Lajkamo

ŠKOLSKA VRATA S PORUKOM

Međunarodni dan smijeha

Otvorenje Ha Ha muzeja

Međunarodni dan smijeha obilježava se diljem svijeta 10. siječnja. Utemeljio ga je Indijac Madan Kataira prije 27 godina s namjerom da potakne sve ljude na svijetu da se smiju što češće i više jer „Smijeh je lijek“.

ZAŠTO JE SMIJEH BITAN

Mnogi stručnjaci ističu da smijeh povezuje ljude. Smijeh i humor mogu povoljno utjecati na olakšanje boli, povećanje osjećaja osobnog zadovoljstva i poboljšanje raspoloženja.

PRVI MUZEJ U SVIJETU

Ove godine 10. siječnja u Zagrebu u Gajevoj 7 otvara se "Ha Ha House", prvi muzej na svijetu posvećen isključivo smijehu i nasmijavanju svojih posjetitelja!

Moje mišljenje je da je dobro ne samo zato što je prvi u svijetu nego i što posjetitelji mogu izaći s osmijehom na licu.

Tekst: Lovro Margetić

Preuzeto: https://www.zzts.hr/

SUSRETI ZA RUDIJA

Domovinski rat je bio poseban događaj koji svi pamtimo do dana današnjega. Hrvati su izborili svoju neovisnu državu. Nažalost, kao i u svakom ratu, mnogo je ljudi poginulo. Među smrtno stradalim bili su mnoga djeca, žene i, naravno, vojnici - hrvatski vojnici kojima možemo zahvaliti za naš teritorij koji zovemo Hrvatska. Neki su se borili i do kraja svog života. Dali život za domovinu. Ne smijemo zaboraviti takve osobe. Jedan od vojnih pilota koji je upravo braneći domovinu rekao svoje zadnje riječi bio je i Rudolf Perešin.

GORNJOSTUBIČKI PILOT

Rudolf Perešin rođen je 25. ožujka 1958. godine u selu Jakšinec kraj Gornje Stubice. Odrastao je uz brata i sestru. Završio je Srednju vojnu školu Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva. Poslije srednje škole upisao je Zrakoplovnu vojnu akademiju JRZ-a, koju je završio sa natprosječnim rezultatima. Bio je uvršten među 19 pilota koji su se spremali za upravljanje nadzvučnim MiG-21. Poslije obuke je bio određen za pilota-izviđača.

RISKANTAN POTHVAT

Za objasniti uzrok tako neočekivanog i rizičnog pothvata, moramo se upoznati sa stanjem tadašnje Jugoslavije. Bilo je to vrijeme na samom početku Domovinskog rata. Točnije, 25. listopada 1991. godine je Rudolf Perešin trebao nadzirati povlačenje JNA iz Slovenije nakon poraza u Desetodnevnom ratu. Buduće da se i Hrvatska željela odcijepiti od Jugoslavije, moglo se pretpostaviti da je Hrvatska sljedeća meta JNA. Perešin je znao da će on kao član JNA morati se boriti protiv Hrvata. Zato je tijekom izviđanja pobjegao u Austriju gdje je kontroli leta rekao njegove poznate riječi: „Ja sam Hrvat, neću i ne mogu pucati na Hrvate!“. Letio je sve od aerodroma u Bihaću (BiH) do aerodroma u Klagenfurtu. Četiri dana kasnije se u tajnosti vratio u Hrvatsku i priključio novoosnovanom Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu.

