Energetski izvori 

Raznoliki energetski izvori predstavljaju temelj našeg društva, ali suočeni smo s velikim izazovima u osiguravanju njihove održivosti. Prelazak na obnovljive izvore energije, uz tehnološke inovacije i političku volju, može osigurati stabilnu i ekološki prihvatljivu budućnost. 

Energetski izvori tj. prirodne tvari i pojave koje se uz primjereno tehničko rješenje mogu iskoristiti za dobivanje energije, dijele se u dvije glavne kategorije: obnovljive i neobnovljive izvore. Ti izvori u svom prirodnom obliku služe kao primarna energija. Mogu se izravno potrošiti ili dalje manipulirati u sekundarnu energiju, poput benzina i električne energije. Neobnovljivi prirodni izvori predstavljaju resurse koji se nalaze u prirodi, ali se ne mogu obnoviti u razumnom vremenskom periodu, a uključuju fosilna goriva (nafta, ugljen, prirodni plin) i nuklearnu energiju. Njihove zalihe su ograničene, a negativan utjecaj na okoliš značajan. Upravo je štetni utjecaj njihova iskorištavanja na okoliš intenzivirao istraživanja obnovljivih izvora. Obnovljivi izvori energije uključuju Sunčevu energiju, vjetar, energiju vode (hidroenergiju), geotermalnu energiju i biomasu. Mogućnosti obnovljivih izvora mijenjaju se s vremenom, a njihova se energija većinom ne može akumulirati, pa se koristi u trenutku kada se pojavljuje. Neobnovljivi izvori odlikuju se boljim mogućnostima skladištenja i transporta te manjim troškovima iskorištavanja. 

Dok fosilna goriva još uvijek predvode globalnu industriju primarne energije, subvencije i klimatski osviještene politike dovele su do stalnog rasta udjela obnovljivih izvora energije.

Izbor između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije ima dalekosežne posljedice za okoliš, ekonomiju i društvo. Obnovljivi izvori nude održivu i ekološki prihvatljiviju alternativu, ali dolaze s izazovima poput visokih početnih troškova i varijabilnosti u proizvodnji. S druge strane, neobnovljivi izvori energije trenutno pružaju stabilnu i ekonomičnu opskrbu, ali uz značajne negativne utjecaje na okoliš i ograničenu dugoročnu održivost. Klimatske promjene, gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta, energetska neovisnost, tehnološki napredak i zdravstvene koristi predstavljaju ključne razloge za ulaganje u obnovljive izvore energije. Iako su obnovljivi izvori suočeni s izazovima poput visokih početnih troškova i varijabilnosti u proizvodnji, njihov dugoročni potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, očuvanje prirodnih resursa i poboljšanje javnog zdravlja čini ih ključnim za održivu budućnost. Postepeno smanjivanje ovisnosti o fosilnim gorivima i ulaganje u obnovljive tehnologije je u skladu s Europskim zelenim planom, koji ima za cilj postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. 

Što su zelena tranzicija i klimatska neutralnost koje se nastoje postići kroz Europski zeleni plan

Otprilike tri četvrtine globalnih emisija stakleničkih plinova dolazi od izgaranja fosilnih goriva koji se koriste za dobivanje energije. Kako bismo smanjili globalne emisije, moramo svoje energetske sustave prebaciti s fosilnih goriva na izvore energije s niskim udjelom ugljika. Moramo se 'dekarbonizirati'.

Potrošnje primarne energije u svijetu od 1965. do 2022. godine

Izvor: https://ourworldindata.org/energy-mix

Izvor: Energetski institut Hrvoje Požar 

Proučite dijagrame potrošnje primarne energije u Hrvatskoj i u svijetu. 

Analizirajte trendove i usporedite izvore energije u prikazanom razdoblju odgovarajući na pitanja: 

Nakon što odgovorite na sva pitanja napišite zaključak o trendovima i izvorima energije u Hrvatskoj i u svijetu.