Embedded Files
Okoliš bi najjednostavnije mogli definirati kao sve ono što nas okružuje; prirodni i društveni svijet. Životna sredina podložna je stalnim promjenama koje mogu izazvati prirodni uzročnici kao što su: erozija tla, potresi, poplave, požari te antropogeni uzročnici: urbanizacija, industrija, promet, porast stanovništva, nagomilavanje otpada i drugi. Zbog sveprisutne interakcije čovjeka u okolišu, najčešće bez poštivanja prirodnog ritma u prirodi, čovjek mijenja životnu sredinu sa štetnim učinkom na biološku i krajobraznu raznolikost te često s negativnim posljedicama za ljudsko zdravlje i kvalitetu življenja. Zanemarivanjem okoliša u korist ekonomskog rasta i razvoja čovjek je takvim neodgovornim ponašanjem u relativno kratkom vremenu više izmijenio okoliš nego bilo koja druga biološka vrsta. Posljedice takvog djelovanja su neodržive i dovode u pitanje budućnost tog istog okoliša. Stoga, zaštita i očuvanje okoliša u svim sferama života i rada na temeljima održivosti postaje najveći izazov suvremenog čovjeka i društva u cjelini.
zagađivanje – unos tvari u okoliš u koncentraciji ili količini koja uzrokuje izravnu štetu
onečišćenje – prisutnost tvari u koncentraciji koja u kraćem vremenu ne uzrokuje izravnu štetu
Ekologija je znanost koja proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, te utjecaj tog okoliša na njih.
Mogu li ljudi utjecati na prirodne čimbenike ugroze okoliša?
Onečišćenje zraka obuhvaća prisutnost u zraku jedne ili više tvari kao što su aerosoli (prašine, dimovi, magle), plinovi i pare takvih značajki i u takvim koncentracijama da mogu biti štetni za život i zdravlje ljudi. Procjenjuje se da tri milijuna ljudi u svijetu umire od posljedica zagađenja zraka, što predstavlja 5 % od ukupne smrtnosti godišnje. Onečišćenje zraka predstavlja jedan od najvećih izazova suvremenog svijeta, utječući na sve aspekte našeg života, od zdravlja ljudi do stabilnosti ekosustava i klimatskih uvjeta. Ova pojava nije samo lokalni problem pojedinih gradova ili država, već globalna prijetnja koja zahtijeva hitne i koordinirane akcije na svim razinama društva.
Uzroci onečišćenja zraka su mnogobrojni i raznovrsni. Industrijske aktivnosti, promet, poljoprivreda i prirodni fenomeni kao što su šumski požari i vulkanske erupcije doprinose širenju opasnih tvari u atmosferu. Emisije čestica, dušikovih oksida, sumporovih spojeva, ugljikovog monoksida i hlapljivih organskih spojeva značajno utječu na kvalitetu zraka i dugoročno oštećuju zdravlje ljudi i okoliš. Još jedna vrsta zagađivača zraka jesu lebdeće čestice, oznake PM koja dolazi od engleskih riječi particulate matter. Razlikujemo PM10 i PM2,5 čestice koje mogu biti u čvrstome ili tekućemu agregacijskom stanju. Indeks kvalitete zraka temelji se na vrijednostima koncentracije pet ključnih zagađivača: lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), ozona (O3), dušikova(IV) oksida (NO2) te sumporova(IV) oksida (SO2).
Jedan od najvažnijih aspekata koji se mora uzeti u obzir je utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje. Inhalacija zagađenog zraka povezana je s povećanim rizikom od respiratornih bolesti, poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti, te razvojem kardiovaskularnih problema. Djeca, starije osobe i ljudi s postojećim zdravstvenim stanjima posebno su osjetljivi na štetne učinke onečišćenja zraka. Ekološki utjecaji također su značajni. Kisela kiša uzrokovana emisijama sumporovih oksida i dušikovih spojeva može ozbiljno naškoditi ekosustavima, uključujući šume, jezera i tla. Osim toga, onečišćenje zraka pridonosi globalnom zatopljenju i promjenama klime, što ima dugoročne posljedice na svjetske temperature, razine mora i ekstremne vremenske uvjete. U nedavnoj prošlosti bili smo svjedoci stanjivanja ozonskoga sloja, pojave takozvanih ozonskih rupa. Njihov nastanak uzrokovan je ponajviše djelovanjem skupine organskih spojeva halogenalkana, freona.