„BLJESAK“ DOMOVINSKOGA RATA

Nakon uključenja u HRZ je 1994. godine bio izabran za predsjednika tek utemeljenog Zagrebačkog saveza za zrakoplovno tehničke djelatnosti. 1995. godine imenovan je zapovjednikom lovačke eskadrile na Plesu (danas Zračna luka Franjo Tuđman). Tijekom rata je sudjelovao u mnogim bitkama i operacijama Hrvatske vojske. Njegova zadnja bila je operacija „Bljesak“. „Bljesak“ je bila vojno-redarstvena akcija kojom je oslobođena zapadna Slavonija od samoproglašene Republike Srpske Krajine. Drugog dana operacije (2. svibnja 1995.) je u jutarnjim satima Rudolf Perešin zajedno sa svojom eskadrilom (skupina od četiri aviona) MiG-ova 21 izvršavao ratni zadatak kod Stare, odnosno Bosanske Gradiške. U jednom ga je trenutku pogodila protuzračna obrana bosanskih Srba te je bio prisiljen katapultirati se iz aviona. Avion se srušio na hrvatsku stranu, ali on nije. Nitko nije siguran kako je završen život našeg pilota. Neki smatraju da se utopio u Savi poslije katapultiranja, dok drugi vjeruju da je bio zarobljen i ubijen… Pokopan je na Mirogoju 15. rujna 1997. godine. 24. lipnja 2004. godine je u Gornjoj Stubici otvoren spomen-park „Rudolf Perešin“ u kojem se nalazi njegova skulptura i konzervirani MiG 21.

SPOMEN NA JUNAKA

U spomen na domaćeg hrvatskog branitelja svake se godine u Gornjoj Stubici održavaju tzv. Susreti za Rudija. Ove godine organizirana je 27. po redu manifestacija te „Petica za Rudija“, utrka od 5 km po Gornjoj Stubici za odrasle i „Dječji troboj“ – atletsko natjecanje za djecu koje uključuje skok u dalj, bacanje vorteksa i utrka na 400 m. Organizator je Atletski klub „Rudolf Perešin“. Prije sportskih natjecanja održana je sveta misa u čast Rudiju. I nisu sportska natjecanja glavni dio programa. Glavni dio i atrakcija su preleti aviona. Svake godine tu nedjelju se održava aeromiting, odnosno preleti aviona iznad Gornje Stubice. Ove su godine preletavali SINUS 9A-UGG, EUROSTAR 9A-UJN, SAVANAH 9A-DIS, C-172, DA-20 ili PA-44, RAFALE F3R (po prvi put smo ih mogli vidjeti u akciji!), BELL 206, Akro zona PILATUS PC-9 Slovenske vojske, AW 139, BELL 206 Slovenske vojske, AKRO GRUPA KRILA OLUJE te skok vojnih padobranaca.

U NAŠOJ ŠKOLI

Raduje me činjenica da su se i učenici naše škole uključili u sportska natjecanja. Na taj način i mi odajemo počast Rudiju. Osim nas nekoliko učenika sudjelovala je i jedna djelatnica. Ne samo da je sudjelovala već je kuharica Melita Šipek-Glavač i pobijedila u svojoj kategoriji: "Bila sam jako sretna i ponosna na sebe. Također sam potaknula svoju djecu da se uključe u utrku."

(Sebastian Gajski, 7. a)

Zračni program Susreta za Rudija

Dassault Rafale (F3R) je suvremeni dvomotorni višenamjenski lovac 4,5-generacije francuske proizvodnje koji ima mogućnost leta superkrstarenjem. Proizvodi se za potrebe Ratnog zrakoplovstva Republike Francuske u standardnoj inačici te palubna inačica za Ratnu mornaricu. Dizajniran je kao zrakoplov koji u jednom letu može obavljati više vrsta borbenih zadaća.

To je jedan od mnogih aviona koji su nastupili na Susretima za Rudija i oduševili mnoštvo.

Ostali avioni su: SINUS 9A-UGG, EUROSTAR 9A-UJN, SAVANAH 9A-DIS, C-172 (HZNS – Hrvatsko zrakoplovno nastavno središte), DA-20 ili PA-44 (HZNS), RAFALI F3R HRZ, helikopter UH-60 BLACKHAWK (HRZ), BELL 206 (MUP HR).

IZVOR: https://visitzagorje.hr/event/xxvi-susreti-za-rudija/ (pristupljeno 24. 9. 2024.)

(Lovro Margetić, 7. a)

Osvrt na peti razred

I ja sam došao u peti razred. Došlo je puno novih predmeta i učitelja. Povijest, geografija i tehnički.

Nisam baš najbolje upoznat s učiteljima i učiteljicama. Znam da će biti zabavno, ali i pomalo teško. Moram sve više i više učiti, ali to nije tako veliki problem. Problem je u tome da moramo ići svaki odmor van na hodnike. Ranije sam crtao pod odmorom, a sad moram tu i tamo pod satom. No nema veze, bitno je da mogu crtati. Sve više učim iz bilježnice, ali neke stvari jednostavno moram iz udžbenika. Kad je neko gradivo jako teško zapišem najvažnije stvari u moju tekicu i iz te tekice to što sam napisao tri puta pročitam. Prvi put kad sastavim, drugi put prije spavanja i treći put prije sata. U jutarnjem turnusu imamo dva sata likovnog, a popodne nemamo uopće. Iz glazbenog sve više i više pišemo note.

