Jedne jeseni našle su se dvije jeseni...

Kada je završilo ljeto, došla je jesen. Ukrašavala je šume i doline. Cesarićeva Jesen, kao nestašna djevojčica, upoznala je Šimićevu lijepu Jesen. prišla joj je i divila joj se. Nestašna jesen trudila se ponašati kao lijepa jesen. One su zajedno čistile neuredne doline i smirile su jezero. Uredile su šume.

Sve je blistalo. Lišće je bilo lijepo posloženo po putu. Sada su obje jeseni spremne dočekati zimu.

Fran Kovač Kalođera, 5. a

Jesenske prijateljice se sretnu u sredini jeseni. Jedna od njih je Cesarićeva jesen, a druga je Šimićeva jesen. Šimićeva jesen je toplija i ranija jesen. Elegantno hoda i za sobom vuče žut i bijeli plašt. Cesarićeva jesen je zaigrana i vesela. Ona je hladnija i tamnija. Kad lišće leti po nebu, tople peći gore. Jesen je zvrk. Nosi dugi ogrtač od kore kestena i suhog lišća.

Kada se njih dvije nađu, pričaju cijeli dan o kestenima i brzini vjetra. Tijekom njihovog susreta prijeđu brda, polja, sela i jezera.

Njihovo prijateljstvo donosi mir u prirodu. Samo zamislite kako bi bilo da se njih dvije posvađaju.

Ena Čavrak, 5. b

Važna obavijest!!!

Ove su godine na svijet stigle dvije jeseni. I potpuno se razlikuju jedna od druge.

Prva jesen zove se Vjerka Jesen. Ona je razigrana i vragolasta. Druga jesen je bila vrlo samouvjerena. Nosila je plašt i krunu od kestenja i lišća. Ime joj je bilo Kestenjara Jesen.

Odlučile su otići na kolač od bundeve. Dogovorile su se da će ove godine jesen biti drugačija. Darivat će se jesenski pokloni, peći će se torte i igrat će se svi s lišćem.

Jeseni su svemu dale dašak veselja.

Sara Primorac, 5. b

Jednog kišovitog dana nestašna jesen hodala je šumom i radila nered. Zalutala je u selo koje miriše po grožđu i smilju. Tamo se začuo zvuk flaute. Jesen je krenula prema tom prekrasnom zvuku i ugledala krasnu i elegantnu jesen. Nosila je žuto-bijeli plašt, a u njemu su bili plodovi. Nestašna jesen potjerala je životinje i svo lišće s grana razbacala po podu. Ne znam što je učinila lijepa jesen jer su došli sivi oblaci i hladnoća, a to je značilo da se moraju požuriti jer dolazi zima.

Sara Škunca, 5. a

ŠIMIĆEVA JESEN: Zašto si ti tako neuredna?

                           Zašto uvijek razbacuješ lišće i grane?

CESARIĆEVA JESEN: Zato što ja to volim raditi.

                                Ti ne voliš tjerati jata roda?

ŠIMIĆEVA JESEN: Ne!

CESARIĆEVA JESEN: Sviđa mi se tvoj plašt.

ŠIMIĆEVA JESEN: Hvala ti!

                               Zašto u tvojoj pjesmi čovjek hoda drumom u ogrtaču?

                           Zar je tako hladno?

CESARIĆEVA JESEN: U mojoj pjesmi je. Uskoro stiže zima.

Matej Vukoja, 5. a

CESARIĆEVA JESEN: Ja sam hladna i kišovita.

ŠIMIĆEVA JESEN: A ja sam sunčana i vjetrovita.

CESARIĆEVA JESEN: Kad ja nastupim, ljudi se sklanjaju s ulica i uživaju gledajući

                                    kišu kroz prozor.

ŠIMIĆEVA JESEN: A kada ja nastupim, ljudi uživaju u šetnjama i plesu lišća na vjetru.

CESARIĆEVA JESEN: Mislim da smo obje lijepe i da svaka ima svoje čari.

ŠIMIĆEVA JESEN: Hajdemo u prirodu! Tamo je najljepše. Možemo pokazati sva svoja

                               lica jeseni.

Zagrlile su se i otišle u novi jesenji dan.

Dena Sumančić, 5. a

Bile su dvije jeseni: Cesarićeva jesen i Šimićeva jesen. Radile su isti posao, samo na mnogo drugačiji način.

Luka Cukon, 5. b