Urednik rubrike: Sebastian Gajski
Novinari:
Hrvatska: Lovro Margetić, Manuela Klenkar, Una Vlahović, Alma Beljak
Slovenija: Lovro Margetić, Manuela Klenkar
Mađarska: Lovro Margetić i Sebastian Gajski
Bosna i Hercegovina: Sebastian Gajski, Lovro Margetić
Crna Gora: Sebastian Gajski
Učitelj Hrvatskog jezika bio je dio školskog tima u Finskoj, a uskoro putuje i u Portugal. Željeli smo se stoga iz prve ruke informirati o Erasmus+ mogućnostima, a on nam je dodatno objasnio zašto je presudno izaći iz zone ugode.
Dobar dan! Prije svega želio bih cijeloj redakciji zahvaliti na pozivu, počašćen sam što ste me odabrali kao sugovornika. Imam potrebu ispričati cijelu priču vezanu uz moje prvo iskustvo s Erasmus+ programom i projektima. Tijekom studija da postanem ono što sam danas, vaš učitelj hrvatskoga jezika, često sam radio ili volontirao na filmskim i glazbenim festivalima. Svakako najdraži festival, kojeg sam posjećivao češće nego druge, Tabor Film Festival (međunarodni festival kratkog filma, svake godine se tijekom srpnja organizira u Desiniću) bio je mjesto gdje sam prvi put dobio ponudu da budem dio Erasmus+ projekta. Naime, u srpnju 2018. tadašnji direktor Tabora, Nenad Borovčak, predložio mi je da, kao zaljubljenik u filmove i festivale, odem zajedno s još petero zaljubljenika u filmove i festivale na desetak dana u Portugal. Nenad je ranije surađivao s ljudima iz organizacije koja je bila domaćin projekta, a cilj je projekta bio okupiti mlade filmske entuzijaste iz Portugala, Bugarske, Italije, Francuske, Turske i, naravno, Hrvatske. Okupljeni su tijekom boravka u portugalskom gradiću Avanca prisustvovali filmskim radionicama, razmjenjivali iskustva o filmu, umjetnosti, životu općenito te stjecali nove kontakte i prijatelje iz stranih zemalja. Neke simpatije i prijateljstva traju još i danas. 😊 Osobno mi je iskustvo bilo dragocjeno jer sam tijekom projekta shvatio da mogu neke stvari koje ranije ne bih želio ni pokušati. Ponekad je, kako bi shvatio svoju vrijednost, potrebno izaći iz zone ugode (komfora).
Iako sam u odgovoru na prvo pitanje već rekao dosta o motivaciji, odnosno, interesu za film i umjetnost općenito, želim istaknuti ulogu Nenada Borovčaka s kojim još uvijek surađujem na nekim projektima i kojeg danas mogu nazvati prijateljem. Mislim da se ne bih odvažio otići u Portugal da nije bilo njegovog prijedloga i inicijative. Osim interesa za film, privukla me i prilika da upoznam ljude iz drugih zemalja i naučim nešto o njihovoj kulturi i običajima. Samo da vas upozorim – pravi, vašim jezikom rečeno, plot twist, slijedi ako bude pitanja o sljedećim putovanjima i projektima.
U kolovozu prošle godine bili ste dio školskog tima u Finskoj. Možete li podijeliti svoje iskustvo - koje ste zadatke imali i kako je izgledao vaš tipičan dan?
Tako je! Prošle je godine naša škola dobila Erasmus+ akreditaciju što znači da tijekom trogodišnjeg razdoblja (2024. – 2027.) možemo iskoristiti mnogobrojne mogućnosti Erasmus+ programa i posjećivati škole u drugim državama koje su članice Europske unije i šire. Prva nam se prilika ukazala kad nam je prijateljska škola iz Zagreba, Osnovna škola Dobriše Cesarića, pomogla da sklopimo sporazum o partnerstvu s finskom školom Mutala Koulu iz Finske. U svibnju su učenici i učitelji iz navedene škole posjetili Stubičke Toplice na jedan dan te smo tad dogovorili da ćemo mi posjetiti njih. U kolovozu na put su krenule četiri suputnice i ja. Škola Mutala Koulu nalazi se u jednom naselju u sklopu finskog gradića Joensuua koji se nalazi na sjeveroistoku Finske. Tipičan dan u Finskoj počinjao je zajedničkim doručkom jakih snaga iz Stubaka u smještaju nakon kojeg bismo počeli svoj školski dan. Tijekom jutra bismo sudjelovali u njihovoj redovnoj nastavi kao promatrači. Mislim da biste bili vrlo sretni kad biste čuli na koje sve načine uče i u kojem okruženju rade vaši vršnjaci iz Finske te bi svakako bili oduševljeni trajanjem velikog odmora. Osim škole domaćina posjetili smo još dvije škole i dvije knjižnice u Joensuu i okolici. Tijekom poslijepodneva razgledavali bi gradić Joensuu, kojeg zovem gradićem iako je svakako veći od bilo kojeg grada u našoj blizini osim Zagreba, a posjetili smo i finski nacionalni park Koli te se neformalno družili s finskim kolegama u izletištu Kuhasalo.
Kako je sudjelovanje u programu utjecalo na vaše vještine, samopouzdanje i profesionalni razvoj?
