Neobnovljivi izvori energije 

Neobnovljivi izvori energije su oni izvori koji se ne mogu obnoviti u kratkom vremenskom razdoblju. Najpoznatiji neobnovljivi izvori energije uključuju fosilna goriva kao što su ugljen, nafta i prirodni plin te nuklearnu energiju. Ovi izvori ključni su za suvremenu industriju i ekonomiju, ali njihova upotreba ima značajne ekološke posljedice.

Većinu ljudske povijesti naši su se preci oslanjali na vrlo osnovne oblike energije: ljudske mišiće, životinjske mišiće i izgaranje biomase poput drva ili usjeva. No industrijska revolucija donosi potpuno novi energetski resurs; fosilna goriva. Fosilna energija bila je temeljni pokretač tehnološkog, društvenog i gospodarskog napretka svijeta. Fosilna goriva (ugljen, nafta, plin) koja još uvijek imaju dominantnu ulogu u globalnim energetskim sustavima (otprilike četiri petine globalne primarne energije dolazi iz ugljena, nafte i plina), prilikom izgaranja proizvode ugljični dioksid. Zbog toga se smatraju najvažnijim uzrokom globalnih klimatskih promjena. Također su glavni uzročnici onečišćenja zraka. Budući da izvori energije s niskim udjelom ugljika – nuklearni i obnovljivi – postaju lako dostupni, treba napraviti odmak od fosilnih goriva. Potrošnja fosilnih goriva značajno se povećala od razdoblja prve industrijske revolucije. Potrošnja ugljena (koji proizvodi više ugljičnog dioksida i onečišćenja zraka po jedinici energije u odnosu na ostala fosilna goriva) opada u mnogim dijelovima svijeta, dok nafta i plin i dalje globalno rastu. Ugljen zadovoljava gotovo jednu trećinu svjetskih energetskih potreba. Raspoložive rezerve razmjerno su velike i uz sadašnju dinamiku potrošnje mogle bi trajati i više od 200 godina. Izgaranjem ugljena dobiva se toplinska energija, koja se iskorištava izravno ili se pretvara u električnu energiju. 

Nafta je primarno energetsko gorivo koje se najviše troši u svijetu.  Sirova nafta jedna je od najtraženijih roba na svijetu, koja ima široku primjenu,  od goriva za prijevoz do proizvodnje kemikalija i lijekova. Stoga je naftna industrija jedna od najmoćnijih grana u svjetskom gospodarstvu, a promjene u referentnim cijenama nafte imaju velike implikacije na mnoge proizvodne sektore i potrošače. Sirova nafta nastaje tijekom milijuna godina razgradnjom organskog materijala u okruženju s niskim sadržajem kisika i visokim tlakom. Nafta čije su rezerve ograničene, zbog vremena koje je potrebno da nastane smatra se fosilnim gorivom. Kako se iscrpljivao sve veći broj konvencionalnih rezervi, poput podzemnih ležišta, nekonvencionalni načini vađenja nafte postali su održiviji. Istraživanjem nafte iz škriljevca i naftnog pijeska, Sjedinjene Američke Države i Kanada su postale značajni proizvođači nafte. Bliski istok ima najveći udio dokazanih rezervi nafte , više od 50 posto.

Budući da nafta ima široku primjenu, nije iznenađujuće da su naftne (i plinske) tvrtke među najvećim korporacijama u svijetu. U 2023. godini  Saudi Aramco u državnom vlasništvu Saudijske Arabije i kineski Sinopec zauzeli su treće i četvrto mjesto na popisu najvećih svjetskih kompanija na temelju prihoda . U 2022. i 2023. godini mnogi su proizvođači profitirali od uvedenih sankcija  opskrbe naftom i plinom iz Rusije. 

Kina je najveći svjetski uvoznik nafte, ali SAD ostaje najveći potrošač. 