Promijenilo se i to što su neki učitelji stroži. Zasad mi je najbolja naša razrednica Martina Debeljak. U dva mjeseca škole bili smo na dva izleta - u Zaboku na Kiki festivalu i u Samoboru. Upisao sam se na izvannastavnu Likovnu skupinu, Novinare i Multimedijsku, a dodatno znanje skupljam i iz matematike.

Prelazak iz četvrtog u peti razred je kao kad jelu dodaš mnogo začina.

Tekst: Dario Matošević, 5. a

Brod duhova

Ukleti brod (engleski Ghost ship) ili brod duhova je općeprihvaćeni naziv za dvije vrste brodova. Brodove koji se pronalaze na moru napušteni bez naznake što se dogodilo s posadom i brodove koji su davno potonuli, ali se tajanstveno ponovno pojavljuju. U fikciji se naziv koristi i za brodove kojima upravljaju duhovi.

2024. pronađen:

USS Stewart, brod koji je služio i na strani američke mornarice i na strani njihovog neprijatelja Japana tijekom Drugog svjetskog rata, napokon je pronađen nakon što je gotovo osam desetljeća ležao zaboravljen na dnu mora.

Olupina USS Stewarta otkrivena je u kolovozu na dubini od 1065 metara u morskom rezervatu Cordell Bank, oko 80 kilometara sjeverozapadno od obale San Francisca. Ovaj brod je potopljen 1946. tijekom vojne vježbe u kojoj su ga američki avioni raketirali, a ratni brodovi zasuli granatama. Iako je mjesto gdje je brod potonuo dugo bilo nepoznato, suvremena tehnologija, uključujući tri autonomna podvodna vozila, omogućila je precizno lociranje ostataka na morskom dnu. Vozila su uspjela pretražiti područje od 127 kvadratnih kilometara u manje od 24 sata, otkriva The New York Times.

Tekst: Lovro Margetić, 7. a

Izvor:

(https://klik.hr/novo/znanstvenici-su-pronasli-potopljeni-brod-duhova-prica-koja-stoji-iza-njega-zapanjuje)

Umjetna inteligencija

Napredak ili prijetnja

Od znanstvene fantastike do stvarnosti koja oblikuje naš život.

„Mogu li strojevi razmišljati?“ zapitao se 1950. godine poznati britanski matematičar Alan Turing. Od toga je pitanja sve krenulo. Znanstvenici i informatičari uporno pokušavaju dokazati kako mogu. No, je li to dobro da mogu? Koje se opasnosti kriju iza toga da mogu? Mnogo ljudi ne razmišlja o činjenici da takav jedan ChatGPT „zna“ ili ima informacija više od ijednoga čovjeka na Zemlji. Što ako takav jedan robot u budućnosti više neće htjeti pomagati čovjeku? Umjetna inteligencija može biti velika prednost čovječanstva, ali i njezin najveći nedostatak.

Što je umjetna inteligencija
Prema definiciji, umjetna inteligencija je dio računalstva koji se bavi razvojem sposobnosti računala da obavlja zadaće za koje je potreban neki oblik inteligencije. Pojednostavljeno, dio računalstva koji se bavi razvojem sposobnosti računala da sama razmišljaju i donose zaključke. Pod umjetnu inteligenciju ubrajaju se svi chatbotovi, programi za izradu prezentacija, programi za uređivanje slika, programi za generiranje slika i tekstova u kojima se koristi umjetna inteligencija. Svi programi u kojima računalo uz pomoć vašega teksta stvara ili uređuje nešto samostalno.

Po stupnju inteligencije dijelimo ju na slabu i jaku. Slaba su svi osmišljeni sustavi inteligencije do danas. Oni su dizajnirani za obavljanje jednoga konkretnog zadatka, npr. prepoznavanje slika, jezične analize itd. Jaka, inteligencija jednaka ljudskoj, još nije postignuta. Zamišljena je još i superinteligencija, gdje bi umjetna inteligencija dosegla stanje svijesti.