Najvažnija stvar vezana uz sudjelovanje u programu Erasmus+ je svakako izlazak iz zone ugode. Zona je ugode balon iz kojeg se nikad ne usuđujemo izaći, ponekad jednostavno radi lijenosti, a ponekad jer mislimo da ne znamo i ne možemo išta više od onoga što nam je društvo odredilo kao ulogu. Na drugom mjestu, u drugačijem okruženju, s ljudima drugačijih navika, kultura i nacionalnosti koji mogu biti inspiracija taj balon puca, otvaraju se nova vrata, novi vidici i mogućnosti, mladi čovjek stječe vještine, osvještava da to što nešto ne zna ili ne može nije loše, već otvara prostor za napredak. 😊
Pokušati glumiti, montirati, režirati, pisati scenarij, plesati, pozirati, govoriti engleski s nekim tko savršeno govori engleski. Izazovno je, zapravo, bilo svaki put kad bih nešto pokušao po prvi put, ako me shvaćate. I često je prvi put završio neuspjehom. Međutim, uz podršku prijatelja i ostalih dobrih ljudi, čovjek se često odvaži pokušati opet. I uvijek svaki sljedeći put bude bolje, uspješnije. Ne postoji bez razloga ona izreka „ Svaki početak je težak.“.
Tu ću iskoristiti onaj plot twist koji sam najavio u prvom pitanju. Nakon projekta 2018., u Avanci, Estarreji i Aveiru, kamo idemo krajem veljače, bio sam još tri puta pa možemo reći da se ja vraćam u Estarreju. Iskreno, nemam očekivanja, već planove, mnoga draga lica koja želim vidjeti, nekoliko novih kontakata koji će svakako povećati moju povezanost s tim područjem Portugala. Nadam se da će se mojim suputnicama također svidjeti kao što se meni već sviđa. Ono što bih želio jest da vi učenici također dobijete priliku posjetiti Portugal i Finsku i sve ostale zemlje koje trenutno posjećujemo mi učitelji kako bi uspostavili kontakt i vezu upravo za vaša putovanja i Erasmus+ iskustva.
Kratko i jasno – putujte!
Glavni grad: Zagreb
Himna: Lijepa naša domovina (Antun Mihanović i Josip Runjanin)
Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda sretna bila!
Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Teci Dravo, Savo teci,
Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!
Službeno ime države: Republika Hrvatska
Površina: 56 594 km2 (kopno)+31 067 km2 (more), 124. na svijetu
Broj stanovnika: 3 871 833 (240 079 pripadnika nacionalnih manjina)
Gustoća naseljenosti: 68,7 stanovnika po km2
Službeni jezik: hrvatski
Pismo: latinica
Valuta: Euro (od 2023.)
Organizacija: 20 županija i Grad Zagreb; 428 općina i 127 gradova
Nacionalnosti: Hrvati(91,63%), Albanci-13.817 (0,36%), Austrijanci-365 (0,01%), Bošnjaci-24.131 (0,62%), Bugari-262 (0,01%), Crnogorci-3.127 (0,08%), Česi-7.862 (0,20%), Mađari-10.315 (0,27%), Makedonci-3.555 (0,09%), Nijemci-3.034 (0,08%), Poljaci-657 (0,02%), Romi-17.980 (0.46%), Rumunji-337 (0.01%), Rusi-1.481 (0,04%), Rusini-1.343 (0,03%) Slovaci-3.688 (0,10%), Slovenci-7.729 (0,20%), Srbi-123.892 (3,20%), Talijani-13.763 (0,36%), Turci-404 (0,01%), Ukrajinci-1.905 (0,05%), Vlasi-22 (0,00%) i Židovi-410 (0,01%)
Broj Nacionalnih Parkova i Parkova Prirode: 8 NP i 12 PP
BDP: 172 781 milijardi USD (82. u svijetu)
HDI (Ljudski razvojni indeks): 0.846 (44. u svijetu)
Poznati gradovi: Zagreb, Split, Dubrovnik, Rijeka, Zadar, Šibenik, Vukovar
Poznate osobe: Ruđer Bošković (matematičar), Faust Vrančić (prvi padobran), Sveti Jeronim (preveo Bibliju na latinski), Nikola Tesla (izmjenična struja), Ivana Brlić-Mažuranić (spisateljica za djecu), Andrija Mohorovičić (geolog, Moho-sloj), Mate Rimac (inovator, najbrži auto), Marko Marulić (spisatelj), Ivan Meštrović (kipar) i Marko Polo (istraživač, putopisac), Luka Modrić (nogometaš), Dražen Petrović (košarkaš), Janica Kostelić (skijašica), Lavoslav Ružička (kemičar, nobelovac), Vladimir Prelog (kemičar, nobelovac)
Poznata hrana: štrukli, pašticada, purica s mlincima, čobanac, soparnik
ZANIMLJIVOSTI:
Daleko je od svjetskoga rekorda, no i najduža hrvatska riječ beskrajno je zahtjevna za izgovoriti. Ima 30 slova, a riječ je: prijestolonasljednikovičičinima
Nacionalni cvijet Hrvatske je perunika ili iris.
Hrvatska je jedna od najzelenijih zemalja na svijetu. Ima čak 12 parkova prirode i 8 nacionalnih parkova.
Narodna nošnja otoka Suska jedinstvena je u cijelom svijetu i najkraća je narodna nošnja u Europi.
Prvi torpedo na svijetu konstruirao je Riječanin Ivan Lupis.
Vjeruje se da su Vinkovci najstariji grad u Europi. Vinkovci u kontinuitetu postoje duže od 8200 godina.
LOLIGO prva znanstvena podmornica na svijetu izgrađena je u Rijeci, u brodogradilištu Danubius.
Hrvatsko otočje ima 1.244 prirodne tvorbe od kojih je 78 otoka, 524 otočića, 642 hridi i grebena i drugo je po veličini otočje Sredozemlja nakon Grčke i čini 5,8% ukupne kopnene površine Republike Hrvatske.
Najnagrađivanija vinska cesta na svijetu nalazi se u Međimurju – Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina u Međimurju se njeguju još od antičkog doba, a kvalitetu dokazuju prestižne Decanter nagrade i pohvale koje međimurski vinari nižu jednu za drugom. S više od 20 Decantera na 600 hektara vinograda, “Međimurska vinska cesta” je najnagrađivanija cesta na svijetu.
