Obnovljivi izvori energije
Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se stalno obnavljaju pa se tako mogu iskorištavati bez iscrpljivanja. Korištenjem obnovljivih izvora čuva se okoliš, jer su to izvori čiste energije koja ga ne zagađuje. Veliki broj država u okviru svojih energetskih politika potiče izgradnju postrojenja obnovljivih izvora energije.
Obnovljivi izvori enegije su u skladu s politikom održivog razvoja, koja potiče zadovoljavanje današnjih potreba bez ugrožavanja mogućnosti da i buduće generacije ostvare svoje potrebe.
U obnovljive izvore energije ubraja se energija sunca, vjetra, riječnih tokova, morskih mijena i valova, geotermalna energija i energija biomase. Oni se mogu koristiti za zagrijavanje vode i grijanje naših domova, a iz njih se može proizvoditi i električna energija.
Potreba za smanjivanjem upotrebe fosilnih goriva zbog zaštite globalne klime utjecali su na sve veću važnost obnovljivih izvora energije. Udio takvih izvora energije počeo se posljednjih desetak godina sve više povećavati. Osim hidroenergije, posljednjih godina sve je važnija energija Sunca i vjetra.
Na Islandu, koji je poznat po gejzirima i aktivnim vulkanima, mnoge zgrade i bazeni griju se geotermalnom vrućom vodom.
Geotermalna energija je čist i obnovljiv izvor energije koji se odnosi na toplinske izvore u Zemljinoj jezgri. Geotermalni resursi nalaze se u širokom spektru dubina, od plitkih površinskih do više kilometara dubokih rezervoara vruće vode i pare koja se može dovesti na površinu i iskoristiti. U prirodi se geotermalna energija najčešće pojavljuje u formi vulkana, izvora vruće vode i gejzira. Geotermalnu energiju možemo koristiti za proizvodnju električne energije i za grijanje. Potencijal geotermalne energije je ogroman, ima je 50000 puta više od sve energije koja se može dobiti iz nafte i plina širom svijeta. Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana, osim što se para ne proizvodi izgaranjem goriva već se crpi iz zemlje.
Vodeće države po korištenju ove vrste energije u 2019. godini su bile: SAD, Indonezija, Filipini, Turska i Novi Zeland. U Europi vodeće su Island i Italija.
Objasni razloge zbog kojih su ove države vodeće u korištenju geotermalne energije.
Ovaj izvor energije ima brojne prednosti. On je jeftin, stabilan i trajan. Budući da nema dodatnih potreba za gorivom nema niti štetnih emisija, osim vodene pare. Glavni je nedostatak u malom broju lokacija (tzv. geotermalne zone) gdje se vruća voda u podzemlju nalazi blizu površine.
U Hrvatskoj postoji višestoljetna tradicija iskorištavanja geotermalne energije iz prirodnih izvora u medicinske svrhe i za kupanje. Geotermalna energija je osnova na kojima se zasniva ekonomski uspjeh brojnih toplica u Hrvatskoj (Varaždinske, Daruvarske, Stubičke toplice, Lipik,Topusko i dr.).
Plima i oseka nastaju kao posljedica gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Ta se energija može dobivati na mjestima gdje su morske mijene izrazito naglašene (plimna amplituda veća od 10 metara).
Najpoznatija elektrana koja koristi energiju plime i oseke nalazi se na ušću rijeke Rance u Francuskoj. Izgrađena je 60-tih godina i još uvijek radi. Rusija posjeduje malu elektranu kod Murmanska, Kanada u zaljevu Fundy (najviša plimna amplituda; preko 20m) dok ih Kina ima nekoliko.
Objasni zašto Hrvatska nema potencijala za razvoj ove vrste energije.
Biomasa je obnovljiv izvor energije, a čine ju brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta. Može se izravno pretvarati u energiju izgaranjem, te tako proizvesti vodena para za grijanje u industriji i kućanstvima, ili dobivati električna energija u malim termoelektranama.
Hrvatska je zemlja s izrazito velikim potencijalom biomase za proizvodnju energije. Gotovo 44% kopnene površine zemlje prekriveno je šumama, drvna industrija ima dugu tradiciju i važno mjesto u gospodarstvu. Postoje velike površine obradive zemlje te mogućnosti za držanje značajnog stočnog fonda. U svim navedenim djelatnostima: šumarstvu, drvnoj industriji te poljoprivredi nastaju velike količine biomase pogodne za energetsko iskorištavanje.
Vodeće zemlje u korištenju ovog izvora energije su: SAD, Brazil i Indija.
Sunčeva energija ili solarna energija je energija Sunca, njegova svjetlost i toplina koju ljudi koriste od davnina uz pomoć raznih tehnologija. Upotrebljava se samo mali dio Sunčeve energije od one koja je na raspolaganju. Sunčeva energija pruža električnu energiju pomoću toplinskih strojeva ili fotonaponskih sustava.
Jednom kad je oprema kupljena, korištenje energije sunca je besplatno. Sunčevi kolektori i paneli ne ispuštaju štetne plinove u zrak, njihov rad je siguran i tih.
Koji su nedostaci korištenja energije Sunca?
Njemačka, Kina, Japan, Italija i SAD vodeće su zemje u proizvodnji ove vrste energije. Hrvatska koristi jako mali dio svog potencijala u ovoj vrsti energije.
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava iz više razloga: hidroenergija je čista, nema otpada; nema troškova goriva (voda je besplatna). Glavna negativna strana gradnje hidroelektrane je devastacija rijeke tj. uništavanje biološke raznolikosti. Izgradnjom hidroelektrane nestaju mnoga vrijedna staništa i vrste; one imaju ogroman negativan utjecaj na ribe, osobito zato što nestaju mrjestilišta, poremećuju hidrologiju i uzrokuju promjene u razini podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja.
Kina je vodeća u proizvodnji hidroenergije. U strukturi elektroenergetskog sustava Hrvatske, više od polovice izvora čine hidroelektrane.
Koja je hrvatska rijeka najviše koristi za dobivanje energije?
Energija vjetra se pretvara u korisni oblik energije, električnu energiju, pomoću vjetroelektrana. Vjetar je horizontalna komponenta strujanja zraka prouzročena toplinskom razlikom, odnosno razlikom tlaka susjednih područja. Vjetroelektrane ne ispuštaju onečišćujuće plinove u okoliš. Teren na kojem je izgrađena vjetroelektrana može se koristiti i za druge korisne namjene, primjerice za poljoprivredu.
Kina, SAD, Njemačka i Indija vodeće su zemlje u proizvodnji energije vjetra. Hrvatska može imati 8000 do 9000 instaliranih MW vjetroenergije, a mi smo do sada realizirali tek nešto manje od 700 MW.
Koje su negativne strane korištenja energije vjetra?
ZAKLJUČAK: Koje su glavne prednosti i nedostaci korištenja obnovljivih izvora energije?