Počeci prije 75 godina
Zamisli o umjetnoj inteligenciji pojavljuju se još u legendama i mitovima te starijim SF i akcijskim filmovima. No važan je Turing koji je u 1950-ima objavio prve teorijske radove. Osmislio je tzv. Turingov test – stroj je prošao test ako ispitivač ne može po pisanim odgovorima prepoznati koji su odgovori čovjeka, a koji stroja. Prvim programom s umjetnom inteligencijom smatra se The Logic Theorist (1955). Istraživanja je potaknuo kongres na sveučilištu Darthmouth. Organizirao ga je John McCarthy, koji se smatra začetnikom umjetne inteligencije. Na tom je kongresu i osmišljen pojam „artificial intelligence“ (engl. umjetna inteligencija). Znanstvenici su ubrzo prestali vjerovati u umjetnu inteligenciju mjerljivu ljudskoj, nego su krenuli razmišljati o rješenjima za konkretna područja, npr. program koji sam igra šah ili sistem za prepoznavanje nepoznatih čestica organskih tvari Dendral. Godine 1966. stvoren je i prvi program za „čavrljanje“ ELIZA. On nije „razmišljao“ i „sastavljao“ odgovore, nego je samo „zadavao“ pitanja iz baze pitanja ili „davao“ univerzalan odgovor. Brz i primjetan razvoj umjetne inteligencije traje od 1990-ih sve do danas.

Pomoć u svakodnevnici
Umjetna inteligencija nezaobilazan je dio našega života te je skoro nemoguće ne susretati se s njom svakodnevno. Dok čitamo nešto online, googlamo, gledamo videozapise na Youtubeu, ukratko koristimo internet ili mobilni uređaj, dolazimo s njom u doticaj. Kada pretražujemo internet, nude nam se relevantni rezultati; alati za strojno prevođenje (npr. Google Translate), digitalni alati koji olakšavaju korištenje mobitela (Siri, Google Assistant). Što pomaže pri rješavanju zadaće i opisivanju lektire (stranice za „čavrljanje“ – Chat GPT, Gemini, Copilot, Cortana)? Jeste li ikada nešto nacrtali (AutoDraw), napravili prezentaciju (Gamma), generirali sliku (DALL-E, Canva)? Pomoću čega? Umjetne inteligencije, naravno. Pomaže ili asistira i u kućanstvu (Google Assistant). Više nikome nije smiješno razgovarati s njime i u pametnim kućama pokretati kućanske uređaje i rasvjetu: robot-usisavače, grijanje/hlađenje, zavjese, prozore… Ne trebam ni dodavati da je i navigacija svojevrsna umjetna inteligencija. Je li svima jasno da je umjetna inteligencija svugdje oko nas?

Nastavni predmet
Kada je riječ o obrazovanju učenika o umjetnoj inteligenciji, Hrvatska je napredna. Nakon opremanja škola pametnim pločama, CARNET je u sklopu svoga projekta „Podrška primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju (BrAIn)“ razvio dva nova kurikuluma: za osnovne škole kao izvannastavnu aktivnost i za srednje škole kao fakultativni predmet. Oni se u ovoj školskoj godini eksperimentalno provode u 7. i 8. razredu OŠ te u 2. i 3. razredu SŠ. Projekt je usmjeren na osvještavanje i produbljivanje razumijevanja te samog rada s umjetnom inteligencijom, rada na razvoju i izgradnji umjetne inteligencije te kibernetičkoj sigurnosti. Program se temelji na razvoju kritičkoga mišljenja učenika o umjetnoj inteligenciji. Odgojno-obrazovni ishodi su da učenik prepoznaje koncepte umjetne inteligencije i tehnologije, alate temeljene na umjetnoj inteligenciji, upotrebljava ju u učenju, stvara digitalne sadržaje pomoću nje i istražuje trendove vezane uz njen razvoj.