Pulska Arena po veličini zauzima 6. mjesto među rimskim amfiteatrima na svijetu, te je jedina u svijetu čija su sva tri rimska arhitektonska reda u potpunosti očuvana i ima očuvane četiri bočne kule.
Istra se diči još jednom zanimljivošću – kad je o tartufima riječ, upravo je ovdje nađen najveći tartuf na svijetu, težak oko 1,31 kg. Pronašli su ga ugostitelj Giancarlo Zigante i njegova kujica Diana 2. studenog 1999. godine nedaleko od Buja te je uvršten u znamenitu Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći dotad nađeni tartuf na svijetu.
Španjolska i Hrvatska imaju najveći broj UNESCO-vih nematerijalnih dobara od bilo koje europske zemlje. Uključujući izradu čipke, pečenje medenjaka i rezbarije drvenih igračaka.
Hrvat Slavoljub Penkala izumio je mehaničku olovku nazvanu Penkala 1906. godine. Patent je registriran u 35 zemalja, a njegova tvrtka TOZ – Penkala još uvijek radi u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske.
Kravata koju nose poslovni ljudi diljem svijeta je iz Hrvatske. Nastala je od hrvatskih vojnika koji su služili kao plaćenici francuskog kralja.
Sfinga koju možete vidjeti u Splitu donesena je iz Egipta za Dioklecijana i stara je preko 3000 godina.
Dva dobitnika Nobelove nagrade za kemiju došla su iz Hrvatske – Lavoslav Ružička (1939.) i Vladimir Prelog (1975.)
Nikola Tesla jedan od najvećih izumitelja svih vremena rođen je u Smiljanu gdje možete posjetiti njegovu rodnu kuću koja je pretvorena u Memorijalni centar „Nikola Tesla”.
Izvor: https://www.putoholicari.rtl.hr/18-fascinantnih-cinjenica-o-hrvatskoj-koje-ce-vas-oduseviti-105991/
Info plus!
Soparnik
Soparnik je pita od blitve, specijalitet iz Poljica (skup sela u Dalmaciji). To je starinsko i vrlo jednostavno jelo, a sastoji se od malo blitve, mladog luka i peršina te dva sloja najjednostavnijeg tijesta. (Alma Beljak)
RECEPT:
Za tijesto:
500 g brašna
3 žlice maslinovog ulja
1/2 žličice soli
250 ml vode
Za nadjev:
1 svežanj peršina
1 kg blitve
1 vezica mladog luka
4 češnja češnjaka
maslinovo ulje
sol po ukusu
Hrvatska (Republika Hrvatska), država u jugoistočnoj Europi, između Slovenije na sjeverozapadu (duljina granice 659,1 km), Madžarske na sjeveru (355,2 km), Srbije na istoku (325,8 km), Crne Gore (19,5 km) na jugoistoku te BiH na jugu odnosno istoku (1010,9 km); obuhvaća 56 561 km². Glavni je grad Zagreb. Hrvatska se nalazi u Europi na dodiru triju prirodnih cjelina: Panonske nizine (55 posto), Dinarida (30 posto) i Sredozemlja (15 posto). Hrvatska obala spada u najrazvijenije obale svijeta.
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE
Naše dobro poznato Hrvatsko narodno kazalište ima čak četiri sjedišta u Lijepoj našoj. Ta su sjedišta u Splitu, Osijeku, Varaždinu i, naravno, Zagrebu. Svi su osnovani u različitim godinama pa tako u Splitu 1940. nastao je HNK zajedno s baletom te je ponovno krenuo 1945. U Osijeku daleke 1907. s operom, a balet djeluje tek od 1947. godine. Dok u Varaždinu postoji od 1945. Središnja ustanova kazališta je u glavnom gradu Zagrebu koje postoji od XIX. st.
Glavni grad: Ljubljana
Himna: Zdravljica (7. kitica), France Prešeren
Žive naj vsi narodi
ki hrepene dočakat' dan,
da koder sonce hodi,
prepir iz sveta bo pregnan,
da rojak
prost bo vsak,
ne vrag, le sosed bo mejak!
Službeno ime države: Republika Slovenija
Površina: 20 273 km2 (151.)
Broj stanovnika: 2 123 949 (143.)
Gustoća naseljenosti: 102/km2 (113.)
Službeni jezik: Slovenski
Pismo: Latinica
Valuta: Euro (od 2007.)
Organizacija: 212 općina, 74 grada
Nacionalnosti: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi
Broj Nacionalnih Parkova i Rezervata: U Sloveniji postoji jedan nacionalni park i dva regionalna parka. Nacionalni je Triglav, a regionalni su Kozjansko i Škocjanske jame.
Poznati gradovi: Ljubljana, Maribor, Celje, Kranj, Velenje, Koper, Novo Mesto, Ptuj, Nova Gorica, Murska Sobota, Vipavski Križ
Poznate osobe: Jan Oblak, Jože Plečnik, France Prešeren, Melania Trump, Tina Maze, Martin Strel, Peter Florjančič. Glazbena grupa Leibach. https://citymagazine.si/hr/svjetski-poznati-slovenci-koji-nisu-melanija-trump/
Poznata jela: Bograč, Prežganka, Šelinka, Štruklji od sira, Kraški pršut, Kranjska klobasa.
Zanimljivosti: https://100-facts.com/hr/19-zanimljivosti-o-sloveniji/#google_vignette
U slovenskom gradu Mariboru raste najstarija vinova loza na svijetu, stara preko 400 godina. Još uvijek donosi plodove.
Planine zauzimaju gotovo polovicu slovenskog teritorija.
Ovdje se nalazi Nacionalni park Triglav — najstariji u Europi.
