Migracija (lat. migrare - seliti) ili selidba  = prostorno kretanje stanovništva. Glavne odrednice migracije su imigracija (useljavanje) i emigracija (iseljavanje). 

PROSTORNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

Od najranije prošlosti čovjek se seli, tj. kreće se u prostoru. Prva prostorna pokretljivost bila je prouzročena ponajprije nedostatkom hrane. Prostorna pokretljivost obuhvaća sve vrste kretanja stanovništva u prostoru u određenom vremenu. Migracija ili seljenje podrazumijeva promjenu mjesta stalnog boravka trajne ili privremene naravi na manju ili veću udaljenost. Cirkulacija je uglavnom kratkotrajna, učestala ili ciklička pokretljivost stanovništva pri kojoj nema namjere za stalnim preseljenjem ili promjenom boravišta.

TIPOVI PROSTORNE POKRETLJIVOSTI STANOVNIŠTVA

Za tipologiju prostorne pokretljivosti važna su dva kriterija. Prvi je trajanje i učestalost kretanja, a drugi udaljenost između mjesta obuhvaćenih migracijom. Prema trajnosti migracije mogu biti konačne i privremene. Konačne migracije podrazumijevaju preseljavanje u drugo mjesto s namjerom konačnog ostanka u njemu. Privremene migracije podrazumijevaju promjenu mjesta stalnog boravka s namjerom da se osoba prije povratka neko vrijeme zadrži u novome mjestu. Po pravilu većina osoba najprije odlazi u privremenu migraciju s namjerom povratka, no vrlo često takvo preseljenje postaje konačno. Redovita cirkulacija podrazumijeva odlazak iz mjesta u mjesto prema više-manje stalnom rasporedu, najčešće radi odlaska u školu, na posao i slično. Slučajna cirkulacija pak podrazumijeva neredovite odlaske najčešće radi kupnje, zabave i slično. Osim tih kriterija, važni su i motiv odlaska, situacija (dragovoljnost ili prisila) i organiziranost.

ČIMBENICI PROSTORNE POKRETLJIVOSTI

Mnogobrojni su čimbenici koji utječu na odluku o prostornoj pokretljivosti. Ovisno o promjeni okolnosti, mogu se s vremenom mijenjati. U osnovi razlikuju se četiri skupine čimbenika: gospodarski, socijalni (psihološki), demografski i ostali.

Gospodarski čimbenici najvažnija su skupina čimbenika. Razlog je činjenica da je većina migracija potaknuta nejednakim gospodarskim razvojem. Najčešći motivi su mogućnost zaposlenja, poboljšanje uvjeta života, bolja zarada i sl. Između ostalih gospodarski čimbenici uzrokovali veliko iseljavanje Hrvata iz Dalmacije potkraj 19. i početkom 20. stoljeća.

Socijalni čimbenici izuzetno su složeni te obuhvaćaju socijalne čimbenike u užem smislu (veličina kućanstva...), socijalno-psihološke (privlačnost), individualne psihološke (,,kad mogu svi mogu i ja") te etničke, kulturološke itd.

Demografski čimbenici obuhvaćaju strukturu stanovništva prema spolu i dobi. Po pravilu stanovništvo mlađe životne dobi lakše migrira nego starije stanovništvo.

Ostali čimbenici čine široku skupinu motiva od prirodnih čimbenika (nepogode, nepovoljni klimatski uvjeti), političkih motiva, čimbenika osobne prirode (želja za novim) i dr.

TIPOVI MIGRACIJA

Nisu sva preseljenja jednaka. Migracije se razlikuju prema uzrocima ali i prema vremenu nastanka.

Prvi tip migracija čine seljenja uzrokovana osvajačkim pohodima te takav tip migracija ima obilježja prisile. Primjer takvih migracija čine prodori Huna u 4. i 5. st., Avara u 6. i 7. st. ili Mongola u 13. st.

