gustoća naseljenosti
Zbog čega promatrana područja nije dovoljno uspoređivati samo na osnovu apsolutne naseljenosti (broj stanovnika)?
Gustoća stanovništva je broj stanovnika na površini određenog područja ("broj stanovnika na km²".) Izračunava se na način da se broj stanovnika područja koje nas zanima podijeli s površinom istog područja.
ZADATAK 1
Izračunaj:
a) koliko iznosi trenutna gustoća naseljenosti na Zemlji i u Hrvatskoj.
b) koliko iznosi gustoća naseljenosti samo za kopneni dio Zemlje.
Koji će ti podatci trebati?
Gustoću naseljenosti možemo promatrati na više načina. Možemo govoriti o:
a) fiziološkoj gustoći - broj stanovnika po 1 km² područja pogodnog za obradu
b) poljoprivrednoj gustoći - broj poljoprivrednog stanovništva na km²
c) agrarna gustoća - broj ratara na km²
d) ruralna gustoća - broj stanovnika na km² ruralne površine
e) urbana gustoća - broj stanovnika na km² gradske površine
ZADATAK 2
Prisjeti se što su toplinski pojasevi i kako su raspoređeni na Zemlji.
Skiciraj njihov raspored u bilježnicu. Potom skicu usporedi s kartom gustoće naseljenosti Zemlje. Što zaključuješ?
ZADATAK 3
Uz pomoć karte gustoće naseljenosti Zemlje riješi sljedeći zadatak.
ZADATAK 4
Ispod ćeš pronaći kartogram koji prikazuje broj stanovnika na Zemlji 2018. godine. Ovaj kartogram prikazuje promjenu teritorija pojedine države s obzirom na broj stanovnika.
Kartogarm je preuzet s https://worldmapper.org . Kartogram usporedi s kartom svijeta iz školskog atlasa. Što zaključuješ? Koja se područja najviše razlikuju?
Četiri najgušće naseljena područja na svijetu imaju gustoću naseljenosti veću od 100 st/ km2 :
1. Istočna Azija (Kina)
2. Južna Azija (Indija)
3. poluotočna Europa
4. jugoistok Kanade i sjeveroistok SAD-a
Razmještaj stanovništva prema određenim kategorijama:
1. hemisfere ili polutke
-> na sjevernoj hemisferi živi 9/10, a na južnoj hemisferi 1/10 st. svijeta
2. kontinenti
-> na kontinentima Starog svijeta živi 85%, a u Novom svijetu 15 % st. svijeta
-> u Aziji živi 60 %, dok u Australiji i Oceaniji 0.5 % st. svijeta
3. stupanjske zone
-> između 20° i 60° stupnjeva geografske širine živi glavnina st. svijeta, oko 80 %
-> stanovništvo je koncentrirano prvenstveno u sjevernom umjerenom pojasu
4. primorski i kontinentski dijelovi
-> primorja u prosjeku dva puta naseljenija od unutrašnjosti kontinenata
Gustoća stanovništva u Hrvatskoj prema popisu iz 2011.
Objasni tvrdnju kako je neravnomjeran razmještaj stanovništva bitno demografsko obilježje naše zemlje.
Na nešto više od trećine državnoga teritorija danas živi gotovo dvije trećine stanovnika. Najveća koncentracija stanovništva je u Gradu Zagrebu, u kojem danas živi 18% stanovnika Hrvatske i koji ima višedesetljetnu tendenciju porasta gustoće naseljenosti, a najmanja u Ličko-senjskoj županiji, sa samo 1% stanovnika Hrvatske i padom gustoće naseljenosti već više od 30 godina.
Koji su razlozi opisane situacije?
Općenito je gustoća stanovništva najmanja, a smanjenje stanovništva najveće u ruralnim i prometno izoliranim dijelovima kao što su područje gorske Hrvatske (Lika, Gorski kotar), otoci, Dalmatinska zagora, udaljeniji i nedostupniji dijelovi središnje Hrvatske te u novije vrijeme Slavonija, osobito nakon Domovinskoga rata.
Relativno povećanje broja stanovnika, pa time i veću gustoću naseljenosti, bilježe regije najvećih gradova – Zagreba, Splita, Rijeke – i to ponajprije zahvaljujući porastu broja stanovnika svojih satelitskih gradova, te neki obalni gradovi srednje veličine u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji.
Navedi satelitske gradove u RH.
ZADATAK 5
Podijeli hrvatske županije u dvije skupine: nadprosječno naseljene i ispodprosječno naseljene županije.
ZADATAK 6
Poveži vrijednosti gustoće naseljenosti 2017. godine s državom.
____ Japan
____ Nizozemska
____ Mongolija
A) 15 stan./km²
B) 25 970 stan./km²
C) 350 stan./km²
D) 505 stan./km²
E) 2 stan./km²
F) 8155 stan./km²