Himna Slovenije je pisana po tipu carmina figurata, što znači da su stihovi pjesme tvorili nekakav oblik. U ovom slučaju radi se o obliku čaše vina.
Info plus!
Najpoznatija Slovenka
Melania Trump rođena je u Sloveniji 1970. godine. Slovenska je dizajnerica nakita i bivša manekenka. Trenutačno je jedna od najpopularnijih Slovenki radi braka s trenutačnim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. (Manuela Klenkar)
MAĐARSKA
Glavni grad: Budimpešta
Himna: Himnusz - Isten, áldd meg a magyart (Bože blagoslovi Mađare), Ferenc Kölcsey i Ferenc Erkel
Isten, áldd meg a magyart
Jó kedvvel, bőséggel,
Nyújts feléje védő kart,
Ha küzd ellenséggel;
Bal sors akit régen tép,
Hozz rá víg esztendőt,
Megbűnhődte már e nép
A múltat s jövendőt!
(Mađarima, Bože, pruži
Izobilje, radost, sreću,
I blagoslov svoj pridruži
Kad se s dušmaninom sreću.
Godinu im podaj laku
Jer imahu zlu sudbinu,
Platili su cijenu svaku
Tog što bit će i što minu.)
Službeno ime države: Magyarország (Republika Mađarska)
Površina: 93 030 km2 (108.)
Broj stanovnika: 9 699 577 (93.)
Gustoća naseljenosti: 104 st./km2 (109.)
Službeni jezici: mađarski
Pisma: latinica
Valuta: mađarski forint (100 filera)
Organizacija: 19 županija i grad Budimpešta, 314 općina
Nacionalnosti: Mađari (92%), Romi (2%), Nijemci (0,6%)
Vjerska struktura: rimokatolici (37%), nereligiozni (16,7%), kalvinisti (11,6%), luterani (2,2%)
Broj Nacionalnih Parkova i Rezervata: 10 NP, 9 PP
Poznati gradovi: Budimpešta, Debrecen, Szeged, Pečuh, Eger
Poznate osobe: Tivadar Puskás (fizičar, nobelovac, izumitelj tel. centrale), Dennis Gabor (fizičar, nobelovac, izumitelj holograma), Ferenc Puskas (nogometaš), Erno Rubik (Rubik's Cube), Katinka Hosszú (plivačica), Imre Kertész (pisac, nobelovac)
Poznata jela: gulaš, paprikaš, lángos, halászlé, dobos torta, palacsinta
Zanimljivosti: https://turistplus.hr/madarska-i-njene-najbolje-zanimljivosti/
Jeste li znali da je Mađarska osvojila drugo mjesto po broju zlatnih medalja (od ukupno više od 456) na ljetnim olimpijskim igrama od svih zemalja po glavi stanovnika? Osvojili su zlatne medalje na svim Olimpijskim igrama na kojima su se natjecali.
U Mađarskoj se ubire PDV od 27%, što ga čini najvećim na svijetu.
Prva zemlja komunističkog bloka koja je otvorila svoje granice sa zapadnom Europom.
Mađarska je jedna od najstarijih zemalja u Europi Mađarska je osnovana 896. godine nakon što su Mađari osvojili Karpatski bazen. Od prije 800. godine prije Krista, ljudi su živjeli na ovom području Europe kada su se Mađari naselili na području današnje Budimpešte. Potomci tih izvornih Mađara i danas postoje kao etnička skupina u Mađarskoj i izvan nje.
Mađarska abeceda ima 44 slova. Iako bi neka slova mogla izgledati slično, jezik je poznat kao daleko jedinstven od bilo kojeg drugog europskog jezika. To ga čini nevjerojatno teškim za učenje. Mađarski potječe iz srednje Azije i mađarskih plemena koja su se naselila na tom području.
Budimpešta je postala glavni grad kada su se okupila tri grada 1873. godine — Budim, Pešta i Obuda.
CRNA GORA
Glavni grad: Podgorica
Himna: Oj, svijetla majska zoro, Sekula Drljević i Žarko Mirković
Oj, svijetla majska zoro,
Majko naša Crna Goro,
Sinovi smo tvog stijenja
I čuvari tvog poštenja.
Volimo vas, brda tvrda,
I stravične vaše klance,
Koji nikad ne poznaše
Sramotnoga ropstva lance.
Dok lovćenskoj našoj misli
Naša sloga daje krila,
Biće gorda, biće slavna
Domovina naša mila.
Rijeka će naših vala,
Uskačući u dva mora,
Glas nositi okeanu
Da je vječna Crna Gora.
Službeno ime države: Рэпублика Црна Гора (Rebublika Crna Gora)
Površina: 13 812 km2 (156.)
Broj stanovnika: 625 000 (172.)
Gustoća naseljenosti: 45 st./km2 (176.)
Službeni jezik: crnogorski
Pisma: ćirilica, latinica
Valuta: euro (100 centi) – bez dopuštenja Eurozone
Organizacija: 23 općine, 40 gradova, 1256 naselja
Nacionalnosti: Crnogorci (44,98%), Srbi (28,73%), Bošnjaci (8,65%), Albanci (4,91%)
Vjerska struktura: pravoslavci (72%), muslimani (15,97%), katolici (3,43%)
Broj Nacionalnih Parkova i Rezervata: 1 rezervat prirode, 5 NP, 8 PP
Poznati gradovi: Podgorica, Cetinje
Poznate osobe: Petar II Petrović Njegoš (poglavar, književnik, filozof), Dušan Vukotić (filmaš), Dejan Savićević (nogometaš), Stevan Jovetić (nogometaš)
Poznata jela: jagnje ispod sača, kačamak, brodet, zeljanica
Zanimljivosti: https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/putovanja/zanimljivosti-o-crnoj-gori---739328.html
Jedan od najvećih kanjona Europe se nalazi u Crnoj Gori. Kanjon rijeke Tare sa svojih 82 kilometra dužine i 1300 metara visine smatra se jednim od najvećih kanjona Europe.
