svijesti, korištenje održivih poljoprivrednih praksi i međunarodna suradnja mogu pomoći u smanjenju zagađenja. Strože regulative i zakoni mogu smanjiti ispuštanje zagađivača, dok razvoj naprednih tehnologija može poboljšati pročišćavanje otpadnih voda. Edukacija javnosti o važnosti očuvanja čistih vodnih resursa te promicanje organskih metoda u poljoprivredi također su ključni koraci.
Koje opasnosti prijete tlima na fotografijama?
Prokomentirajte prilog.
Zadatak za samostalni rad
Tema: Onečišćenje zemljišta i tla
U ovom zadatku istražit ćeš problematiku onečišćenja zemljišta i tla te predložiti rješenja za smanjenje tog onečišćenja. Sve potrebne informacije pronaći ćeš u članku na poveznici: Onečišćenje zemljišta i tla. Odgovore piši cjelovitim rečenicama.
Navedi i opiši glavne vrste onečišćenja tla.
Navedi i opiši tri glavne posljedice onečišćenja tla na okoliš i ljudsko zdravlje.
Objasni kako onečišćenje tla utječe na bioraznolikost.
Opiši mjere koje se koriste za sprječavanje onečišćenja tla.
Predloži tri načina na koja pojedinci mogu doprinijeti smanjenju onečišćenja tla.