Biološka struktura stanovništva 

Populacije se razlikuju po mnogim obilježjima poput dobi, spola, obrazovanja, nacionalnosti, vjere, gospodarske aktivnosti. Jedno od najvažnijih obilježja je dobna struktura stanovništva koja zajedno sa spolnom čini biološku strukturu stanovništva. Važnost biološke strukture stanovništva proizlazi ponajprije iz toga što se iz nje oblikuje reprodukcijski i radno-aktivni potencijal populacije. Izravno utječe na prirodno i prostorno kretanje stanovništva, a time i na ukupnu demografsku dinamiku na određenom području. Stanovništvo možemo, s obzirom na dob, izdvojiti na različite načine, prema godištima, petogodištima ili dobnim skupinama – mlado, zrelo i staro stanovništvo. 

Hrvatska se po udjelu stariijih od 65 godina nalazi pri samom vrhu među državama članicama Europske unije.  Italija sa 23 % te Grčka, Finska, Portugal, Njemačka i Bugarska sa 22 % imale su u 2020. godini najveći udio  stariijih od 65 godina u Europskoj uniji, dok su Irska  s 14 %  i Luksemburg s 15 % imale najmanje udjele. 

SENILIZACIJA HRVATSKE I EUROPE 

Hrvatska se suočava s izazovima starenja stanovništva, problemom zajedničkim mnogim europskim zemljama. Razumijevanje ovih demografskih promjena ključno je za planiranje budućih ekonomskih i socijalnih politika. 

Medijalna starost stanovništva Hrvatske 2023. godine iznosila je 45,4 godine, što je znatno više od prosjeka Europske unije (44,5 godina). Samo četiri zemlje u Europi imaju veću medijalnu starost od Hrvatske: Grčka, Bugarska, Portugal i Italija. Ovaj porast medijalne starosti uzrokovan je smanjenjem nataliteta i iseljavanjem mladih ljudi. Za razliku od prosječne, medijalna starost znači da je točno polovica stanovništva starija, a druga polovica mlađa od te dobi. Nakon drugog svjetskog rata, Europa je doživjela "baby boom" period, kada je stopa nataliteta bila visoka, a medijalna starost niska. Međutim, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, stopa rađanja je pala, dok se očekivana životna dob povećala, što je dovelo do starenja populacije. Danas je Europa najstariji kontinent prema medijalnoj starosti svojih stanovnika. Starenje stanovništva donosi brojne izazove, uključujući pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav te tržište rada. Projekcije za 2060. godinu predviđaju da će medijalna starost u Hrvatskoj biti 50,9 godina, što će dodatno povećati potrebu za ekonomskom i socijalnom održivošću.

Još jedan način na koji se može analizirati starenje stanovništva jest promatranje prosječne dobi stanovništva. Prosječna dob u Europskoj Uniji porasla je u razdoblju od 2001. godine do 2020. godine, i to s 38 godina u 2001. godini na 41 godinu u 2010. godini  i 44 godine u 2020. godini. To znači da je prosječna dob u EU u navedenom razdoblju porasla za 6 godina. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske prema popisu stanovništva iz 2021. godine iznosila je 44,3 godina. Stanovništvo Hrvatske i Europske Uniije stari, a jedan od razloga je i povećanje očekivanog trajanja života - stanovništvo živi sve dulje i dulje. Očekivano trajanje života pri rođenju naglo je poraslo u prošlom stoljeću zbog brojnih čimbenika, uključujući smanjenje smrtnosti novorođenčadi, povećanje životnog standarda, poboljšanje životnih navika i bolju obrazovanost te poboljšanje zdravstvene skrbi i napredak medicine. U 2002. godini očekivano trajanje života pri rođenju u EU bilo je 77,6 godina, a u 2019. godini  iznosilo je 81,3 godine, što je porast od 3,7 godina u tom razdoblju. Očekivano trajanje života povećalo se u svim državama članicama u navedenom razdoblju, a u Hrvatskoj je za 2019. godinu iznosilo 77,6 godina. 

Nepovoljna dobna struktura stanovništva negativno se odražava i na omjer radnika i umirovljenika. Još ne tako davne 1980. godine u Hrvatskoj su mirovinu jednog umirovljenika financirala čak četiri radnika, odnosno, omjer radnika i umirovljenika je bio 4:1. Pogledamo li omjer radnika i umirovljenika, za 2021. koji je iznosio 1,3 : 1, shvatit ćemo svu ozbiljnost situacije. Povećani udio starog stanovništva stvara dodatne troškove za mirovinski i zdravstveni sustav države. Problem održivosti mirovinskog sustava je  problem koji se javlja u mnogim zemljama, a potiču ga demografske promjene, povećanje životnog vijeka i sve manji broj radno sposobnog stanovništva u odnosu na broj umirovljenika. Smanjenje broja radno sposobnog stanovništva znači da se manji broj radnika mora brinuti za sve veći broj umirovljenika, što predstavlja velik financijski teret za mirovinski sustav. Istovremeno, povećanje životnog vijeka znači da će ljudi u prosjeku provesti više vremena u mirovini, što zahtijeva veće iznose mirovinskih isplata. Kako bi se osigurala održivost mirovinskog sustava, potrebne su različite mjere, poput povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu s ciljem produženja radnog vijeka i smanjenja financijskog tereta na mirovinski sustav.

Udio žena u ukupnom stanovništvu Hrvatske 2021. godine bio je 51,8 %, a udio muškaraca 48,2 %., što čini razliku od 3,6 %.  Ta je razlika na razini  Europske unije još veća., gotovo 5 % je više žena nego muškaraca.  U Europskoj uniji  je  2020. živjelo 219 milijuna muškaraca i 229 milijuna žena. To odgovara omjeru od 104,7 žena na 100 muškaraca, što znači da je bilo 4,7 % više žena nego muškaraca. U svim državama članicama bilo je više žena nego muškaraca, osim na Malti, u Luksemburgu, Švedskoj i Sloveniji. Najveći udjeli zabilježeni su u Letoniji (17 % više žena nego muškaraca) i Litvi (14 % više žena nego muškaraca). Iako u Hrvatskoj i u gotovo svim državama članicama Europske Unije prevladava ženski spol, na globalnoj razini broj muškaraca premašuje broj žena. Na Zemlji je 2021. živjelo oko 44 milijuna više muškaraca nego žena. No, prema projekcijama Ujedinjenih naroda očekuje se da će do 2050. ta razlika nestati kao rezultat smanjenja udjela mlade populacije i produženja životnog vijeka. 

Iako u Hrvatskoj na svakih 100 rođenih djevojčica, na svijet dođe 106 dječaka, žene su 2021. činile  čak 61 % osoba u dobi  između 80 i 89 godina te više od 73 % starijih od 90 godina.  Na dulji životni vijek ženskog dijela populacije osim biološke otpornosti utjecala je i činjenica da se iz Hrvatske više iseljava muško stanovništvo (gotovo 58 % osoba koje su se 2019. godine odselile iz Hrvatske bili su muškarci).