Crnogorci su među najvišim narodima Europe. Nalaze se na drugom mjestu odmah iza Nizozemaca.
Jedna od najstarijih maslina svijeta nalazi se na jugu Crne Gore. Stara je više od 2 tisuće godina!
Info plus!
Dušan Vukotić hrvatski je crtač, animator, filmski redatelj i karikaturist crnogorskoga podrijetla. Rođen je 7. veljače 1927., a preminuo je 8. srpnja 1998. godine (u Krapinskim Toplicama!). Film „Igra“ na kojem je radio nominiran je za nagradu Oscar 1963. godine. Dobitnik je brojnih domaćih i inozemnih nagrada i priznanja.
Crtanim filmom Surogat (1961.) postigao je najveći uspjeh u povijesti hrvatske kinematografije – nagradu Oscar za crtani film 1962., prvu ikada dodijeljenu neameričkomu animiranom filmu.
(Manuela Klenkar)
Izvor: https://enciklopedija.hr/clanak/vukotic-dusan (pristupljeno 31. 1. 2025.)
BOSNA I HERCEGOVINA
Glavni grad: Sarajevo
Himna: Državna himna Bosne i Hercegovine (Intermeco),
Službeno ime države: Bosna i Hercegovina
Površina: 51 209 km2 (125.)
Broj stanovnika: 3 211 000 (130.)
Gustoća naseljenosti: 63 st./km2 (153.)
Službeni jezici: bosanski, srpski, hrvatski
Pisma: latinica, ćirilica
Valuta: konvertibilna marka (100 feninga)
Organizacija: 2 entiteta: Federacija BiH (10 kantona, 79 općina), Republika Srpska (4 regije, 64 općine), Brčko distrikt i 35 gradova
Nacionalnosti: 3 konstitutivna naroda: Bošnjaci (50,11%), Srbi (30,78%) i Hrvati (15,43%), ostali (3,68%)
Vjerska struktura: muslimani (50,7%), pravoslavci – Srpska pravoslavna Crkva (30,7%), rimokatolici (15,2%)
Broj Nacionalnih Parkova i Rezervata: 4 NP, 5 PP i 3 zaštićena krajolika
Poznati gradovi: Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Bihać, Tuzla
Poznate osobe: Edin Džeko (nogometaš), Ivo Andrić (književnik), Emir Kusturica (redatelj), Goran Bregović (glazbenik), Danis Tanović (redatelj, scenarist), Gavrilo Princip (ubojica Franca Ferdinanda, uzrok I svj. rata)
Poznata jela: ćevapi, sarma, musaka, begova čorba, burek, baklava, tulumbe, bosanska kafa
Zanimljivosti: https://www.vecernji.ba/vijesti/10-zanimljivih-cinjenica-o-bih-koje-niste-znali-1054889
U Tuzli se nalazi najveće slano jezero u Jugoistočnoj Europi. Naziv Bosna dolazi od indo-europske riječi Bosana koja znači voda. Sarajevo je bilo domaćin Olimpijskih igara 1984. godine. Ove igre obilježile su to vrijeme jer je to bilo prvi put da jedna socijalistička zemlja bude domaćin olimpijskim igrama. Tramvaji koji su se prvi put koristili u Europi, bili su oni u Sarajevu, s početkom još 1885. godine. 11 godina kasnije, Sarajevo je bilo prvi grad u Europi koji je imao potpuno električnu tramvajsku liniju.
Bosna i Hercegovina se nalazi na 10. mjestu u svijetu po konzumaciji kave. Perućica u BiH je jedna od posljednjih prašuma u Europi.
Međugorje se nalazi u planinama u blizini Mostara. Milijuni hodočasnika su ga počeli posjećivati od 1981. godine, kada je jedna manja grupa mladih u ovom selu počela objavljivat da im se ukazala Sveta Gospa.
Info plus!
Burek
Naši susjedi Bošnjaci posebno su osjetljivi na temu bureka. Za njih kada netko spomene burek to odmah znači burek s mesom. Nikako si nemojte dopustiti da kažete burek sa sirom umjesto "sirnica". (Lovro Margetić)
Napravi ga sam! Recept:
Glavni grad: Rim
Himna: Il Canto degli Italiani (Pjev Talijana), Goffredo Mameli
Fratelli d'Italia,
l'Italia s'è desta,
dell'elmo di Scipio
s'è cinta la testa.
Dov'è la Vittoria?
Le porga la chioma,
ché schiava di Roma
Iddio la creò.
(Talijani braćo,
Italija se diže,
A Scipijev šljem
na čelo stiže.
Gdje je Pobjeda?
Luk joj nestade poput dima,
Jer od Boga je sada
Robinja Rima.)
Službeno ime države: Repubblica Italiana
Površina: 301 338 km2 (71. na svijetu)
Broj stanovnika: 59 mil. (24. na svijetu)
Gustoća naseljenosti: 195 st./km2 (75. na svijetu)
Službeni jezik: talijanski
Pismo: latinica
Valuta: euro
Organizacija: 20 regiona koji se dijele na pokrajine
Nacionalnosti: nema velikih manjina osim Austijanaca u Južnom Tirolu i Slovenaca kod Trsta
Vjerska struktura: 85% katolici, ostatak: pravoslavci, protestanti, muslimani, židovi
Broj Nacionalnih Parkova i Rezervata: 25 NP
Poznati gradovi: Rim, Napulj, Firenca, Venecija, Torino, Milan, Palermo, Pompeji, Bolonja
Poznate osobe: Leonardo da Vinci, Michelangelo, Raphael, Dante Alighieri, Giuseppe Verdi, Galileo, Galilei, Alessandro Volta, Enrico Fermi, Maria Montessori, Federico Fellini, Paolo Maldini
Poznata jela: špageti, pizza, carbonara, lasagne, ravioli, risotto, tiramisu, Panna cotta
Zanimljivosti: https://www.riopricesaputovanja.com/v1/zanimljivosti-o-italiji/
Italija ima više UNESCO zaštićećenih spomenika nego bilo koja druga zemlja na svijetu. Njih čak 50.
