Obrazovni sastav stanovništva igra ključnu ulogu u razvoju društava i ekonomija širom svijeta. Prema podacima UNESCO-a iz 2022. godine, svjetska stopa pismenosti odraslih (osobe starije od 15 godina) iznosila je približno 86 %. Iako se stopa pismenosti poboljšala u posljednjih nekoliko desetljeća, još uvijek postoje značajne razlike među regijama. Globalno gledano, prosjek godina školovanja je 2022. godine iznosio 8,4 godine. U razvijenim prostorima poput Europe i Sjeverne Amerike, stopa pismenosti je gotovo 100 %, a prosječan broj godina školovanja 2022. bio je veći od 12. Afrika južno od Sahare bilježi najniže stope pismenosti i najkraće prosječne godine školovanja. Stopa pismenosti u ovoj regiji iznosila je 2022. godine oko 65 %, dok je prosječan broj godina školovanja bio oko 5.
Postoji nekoliko ključnih faktora koji doprinose nejednakostima u obrazovanju između različitih regija. Siromaštvo je jedan od glavnih razloga za nedostatak pristupa obrazovanju. Djeca iz siromašnih obitelji često moraju raditi kako bi pomogla u uzdržavanju svojih obitelji, što smanjuje njihove mogućnosti za školovanje. U ruralnim i zabačenim područjima, škole su često nedostupne, a infrastruktura loša. Kulturne norme i tradicije također mogu utjecati na pristup obrazovanju. U nekim društvima, djevojčicama se pridaje manji značaj obrazovanja, što rezultira nižim stopama pismenosti među ženama.
Nejednakost u obrazovanju ima dalekosežne posljedice na društvo i ekonomiju. Nejednak pristup obrazovanju dovodi do socijalne nepravde i povećava razlike među društvenim skupinama, što može rezultirati društvenim napetostima i sukobima. Nedostatak obrazovanja ograničava ekonomske mogućnosti pojedinaca i smanjuje ukupnu produktivnost rada, što negativno utječe na ekonomski rast zemlje. Obrazovanje ima ključnu ulogu u društveno-ekonomskom razvoju. Visoka stopa pismenosti i veći broj godina školovanja povezani su s većim stopama zaposlenosti, boljim zdravljem i manjim stopama kriminala.
Obrazovna postignuća na tercijarnoj razini, 2023. (% populacije u dobi 25-34 godina)
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Educational_attainment_statistics
U 2023. godini 84 % osoba u dobi od 20-24 godine u EU završilo je najmanje srednju školu, više od 40 % osoba u dobi od 25-34 godine u EU završilo je tercijarno obrazovanje.
Uz pomoć članka s poveznice objasnite što je tercijarna razina obrazovanja.
Sljedeće zadatke riješite uz pomoć karte "Obrazovna postignuća na tercijarnoj razini, 2023. (% populacije u dobi 25-34 godina)"
Navedite države s najmanjim i države s najvećim postotkom tercijarnog obrazovanja u EU.
Usporedite Hrvatsku s ostalim članicama EU po stupnju tercijarnog obrazovanja.
Koja nordijska zemlja ima najviši postotak tercijarnog obrazovanja?
Koji je cilj EU za 2030. godinu u pogledu tercijarnog obrazovanja? Navedite zemlje koje su taj cilj ostvarile.
S pomoću informacija s poveznice odgovorite na sljedeća pitanja:
Opišite trend udjela visokoobrazovanog stanovništva u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetljeća.
Opišite razlike u udjelu visokoobrazovanog stanovništva između različitih regija u Hrvatskoj.
Analizirajte razlike u udjelu visokoobrazovanih žena i muškaraca u Hrvatskoj.