Kako bismo se nosili s ovim kompleksnim problemom, potrebno je provesti niz mjera i strategija. Pravne regulative moraju biti pooštrene kako bi se smanjile emisije iz industrijskih postrojenja i vozila. Investicije u tehnologije čistijeg sagorijevanja i obnovljive izvore energije ključne su za smanjenje utjecaja onečišćenja zraka. Također, edukacija i podizanje svijesti javnosti o važnosti čistog zraka te promicanje održivih oblika transporta i života igraju ključnu ulogu. Globalna suradnja je također neophodna. Problemi onečišćenja zraka ne poznaju granice, stoga je potrebno da države i organizacije surađuju na razini politika, tehnologija i znanstvenih istraživanja kako bi se pronašla trajna rješenja za ovaj globalni izazov.
ZADATCI
Istražite kako vulkanska aktivnost, poplave i požari mogu biti uzrok onečišćenja.
Saznajete što je Montrealski sporazum.
Kako bi se povećala svijest o problemu onečišćenja zraka među lokalnim stanovništvom, osmislite kreativnu kampanju koja bi mogla educirati stanovnike o utjecaju onečišćenja zraka i potaknuti ih na promjenu ponašanja.
Na poveznici proučite kvalitetu zraka u Hrvatskoj na današnji dan. Opišite geografsku raspodjelu kvalitete zraka.
Uz pomoć teksta na poveznici objasnite što su kisele kiše i kako ih spriječiti?
Istražite utječe li onečišćenje zraka na globalno zatopljenje?
Voda je jedan od najvažnijih prirodnih resursa na našem planetu. Čista voda je neophodna za život ljudi, biljaka i životinja te je ključna za ekosustave i gospodarske aktivnosti. Međutim, onečišćenje voda postaje sve veći problem širom svijeta, ugrožavajući zdravlje ljudi, bioraznolikost i ekološku ravnotežu.
Onečišćenje voda uzrokovano je različitim ljudskim aktivnostima. Među najvažnijim izvorima onečišćenja su industrijski otpad, poljoprivredni otpad, komunalni otpad, naftne mrlje i plastični otpad. Mnoge tvornice ispuštaju štetne kemikalije, teške metale i druge toksične tvari direktno u rijeke i jezera, dok korištenje pesticida i umjetnih gnojiva u poljoprivredi može dovesti do ispiranja ovih kemikalija u podzemne i površinske vode. Otpadne vode iz kućanstava često sadrže fekalne tvari i deterdžente, a nesreće koje uključuju naftne tankere ili platforme mogu dovesti do izlijevanja nafte u oceane. Osim toga, velike količine plastičnog otpada završavaju u oceanima, gdje se razgrađuju na mikroplastiku koja ulazi u prehrambeni lanac.
Posljedice onečišćenja voda su brojne i dalekosežne. Ljudi koji konzumiraju kontaminiranu vodu mogu razviti različite zdravstvene probleme, uključujući gastrointestinalne bolesti, trovanja i kronične bolesti poput raka. Onečišćenje može uništiti staništa riba i drugih vodenih organizama, smanjujući bioraznolikost i narušavajući ekološku ravnotežu. Industrije koje ovise o čistoj vodi, poput ribarstva i turizma, mogu pretrpjeti značajne gubitke zbog onečišćenja, a troškovi čišćenja i obnavljanja zagađenih vodnih resursa mogu biti izuzetno visoki. Također, zagađenje voda doprinosi klimatskim promjenama jer može utjecati na hidrološke cikluse i smanjiti dostupnost svježe vode.
Rješavanje problema onečišćenja voda zahtijeva koordinirane napore na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Poboljšanje zakonske regulative, unapređenje tehnologije pročišćavanja, edukacija i podizanje svijesti, korištenje održivih poljoprivrednih praksi i međunarodna suradnja mogu pomoći u smanjenju zagađenja. Strože regulative i zakoni mogu smanjiti ispuštanje zagađivača, dok razvoj naprednih tehnologija može poboljšati pročišćavanje otpadnih voda. Edukacija javnosti o važnosti očuvanja čistih vodnih resursa te promicanje organskih metoda u poljoprivredi također su ključni koraci.
Koje opasnosti prijete tlima na fotografijama?
Prokomentirajte prilog.
Zadatak za samostalni rad
Tema: Onečišćenje zemljišta i tla
U ovom zadatku istražit ćeš problematiku onečišćenja zemljišta i tla te predložiti rješenja za smanjenje tog onečišćenja. Sve potrebne informacije pronaći ćeš u članku na poveznici: Onečišćenje zemljišta i tla. Odgovore piši cjelovitim rečenicama.
Navedi i opiši glavne vrste onečišćenja tla.
Navedi i opiši tri glavne posljedice onečišćenja tla na okoliš i ljudsko zdravlje.
Objasni kako onečišćenje tla utječe na bioraznolikost.
Opiši mjere koje se koriste za sprječavanje onečišćenja tla.
Predloži tri načina na koja pojedinci mogu doprinijeti smanjenju onečišćenja tla.
Google Sites
Report abuse