Viljuška je najprije postala popularna u Italiji, zato što je omogućavala stanovnicima ove zemlje da na lakši način uvrću špagete.
Italijanska mafija zaslužna je za 7% bruto domaćeg proizvoda zemlje.
Vinograd na hodočasnom putu od Rima do Ortone, posjeduje fontanu iz koje teče crveno vino. Ovo vino je besplatno i dostupno svima.
Galileov srednji prst, nalazi se kao eksponat u muzeju u Firenci.
Zakon nalaže da sve gondole u Veneciji moraju bite crne boje.
Italijanska trobojka nastala je po uzoru na trobojku Francuske. Tokom dugo godina, zastava Italije se mijenjala, a današnje trio boje, predstavljaju nadu, vjeru i milosrdstvo.
Univerzitet u Rimu jedan je od najstarijih univerziteta u Evropi, a osnovala ga je katolička crkva 1303. godine. Danas, ovaj univerzitet popularno nosi ime La Sapienza (znanje) i jedan je od najvećih evropskih univerziteta sa više od 150,000 studenata.
Na jezeru Reschensee, postoji toranj koji izvire iz vode.
Info plus!
Špageti
Špageti su najpopularnija tjestenina od koje možemo napraviti različita jela poput carbonare, bolonjeza, a neki ih toliko vole da ih stavljaju na pizzu. Tanke i duguljaste, debljine oko 2 mm i dužine 30 mm. Kuhaju se od 5 do 10 minuta. Imaju oko 160 kalorija na 100 grama. Mo:žemo ih sami izraditi: Pomiješate žumanjak, 90 g krupnog brašna i prstohvat soli. Razvaljate do 2 mm, izrežete i ostavite da se suši na zraku. (Una Vlahović)
Glavni grad: Beograd
Himna: Боже правде (Bože pravde), Davorin Jenko, Jovan Đorđević
Bože pravde, ti što spase
od propasti dosad nas,
čuj i odsad naše glase
i od sad nam budi spas.
Moćnom rukom vodi, brani
budućnosti srpske brod,
Bože spasi, Bože hrani,
srpske zemlje, srpski rod!
Bože spasi, Bože brani
moli ti se srpski rod!
Službeno ime države: Република Србија (Republika Srbija)
Površina: 77 474 km2 (115. na svijetu)
Broj stanovnika: 6 690 987 (104. na svijetu)
Gustoća naseljenosti: 85 st./km2 (130. na svijetu)
Službeni jezik: srpski
Pismo: ćirilica
Valuta: srpski dinar (100 para)
Organizacija: Autonomna pokrajina Vojvodina (7 okruga), Uža Srbija (17 okruga + Grad Beograd), okruzi su podijeljeni na općine koje su podijeljene na mjesne zajednice; 23 grada
Nacionalnosti: Srbi - 5.988.150 (83,32%), Mađari - 253.899 (3,53%), Romi - 147.604 (2,05%), Bošnjaci - 145.278 (2,02%), Hrvati - 57.900 (0,81%), Slovaci - 52.750 (0,73%)…
Vjerska struktura: pravoslavni (Srpska pravoslavna Crkva) 84,6%, katolici 5%, muslimani (suniti) 3,1%, protestanti 1%, ateisti 1,1%, ostali 0,8%, neizjašnjeni ili nepoznato 4,5%
Broj Nacionalnih Parkova i Rezervata: 5 NP (2 u pripremi), 25 PP
Poznati gradovi: Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš, Subotica
Poznate osobe: Mileva Marić (žena Einsteina), Mihajlo Pupin (znanstvenik), Ivo Andrić (književnik, Nobelovac), Uroš Predić (slikar), Dušan Vlahović (nogometaš), Novak Đoković (tenisač), Vlade Divac (košarkaš), Milorad Čavić (plivač)
Poznata jela: srpska salata, gomboce, lepinja, reform torta, pihtije urnebes, Karađorđeva šnicla, pasulj, pljeskavica
Zanimljivosti: https://zajecaronline.com/deset-zanimljivosti-o-srbiji-koje-niste-znali-zemlja-bogatog-nasledja-i-kulture/
Nekoliko srpskih srednjovjekovnih manastira poput Studenice, Bogorodice Ljeviške; Dečani, Gračanica, Sopoćani, Pećka patrijaršija i Stara tvrđava Ras nalaze se na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
U Srbiji je nastalo Miroslavljevo evanđelje, jedan od najstarijih sačuvanih rukopisa u svijetu. UNESCO ga je prepoznao kao svjetsku dokumentarnu baštinu. Antički grad Sirmium (današnja Sremska Mitrovica) nalazio se u Srbiji koja je bila jedna od četiri rimske prijestolnice.
Čak 17 velikih rimskih careva rođeno je na području današnje Srbije. Proslavljeni rimski car Konstantin Veliki rođen je u današnjem gradu Nišu. Prvi je kršćanstvo proglasio službenom vjerom.
Srbija je drugi najveći izvoznik malina u svijetu, pored malina, Srbija je vodeći izvoznik šljiva, suhih šljiva, jabuka i krušaka.
Riječ "vampir" je nastala od srpske riječi "vampir". To je najrasprostranjenija srpska riječ u svijetu.