INA BrAIn u našoj školi
U OŠ Vladimir Bosnar Stubičke Toplice tradicionalno se prate tehnološki trendovi i razvijaju digitalne kompetencije. Učiteljica Informatike Natalija Stambolija ove školske godine pokrenula je izvannastavnu aktivnost „BrAIn – umjetna inteligencija u obrazovanju“ u kojoj se okuplja nekolicina zainteresiranih učenika. „Umjetna inteligencija nalazi se na našim rukama dok koristimo pametne satove te u našim džepovima i torbama tj. u našim mobitelima. Integrirana je u skoro sve aplikacije koje svakodnevno koristimo. Upravo zato učenike treba naučiti kako ispravno koristiti umjetnu inteligenciju u obrazovanju“, objašnjava učiteljica. Jedna smo od rijetkih škola koja ovu aktivnost provodi pa je predstavila toplički primjer dobre prakse na stručnom skupu HPKZ-a hrvatskim kolegama.

I sam sam polaznik ove aktivnosti koja nas na zanimljiv način upoznaje s alatima koji su korisni, sigurni, dobri za učenje i u slobodno vrijeme, a nisu toliko popularni, poput AutoDraw, Hello History i alata za generiranje slika. Zapravo učimo kako pametno i korisno koristiti vrijeme na računalu.

Prednosti i rizici
Umjetna je inteligencija kao dvosjekli mač – s jedne strane prednosti, a s druge rizici. Od prednosti izdvajam automatizaciju rutinskih zadataka (rezultira boljom raspodjelom vremena), brzu obrada podataka (zahvaljujući čemu možemo donositi brze zaključke na temelju mnogo podataka) te personalizaciju iskustava (UI „pamti“ naše odgovore i uz pomoć njih „formulira“ buduće odgovore). Rizici kod korištenja su manjak privatnosti (UI može prikupljati vaše podatke na temelju odgovora), prekomjerno oslanjanje na UI (UI ne donosi uvijek točne odgovore te ju nije dobro koristiti u važne svrhe), nadomjestak za čovjeka (postoji sve više AI modela koji glume imaginarnoga prijatelja). Kao i u svemu, kod korištenja treba biti umjeren i kritički oprezan. Siguran sam da će umjetna inteligencija nastaviti napredovati, ali ne mislim da će ikada dosegnuti razinu ljudske inteligencije.

Tekst: Sebastian Gajski, 7. a

Fotografije: https://geek.hr/clanak/sto-je-turingov-test/

Izvor:
Umjetna inteligencija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024.
Pristupljeno 18. 12. 2024.
https://www.enciklopedija.hr/clanak/umjetna-inteligencija
Pristupljeno 19. 12. 2024.

https://www.srednja.hr/izborni-predmet/zbog-umjetne-inteligencije-neke-skole-uvode-novi-predmet-upravo-su-objavljeni-kurikulumi/
Pristupljeno 19. 12. 2024.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/u-hrvatskim-skolama-poceo-vazan-eksperiment-profesori-porucuju-ovaj-put-pretekli-smo-europu-15507439
Pristupljeno 19. 12. 2024.

https://os-stubicke-toplice.skole.hr/?news_hk=1&news_id=1908&mshow=290
Pristupljeno 19. 12. 2024.

https://www.medijskapismenost.hr/prednosti-i-rizici-umjetne-inteligencije/
Pristupljeno 19. 12. 2024.

OSVRT NA USPJEH RUKOMETAŠA UZ POMOĆ UMJETNE INTELIGENCIJE

Željeli smo se pismom osvrnuti na uspjeh Hrvatske rukometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u rukometu 2025. Za pomoć smo koristili Chat GPT što je vrlo prepoznatljivo u tekstu. I dalje koristimo za provjeru određenih informacija, a ideje samostalno razrađujemo.

Dragi hrvatski rukometni reprezentativci,

Želim vam od srca čestitati na nevjerojatnom uspjehu koji ste postigli na Svjetskom prvenstvu 2025. godine!

Osvojili ste srebrnu medalju i ponovno dokazali da Hrvatska ima jedno od najboljih rukometnih timova na svijetu. Vaš put do finala bio je prepun uzbuđenja i ponosa. Posebno ću pamtiti trenutak iz četvrtfinala protiv Mađarske, kad je Marin Šipić postigao gol u posljednjoj sekundi, čime ste osigurali nevjerojatnu pobjedu i plasman u polufinale. Potom ste pokazali nevjerojatnu snagu i hrabrost u polufinalu, gdje ste svladali Francusku zahvaljujući briljantnoj igri Dominika Kuzmanovića na golu. Iako finale protiv Danske nije završilo prema očekivanjima, s vašim otporom i borbenošću ste zaslužili veliko poštovanje. Filip Glavaš, koji je postigao šest golova, bio je svjetionik u toj utakmici i pokazao da u vašem timu nema nikakvih prečica. Svi ste dali svoj maksimum.