Unatoč rastućoj zabrinutosti oko korištenja fosilnih goriva, potrošnja nafte ostala je na najvišoj razini svih vremena. SAD je zemlja s najvećom potrošnjom nafte u svijetu, a slijedi je Kina, u kojoj se potražnja za naftom stalno povećavala u posljednjem desetljeću. Budući da nema značajnih rezervi, Kina je među vodećim uvoznicima  nafte.

1. Izradite popis vodećih država po zalihama  nafte u svijetu 2020. godine. 

2. Navedite svjetske regije koje imaju najveće zalihe nafte. 

3. Koje  se europske države ističu po zalihama nafte? 

4. Odaberite dvije zemlje s različitim količinama zaliha nafte i analizirajte moguće razloge razlikama.

5. Objasnite važnost energetske tranzicije za države s malim zalihama nafte. 

6. Koji bi faktori mogli uzrokovati promjene u zalihama nafte u budućnosti?

7. Na koji način zalihe nafte mogu utjecati na međunarodne odnose i geopolitiku? 

INA je u 2021. godini vlastitom proizvodnjom pokrivala između 15 i 20  % ukupne hrvatske potražnje za naftom, te oko 35 % potražnje za plinom u Hrvatskoj. Proizvodni sustav na kopnu uključuju bušotine, cjevovode i postrojenja za obradu plina, dok se naftne bušotine povezuju naftovodima na mjerne stanice i otpremne stanice gdje se nafta skladišti prije prerade u rafineriji. Na moru, INA proizodi plin iz podmorja Jadrana kroz mrežu od 52 bušotine i 18 platformi, s plinovodima koji povezuju proizvodnju s hrvatskim i talijanskim transportnim sustavom. Rafinerija nafte Rijeka ima godišnji kapacitet prerade od 3,6 do 4,1 milijuna tona, a koristi niskosumpornu, laganu naftu koja omogućava bolju strukturu proizvoda i usklađenost s međunarodnim regulativama. U rafineriji se sirova nafta razdvaja na frakcije za proizvodnju različitih derivata poput benzina, dizela i loživog ulja, pri čemu se naglašava proizvodnja ekološki prihvatljivijih goriva. 

Zadatak: Problemska analiza nuklearne energije

Kontekst: Pročitajte članak "Nuklearna energija – argumenti za i protiv" dostupan na ovoj poveznici. Na temelju pročitanog članka, odgovorite na sljedeća pitanja i zadatke.

Zadatak 1: Analiza sigurnosti 

1.1. Opišite glavne sigurnosne rizike povezane s nuklearnim elektranama. 

1.2. Koje argumente vezane za sigurnost koriste pobornici nuklearne energije?

Zadatak 2: Ekonomičnost 

2.1. Analizirajte troškove izgradnje nuklearnih elektrana. 

2.2. Usporedite troškove izgradnje nuklearnih elektrana s ulaganjima u obnovljive izvore  energije poput vjetroelektrana i solarnih panela.

Zadatak 3: Dostupnost resursa 

3.1. Gdje se nalaze najveće svjetske zalihe urana? 

3.2. Opišite ekološke i političke izazove povezane s rudarenjem i transportom urana.

Zadatak 4: Utjecaj klimatskih promjena 

4.1. Kako klimatske promjene utječu na rad nuklearnih elektrana? 

4.2. Predložite moguće rješenja za ove izazove.

Zadatak 5: Donošenje odluke 

5.1. Na temelju prikupljenih informacija, zauzmite stav (za ili protiv) o korištenju nuklearne energije u našoj zemlji. 

5.2. Navedite i obrazložite tri ključna argumenta koja podržavaju vaš stav.

Zadatak 6: Kritička procjena 

6.1. Koje su glavne prednosti nuklearne energije u kontekstu zelene tranzicije? 

6.2. Koje su glavne mane?

Napomena: Pri izradi zadatka koristite informacije iz članka, ali i dodatno istražite relevantne izvore kako biste potkrijepili svoje odgovore. Očekuje se da se zadatak izradi u formi eseja s minimalno 800 riječi.