Đerdapska klisura u Srbiji je najveća klisura u Europi. Kroz Đerdapsku klisuru teče moćna rijeka Dunav, poznata kao Gvozdena vrata.
Arheološka iskapanja su dokazala da su ljudska naselja postojala u Beogradu više od 7000 godina.
"ić" je najčešći nastavak srpskih prezimena i pravi je srpski patronim i može se prevesti kao "potomak".
Narodna igra Kolo je stara tradicija i vitalni element srpske kulture koja se izvodi u važnim društvenim prilikama kao što su svadbe, Božić i Uskrs.
Žičarom u La Pazu, najvišem glavnom gradu na svijetu
Oman
Jeste li znali da žirafa ima 50 centimetara dug jezik crne boje? A kad smo već kod te boje, da je polarni medvjed ispod silne bijele dlake upravo takav – crn? Da postoje ljudi koji nikad nisu vidjeli mobitel u životu. Ili druge ljude? Ili da postoji jedna pustinja, Atacama u Čileu, u kojoj nikad nije pala ni kap kiše? Sve to, ali i još mnogo više, možemo naučiti upravo na putovanjima.
Ona mogu biti velika i mala - 'bliža', po našoj zemlji, u susjedstvu ili daleka, na drugi kraj svijeta. Ponekad su puna uzbuđenja i izazova, ponekad opuštena i ležerna. Ponekad su tu 'iza ugla', u novoj ulici našeg mjesta ili susjednom gradu u koji dosad nismo kročili. Ponekad su najljepša ona na koja odemo kada otvorimo knjigu...
Moja prva bila su na more. U Dugu uvalu. Sjećam se plaže. I dugih stepenica do apartmana. I kako sam, kad bismo se predvečer penjali gore, bila umorna i plakala jer je tata umjesto mene nosio moju mlađu sestričnu. Ona je mala, ti si veća, možeš hodati, govorio mi je. Tuga bi prošla već na vrhu stepeništa, jer je tamo čekalo nešto novo - nova igra, nova večer i onda novi dan s novim dogodovštinama...
Kako sam rasla, putovanja su postajala sve veća. Bilo je tu školskih izleta, natjecanja, maturalaca, a onda se dogodilo i prvo veliko samostalno putovanje - imala sam 24 godine i otišla volontirati u Tanzaniju, na Zanzibar, gdje tirkizno more za vrijeme oseke bude duboko do koljena. Nakon tog iskustva putovanja su postala moj najdraži hobi, nešto što me veseli i bez čega ne mogu. Putovanja – znatiželja koja ih prati i to što dobivamo odlaskom na neko novo mjesto ili 'staro', koje iznova otkrijemo - postala su moja 'hrana'. Bolja od čokolade ili sladoleda.
Danas putujem s mužem i našim sinom koji ima dvije i pol godine. I gledam kako on, malecki, otkriva svijet – kako je bio veseo kada je vidio slonove na Šri Lanki ili sjeo u tuk-tuk, jedno od onih malih bučnih vozila na tri kotača. Ili trčao po zelenoj travi škotskih visoravni te se igrao na glavnom trgu Palmanove, grada u Italiji koji, kad ga gledaš s visine ili na karti, ima oblik zvijezde. I kako je kasnije sve 'pobrkao' – kako misli da je slonove hranio u Africi, a da se tuk-tuk zove tuk-tuk-tuk.
Putovanja – ona blizu ili daleko, solo ili s prijateljima, školom ili obitelji - uvijek nose dobre, a ponekad i izazovne trenutke. Danas više ne plačem jer me tata ne nosi uz stepenice, no ponekad avion bude odgođen, a prtljaga s omiljenom majicom se izgubi. Ponekad se autobus pokvari. Ponekad se ne osjećamo dobro, prehladimo se ili boli želudac. No, već idući trenutak – i tome nas uče putovanja – može biti bolji. Kao i to da neka znamenitost ili grad, pa čak i ako se na prvu ne čini najzanimljiviji na svijetu, skriva nešto čudesno, nešto što nas može razveseliti ili oduševiti ako mu pružimo priliku.
S druge strane, neke destinacije osvajaju na prvu. U Hrvatskoj je takvih bezbroj – od Plitvičkih jezera do zebri na Brijunima, od predivnih planina kao što je Velebit i Kuća Velebita u Krasnu, u kojem postoji buromat na kojem možete isprobati kako puše najjača bura, do otočja Kornati, koje nazivaju kamenim biserjem Mediterana. Tu je i majušni Hum u Istri, najmanji grad na svijetu...
Ili, na Dalekom istoku, najveći, Tokio, u čijoj urbanoj cjelini živi oko 37 milijuna ljudi, što je gotovo 10 Hrvatska! Neke su destinacije zaista neobične – indijskim gradovima šetaju krave, a neki su kineski neboderi toliko visoki da imaju vlastite oblake. Tu su i šume Kostarike, gdje ljenjivci vise na drveću kao božićni ukrasi, a na Arapskom poluotoku vruće dine, visoke 100 metara, niz koje se možeš spuštati, kao niz snježno brdo. U najvišem glavnom gradu na svijetu, La Pazu u Boliviji, umjesto autobusom možeš se voziti žičarom, visoko iznad grada, dok su u Chefchaouenu u Maroku skoro sve kuće plave.
Kada putujemo, ta mjesta nakratko postaju naš dom, u njima možemo vidjeti kako ljudi žive, često potpuno drugačije od nas. U svakom možemo steći i prijatelje – ne samo ljude koji tamo stanuju, nego druge putnike iz cijelog svijeta. Možemo razgovarati s njima i razmjenjivati iskustva – igraju li igrice, koje knjige čitaju, o čemu uče u školi, je li im teška matematika i što vole jesti. Možemo probati novu hranu! Možda voće koje izgleda poput zmajeva jajeta – izvana jarko ružičasto, a unutra bijelo s crnim točkicama. Ili, ako smo doista hrabri, pržene crve.