Ovaj uspjeh nije samo medalja, već i simbol vaše hrabrosti, zajedništva i nevjerojatnog talenta. Što je još važnije, vaš je uspjeh dokazao da hrvatski rukomet još uvijek ima ogromnu snagu i tradiciju. Medalja na ovom prvenstvu prva je nakon 2013. godine, ali sigurna sam da ovo nije kraj vaših velikih postignuća. Vaša borbenost i ljubav prema reprezentaciji podsjećaju nas sve na to koliko je sport važan za našu naciju. Svaki vaš trenutak na terenu bio je inspiracija, a cijela Hrvatska je bila uz vas. Podrška od strane navijača bila je neprocjenjiva, a vi ste nas svojom izvanrednom igrom učinili ponosnima.

Zahvaljujem vam na svemu što ste učinili za naš sport, za našu domovinu!

S velikim poštovanjem!

Anonimna sedmašica

Vilibald Srećko Feller

Svjetski matematičar iz našega susjedstva

Povodom Školskog natjecanja iz matematike 14. veljače informiramo se o matematičkom geniju iz našega susjedstva.

Vilibald Srećko Feller rođen je 7. srpnja 1906. u Zagrebu. Roditelji Ida i Eugen Viktor Feller imali su dvanaestero djece. Školuje se kod kuće te maturira na Prvoj gimnaziji u Zagrebu.

Nakon studija Matematike u Zagrebu odlazi u Njemačku, Dansku i Švedsku i tamo radi s najboljim matematičarima tog vremena. Doktorira 1926. kod poznatog matematičara Richarda Courananta. Oženio se 1938. svojom nekadašnjom studenticom Clarom Nielsen, a godinu dana kasnije, dolaskom nacizma, odlazi u SAD. Govorio je sedam jezika: hrvatski, njemački, hebrejski, švedski, latinski, francuski, engleski. Niz godina radio je kao profesor matematike na prestižnom američkom sveučilištu Princeton.

Pred sam kraj njegova života tadašnji američki predsjednik Richard Nixon dodijelio mu je Nacionalnu medalju za znanost. Preminuo je 14. siječnja 1970. u New Yorku.

Fellerova zgrada u Donjoj Stubici

Njegov otac 1899. kupio je ljekarnu u Donjoj Stubici, a 1901. sagradio je Fellerovu zgradu u kojoj je bio smješten obiteljski stan, laboratorij, ured a kasnije i prvi telefon u Stubici. Dakle, njegovi roditelji izgradili su tvornicu u Donjoj Stubici u kojoj se proizvodio Elsa fluid, lijek za sve bolesti. Zgrada je dobila ime Fellerova zgrada.

USPJESI

Postoji više od 150 matematičkih pojmova koje nose ime po njemu npr. Fellerova teorija, Fellerov proces, Fellerova jednadžba ili Fellerova jezgra.
Utemeljio vjerojatnost kao matematičku disciplinu.
Inicijator i pokretač najvažnijeg matematičkog časopisa Mathematical Reviews.
Autor matematičkog udžbenika „Uvod u vjerojatnost i njezine primjene“

Info plus!

https://www.croatianhistory.net/etf/fellerh.html

IZVOR: Letak OŠ Vladimir Bosnar Stubičke Toplice iz ožujka 2019. povodom Dana Vilima Fellera

https://web-arhiva.skole.hr/os-stubicke-toplice/index.html%3Fnews_id=993.html#mod_news

Tekst: Lovro Margetić, 7. a

Viktor Šipek, slikarski genij iz našega susjedstva

Poveznica na virtualnu izložbu: https://msb.mhz.hr/izlozba-slika-viktora-sipeka/

Pronašao: Dario Matošević, 5. a

P. S. NOVINARSKA ISTRAGA U TIJEKU...

Page updated

Google Sites

Report abuse