Medijski sadržaji

SVJETSKI DAN RJEČNIKA

GODINA ČITANJA

,,Ako znaš dobro čitati, vidiš i čuješ sve.”

Čitanje poziva, izaziva, čitanjem razumijemo…

Pogledajte video uradak koji su napravili učenici tijekom izvannastavnih aktivnosti Medijski sadržaji te Filmska i radijska grupa. Nadamo se da ćete uživati i promisliti o tome zašto Vi volite čitati jer čitanje je zakon!

RADIJSKA EMISIJA

Radijsku emisiju o našem zdravlju i čuvanju zdravlja, koju smo danas svi zajedno poslušali, pripremili su učenici predmetne nastave na svojim izvannastavnim aktivnostima - grupa Medijski sadržaji te Filmska i radijska grupa. Učenici su u studiju ugostili učenike razredne i predmetne nastave te su s njima razgovarali o našem zdravlju i očuvanju zdravlja. Kroz razgovor smo doznali što možemo učiniti za sebe i druge kako bismo bili zdravi te smo čuli niz savjeta koji su, u ovo vrijeme, itekako dobrodošli. Nadamo se da smo vas naučili nečem novom i potaknuli na promišljanje o važnosti zdravlja. 


Budite nam zdravi i odgovorni.


radijska_emisija_zdravlje.mp3

RADIODRAMA ZA DJECU     Božićna priča

bozicna_prica_v2 (1).mp3

Radiodramu Božićna priča pripremili su učenici predmetne nastave na izvannastavnim aktivnostima Medijski sadržaji te Filmska i radijska grupa.

 Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta

holokaust.mp4

Učenici predmetne nastave na izvannastavnim aktivnostima Medijski sadržaji te Filmska i radijska grupa pripremili su kratak video uradak u povodu Međunarodnog dana holokausta koji se svake godine obilježava 27. siječnja. Učenici su sa svojim mentoricama prikazale ovu povijesnu temu kroz književna djela, književne likove i njihove sudbine. 

Dani hrvatskog jezika

“…Ljub’ si, rode, jezik iznad svega,

U njem živi, umiraj za njega!”

                             – Petar Preradović


Dani hrvatskog jezika obilježavaju se od 1997. godine, od 11. do 17. ožujka.

Zašto tada?

17. ožujka 1967. hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni Novosadskim dogovorom kojim se hrvatski jezik nazivao hrvatskosrpskim, objavili su u Telegramu Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

U tom bi razdoblju u javnom životu, tiskanim i elektroničkim medijima, a posebice u znanosti, kulturi i školstvu osobitu pozornost trebalo posjećivati vrijednostima istaknutim u Deklaraciji i pitanjima na koja se ona odnosi, a to su:

a) Ustavnim propisom utvrditi jasnu i nedvojbenu jednakost i ravnopravnost četiriju književnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga i makedonskoga.

b) Osigurati dosljednu primjenu hrvatskog jezika u školama, novinarstvu, javnom političkom životu, na radiju i televiziji.

U nastavku donosimo zanimljivosti o hrvatskom jeziku.

Jeste li znali?

·        da je Bašćanska ploča dragi kamen hrvatskoga jezika

·        da je Hrvatska jedina zemlja koja ima najstarije tiskane knjige/inkunabule na dvama pismima – glagoljici i latinici

·        da se hrvatski jezik u prošlosti nazivao i ilirski, dalmatinski, horvatski

·        da je u Hrvatskome saboru 1843. prvi službeni govor održao Ivan Kukuljević Sakcinski

·        da se do 1847. godine u službenim i javnim ustanovama u Hrvatskoj govorilo latinskim jezikom

·        da je za jezično ujedinjavanje Hrvata zaslužan Ljudevit Gaj u 19. stoljeću

·        da je Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika potpisalo 18 kulturnih i javnih ustanova te objavilo 17. ožujka 1967. u časopisu Telegram kako bi hrvatski jezik postao ravnopravan jezik u bivšoj Jugoslaviji

·        da je hrvatski jezik postao ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine 24. službeni jezik Unije

 

U našoj školi ćemo raznim aktivnostima obilježiti Dane hrvatskog jezika, stoga Vas pozivamo da pratite web stranicu naše škole na kojoj ćemo objavljivati radove učenika.

Aktivnosti i rezultate istih možete pratiti i na predmetnim stranicama škole, Hrvatski jezik koje uređuju profesorice Karolina Bošnjak i Ivana Trucek. 

Hrvatski jezik u medijima

Učenici sedmog razreda posljednjih mjeseci bavili su se proučavanjem tiskanog medija i/ili web portala i analizirali jezik kojim su pisani. Uočavali su jezične pogreške, te uz pomoć normativnih priručnika, tumačili pogreške i nudili svoje, jezično ispravne, prijedloge. 


Svjesni da su oni ti koji oblikuju svoj jezik i  odlučuju kako će se hrvatski jezik u budućnosti razvijati, osvijestili su svoj odnos prema jeziku i osjetili odgovornost koju imaju, koju svi mi imamo. 


U nastavku se nalazi poveznica na kojoj se nalazi opis projekta i jezične analize naših sedmaša.

https://read.bookcreator.com/G55pSyCB1TNxHGN1juvNnAPfSIs1/tSgszbiHQNy5PJk_Uask5g