Gustoća naseljenosti predstavlja broj stanovnika na određenoj površini, obično izražen u stanovnicima po kvadratnom kilometru. Ovo je važan pokazatelj koji se koristi u demografskim studijama, urbanističkom planiranju, ekonomiji, sociologiji. Različite regije i gradovi širom svijeta pokazuju velike varijacije u gustoći naseljenosti, što je povezano s različitim socijalnim, ekonomskim i okolišnim faktorima. Urbana područja u pravilu su gusto naseljena. Suprotno tome, ruralna područja i regije sa surovim klimatskim uvjetima, primjerice gorska područja, obično imaju nižu gustoću naseljenosti. Ova razlika može se pripisati brojnim čimbenicima. Gradovi nude veće mogućnosti za zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i kulturne aktivnosti, što privlači ljude iz ruralnih sredina. Nasuprot tome, život u manje naseljenim područjima često znači ograničen pristup ovim uslugama, što može dovesti do depopulacije tih regija. Gustoća naseljenosti ima direktan utjecaj na ekonomiju. Visoko naseljena područja mogu imati koristi od ekonomije razmjera, gdje koncentracija ljudi olakšava poslovne aktivnosti i smanjuje troškove infrastrukture po glavi stanovnika. Međutim, to može dovesti i do negativnih efekata poput zagušenja prometa, visokih troškova stanovanja i povećanog zagađenja. Sociološki, visoka gustoća naseljenosti može doprinijeti dinamičnijem i kulturno raznovrsnijem društvu. Ljudi su izloženiji različitim idejama i stilovima života, što može stimulirati inovacije i kreativnost. Ipak, prevelika gustoća naseljenosti može izazvati socijalne tenzije, stres i mentalne zdravstvene probleme zbog preopterećenosti resursa i nedostatka privatnosti. Visoka gustoća naseljenosti često predstavlja ekološki izazov. Intenzivna urbanizacija može dovesti do degradacije zemljišta, gubitka biološke raznolikosti i povećane emisije stakleničkih plinova. Gradovi sa visokim brojem stanovnika proizvode velike količine otpada i zahtijevaju značajne količine energije i vode, što može negativno utjecati na okoliš. S druge strane, niska gustoća naseljenosti u ruralnim područjima može doprinijeti očuvanju prirodnih resursa i ekosustava. Međutim, depopulacija može značiti i smanjenje poljoprivredne proizvodnje i održavanja ruralne infrastrukture, što može dovesti do ekonomske stagnacije tih regija.
Razumijevanje gustoće naseljenosti je ključno za efikasno urbanističko planiranje. Gradovi i države moraju razviti strategije koje balansiraju između ekonomskog rasta, socijalne kohezije i zaštite okoliša. Politike održivog razvoja, koje uključuju optimizaciju korištenja zemljišta, unapređenje javnog prijevoza i razvoj zelenih površina, ključne su za suočavanje sa izazovima visoke gustoće naseljenosti.
Zbog čega promatrana područja nije dovoljno uspoređivati samo na osnovu apsolutne naseljenosti (broj stanovnika)?
Izračunajte:
a) trenutnu gustoća naseljenosti na Zemlji i u Hrvatskoj.
b) gustoću naseljenosti samo za kopneni dio Zemlje.
Koji su vam podatci potrebni?
Gustoću naseljenosti možemo promatrati na više načina. Možemo govoriti o:
a) fiziološkoj gustoći - broj stanovnika po 1 km² područja pogodnog za obradu
b) poljoprivrednoj gustoći - broj poljoprivrednog stanovništva na km²
c) agrarna gustoća - broj ratara na km²
d) ruralna gustoća - broj stanovnika na km² ruralne površine
e) urbana gustoća - broj stanovnika na km² gradske površine
ZADATAK
Uz pomoć dodatnih izvora znanja definrajte pojmove: ekumena, subekumena i anekumena.
Prisjetite se što su toplinski pojasevi i kako su raspoređeni na Zemlji.
Skicirajte njihov raspored u bilježnicu. Potom skicu usporedite s kartom gustoće naseljenosti Zemlje. Što zaključujete?
Koji su faktori, osim toplinskih pojaseva, mogli utjecati na raspored gustoće naseljenosti na Zemlji?
Usporedite kontinente Starog i Novog svijeta po gustoći naseljenosti.
Usporedite polutke po gustoći naseljenosti.
Uz pomoć karte gustoće naseljenosti Zemlje riješi sljedeći zadatak.
Kartogram s poveznice koji prikazuje promjenu teritorija pojedine države s obzirom na broj stanovnika usporedite s kartom svijeta iz školskog atlasa. Što zaključujete? Koja se područja najviše razlikuju?