Možemo vidjeti i doživjeti nevjerojatne stvari, kao iz filmova – u Japanu, u muzeju, možemo vidjeti robote koji izgledaju kao ljudi, u Južnoj Africi, plivati s morskim psima, a u Aziji se voziti autobusima koji umjesto sjedala imaju krevete.
Putovanja mogu biti i igra. Razgledavanje nekog mjesta ili države možemo pretvoriti u izazov. Možemo zamoliti roditelje ili učitelje i učiteljice da nam sastave popis znamenitosti koje moramo 'potražiti'... Ili se možemo igrati 'kviza' o svemu što smo vidjeli. Ili, ono što smo doživjeli, možemo nacrtati ili zabilježiti fotoaparatom.
Putovanja, dakle, mogu biti svakakva. No, uvijek nas čine boljima - šire vidike, uče nas toleranciji i prihvaćanju drugačijeg. Zahvaljujući njima postajemo hrabriji, a naša 'knjiga sjećanja' prepuna uspomena koje će biti s nama, poput dobrih prijatelja koji nas zagrle kada nam je teško. I podsjećaju da se nešto predivno može dogoditi već iduće sekunde, a da nas nešto lijepo čeka 'iza ugla'...
Tekst i fotografije: Martina Hrupić
Indija
Šri Lanka
Od malih nogu u tuk-tuku
Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih o sufinanciranju projekata i programa rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama u tekućoj školskoj godini našemu je školskom projektu „Putujem, učim, istražujem 2.0“ odobreno 3,010.00 eura.
Motivirane izvrsnošću prošlogodišnjeg projekta ispunjenog putovanjima i povezivanjem naših učenika i djelatnika s novim školama i kulturama, ravnateljica Brigitte Gmaz i edukacijska rehabilitatorica Dubravka Coha Seničić odazvale su se i na ovogodišnji Poziv za sufinanciranje projekata rada s darovitim učenicima te polučile uspješne rezultate.
Psssst... Iz provjerenih izvora novinarska njuškala saznala su da će se ove godine putovati prema Slavoniji te u prijateljskim školama prenositi tradicijske vještine. Jedva čekamo!
Digitalna slikovnica o projektu "Putujem, učim, istražujem" autorica Dubravke Coha Seničić i učiteljice Martine Drempetić
https://forms.office.com/e/AuQV3WGNvF
Erasmus Finska KNJIŽNICE - 23. 10. 2024..pptxPrezentacija podijeljena na Županijskom stručnom vijeću knjižničara o Erasmus+ putovanju u Finsku u kolovozu 2024.
U sklopu Javnog poziva MZO za sufinanciranje projekata rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama u šk. godini 2024./2025., naša škola prijavila je projekt „Putujem, učim, istražujem 2.0“ s ciljem poticanja cjelokupnog razvoja darovitih učenika kroz istraživanje tradicije i kulture mjesta koja će posjetiti – OŠ Nazarje u Sloveniji i OŠ „Antun M. Reljković“ Bebrina i dobila financijska sredstva za provođenje istog. Ovaj je projekt obogaćivanje već postojećeg plana i programa rada s darovitim učenicima.
U sklopu Tjedna darovitosti, 18. ožujka 2025. učenici naše škole i njihovi mentori posjetili su školu OŠ Nazarje u Sloveniji. Tom prigodom učenici razredne nastave prijateljske nam škole pripremili su prigodni program, u kojem su predstavili svoju školu, a učenici naše škole predstavili su naš projekt kroz nekoliko zanimljivih aktivnosti. Povezali su dvije susjedne zemlje pismom o zajedničkoj prošlosti, geografskim i jezičnim zanimljivostima te legendama. Uz kreativan i zanimljiv plakat prikazali su slovenskim učenicima školu, Stubičke Toplice, Zagorje i Hrvatsku. Učenici su predstavili tradicijske plesove i napjeve stubičkog kraja te recitirali nagrađenu pjesmu naše učenice Ive Miklaušić „Pucke“. Potom je uslijedila radionica tradicijskog oslikavanja drvenih igračaka. Po završetku druženja, uputili smo se u razgledavanje glavnog grada Slovenije, Ljubljane. Prilikom razgledavanja, učenici su u pratnji turističkog vodiča prošetali užim centrom Ljubljane, uz rijeku Ljubljanicu, vidjeli najpoznatije znamenitosti i povijesne građevine u njemu (Prešernov trg, Zmajski most, dvorac Stari grad, Mesarski most i dr.). Nakon obilaska, počastili smo se ručkom s tradicionalnom slovenskom kuhinjom.
Cijelo putovanje pratili su novinar naše radijske skupine Čučeki te učenici novinarske skupine koji su vrijedno prikupljali sve informacije kroz razgovore s učiteljicama i učenicima. Te će im informacije poslužiti za stvaranje radijske emisije po završetku projekta, kao i za članak u školskom listu „Maksić“.
Ovim nam je projektom namjera primijeniti pristupe i strategije koje potiču suradničko i kooperativno učenje od drugih i s drugima, što uključuje i suradnju sa širom zajednicom kako bi se unaprijedilo i obogatilo iskustveno učenje, kao i povezivanje te primjena znanja i vještina u različitim okružjima. Projekt podrazumijeva sve oblike učenja izvan učionice, škole i mjesta kroz stručne posjete, putovanja, aktivnosti i druženja s učenicima iz drugih škola kako bi se potaknuo cjelokupan razvoj darovitih učenika istraživanjem tradicije i kulture mjesta koja će posjetiti.
Dubravka Coha Seničić, prof. rehabilitator
Video projekta "Putujem, učim, istražujem 2.0"