Drugi tip migracija čini seljenje stanovništva nakon osvajačkih pohoda ili nakon različitih neprilika i nepogoda. Svrha je odlazak u sigurnije krajeve. Tijekom prošlosti takvih je primjera u Hrvatskoj i svijetu bilo puno, npr. doseljavanje Vlaha na područje današnje Hrvatske u srednjem vijeku.

Treći tip naseljavanja čini sustavno naseljavanje ili kolonizacija. Najčešće su ga provodile osvajačke vlasti kako bi „popunile" opustjele krajeve. No naseljavanje provode i središnje vlasti kako bi potaknule razvoj slabije naseljenih i slabije razvijenih područja. Primjer takve migracije u Hrvatskoj bilo je naseljavanje Vojne krajine.

Četvrti tip migracija čini organizirano preseljavanje etničkih manjina ili cijelih naroda zbog geopolitičkih promjena. Takvih vrsta migracija bilo je više tijekom 19. i 20. stoljeća, npr. preseljavanje Grka i Turaka 1922. godine, ili iseljavanje Talijana iz Istre i pojedinih dijelova Dalmacije nakon Drugoga svjetskog rata.

Peti tip migracija su politički emigranti i prebjezi. Primjer takvog tipa migracija je iseljavanje Hrvata koji su nakon Drugoga svjetskog rata odlazili iz Jugoslavije u zapadnoeuropske i druge svjetske zemlje.

Šesti tip migracija čine slobodne migracije, najčešće ekonomski uvjetovane, pri čemu stanovništvo odlazi iz mjesta pa i iz države u potrazi za poslom i boljim uvjetima života. Takve migracije najčešće počinju kao privremene, a s vremenom postaju stalne.

Ovisno o smjeru prostornog kretanja razlikuju se imigracija ili useljavanje i emigracija ili iseljavanje. Razlika između broja doseljenih i broja iseljenih naziva se migracijski saldo ili migracijska bilanca.

POSLJEDICE MIGRACIJE

Svako iseljavanje iz nekog područja ili useljavanje u njega nužno utječe na ukupan broj stanovništva i njegov prostorni razmještaj, na rodnost i smrtnost te sastav stanovništva u najširem smislu. Učinci migracija ovise o kvalitativnim i kvantitativnim karakteristikama migranata. Budući da najčešće iseljava mlađe stanovništvo, u emigracijskih područjima stanovništvo stari, a u imigracijskim područjima raste rodnost. Migracije imaju i vremenski učinak koji može biti trenutačni i dugoročni. Trenutačni učinak ogleda se u trenutačnom smanjenju broja stanovnika, a dugoročni u smanjenju rodnosti, smanjenju udjela ekonomski aktivnoga stanovništva, dugoročnom smanjenju broja stanovnika i sl. Migracije su selektivne prema dobi, spolu, bračnom stanju, zanimanju i obrazovanju. S obzirom na dob najčešće migriraju mladi u dvadesetim i tridesetim godinama zbog lakše prilagodbe i spremnosti na iskorištavanje novih prilika koje im se nude u novome mjestu prebivališta. Što se tiče spola, uvriježeno je mišljenje da više migriraju muškarci, no istraživanja su pokazala da to nije točno. No, ipak važnu ulogu ima tradicija pa u migracijama na kraće udaljenosti prevladavaju žene, a u onima na veće udaljenosti muškarci. Što se tiče bračnog stanja, najčešće migriraju samci i bračni parovi bez djece. Iako najčešće migriraju obrazovaniji, to nije uvijek bilo tako. Tko će migrirati u velikoj mjeri ovisi i o potražnji u odredištu migracije.

Zadatci 

2. Koristeći podatke iz tablice nacrtaj linijski graf naziva Doseljeni i odseljeni u Hrvatskoj od 2014. do 2018. 

3. Uz pomoć podataka iz tablice izračunaj: 

a) postotni udio muškaraca u ukupnoj emigrantskoj populaciji 

b) apsolutni broj žena u fertilnoj dobi u emigrantskoj populaciji 

c) razliku po spolu u migracijskom saldu.