Od broda do stola

Hrana je neophodna za život. Ona čini važan dio našeg kulturnog identiteta i igra važnu ulogu u gospodarstvu. Ljudi su svjesni dobrobiti hrane za ljudsko zdravlje, no ono što je manje poznato jest utjecaj koji proizvodnja i konzumacija hrane ima na svjetske resurse. Uz automobile koje vozimo i energiju koju koristimo za grijanje naših kuća, hrana koju proizvodimo i konzumiramo ima značajan utjecaj na okoliš kroz, na primjer, emisije stakleničkih plinova, prekomjerno iskorištavanje zemljišta i vodenih resursa, zagađenje uzrokovano korištenjem herbicida i pesticida.

Izvor:  https://ec.europa.eu/environment/archives/eussd/food.htm 

Europski zeleni plan – Težnja da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent 

https://audiovisual.ec.europa.eu/en/video/I-199819?&lg=EN  

Klimatske promjene i uništavanje okoliša prijetnja su egzistenciji Europe i svijeta. Kako bi se riješili ti problemi, europski zeleni plan će EU pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo i zajamčiti da:

• do 2050. nema neto emisija stakleničkih plinova

• gospodarski rast nije ovisan o uporabi resursa

• nijedna osoba ni regija nisu zanemarene.

Europski zeleni plan predstavlja izlaz iz krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Jedna trećina ulaganja od 1,8 milijardi eura iz plana za oporavak NextGenerationEU i EU-ov sedmogodišnji proračun bit će izvor sredstava za europski zeleni plan.

Zajednička ribarska politika i Strategija „od polja do stola“, kao dio previđenih aktivnosti/mjera Zelenog plana – Okoliš i oceani, fokusiraju se, između ostalog na definiranje politike za održivu proizvodnju/ribolov, distribuciju i konzumaciju riba i  morskih plodova. 

Zajednička ribarska politika (ZRP) 

Zajednička ribarska politika predstavlja skup pravila za održivo upravljanje europskim ribarskim flotama i očuvanje ribljeg fonda. Izvorno dio zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), zajednička ribarska politika (ZRP) započela je s istim ciljevima: povećati produktivnost; stabilizirati tržišta; osigurati izvor zdrave hrane i; osigurati razumne cijene za potrošače. 

S vremenom Zajednička ribarska politika dobiva vlastiti identitet – specifično zakonodavstvo i strukturnu politiku za ribarstvo. Kako se sve više zemalja pridruživalo današnjem EU-u, od kojih neke zemlje s značajnim ribarskim resursima i flotama, bilo je nužno uhvatiti se u koštac sa specifičnim problemima u ribarstvu , pa je posljednjom reformom iz 2013. Zajednička ribarska politika postala prvi sveobuhvatni pravni okvir koji se fokusira na:  

• ekološke, ekonomske i društvene dimenzije ribarstva 

• upravljanje ribljim fondom 

• postupno uvođenje obveze iskrcavanja neželjenog ulova (cilj je zaustaviti vraćanje neželjenog mrtvog ili živog ulova u more)

• nastavak primjene tzv. višegodišnjih planova (MAP) za upravljanje ribarstvom u različitim morskim slivovima. 

• regionalizacija kako bi se omogućilo zemljama EU-a s interesom upravljanja da predlože detaljne mjere, koje Komisija zatim može usvojiti kao delegirane ili provedbene akte i prenijeti ih u pravo EU-a 

• gornje granice kapaciteta flote po zemlji EU-a u kombinaciji s obvezom zemalja EU-a da tijekom vremena osiguraju stabilnu i trajnu ravnotežu između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti. 

Nakon ocjene postojećeg sustava kontrole, Komisija je 2018. odlučila pokrenuti reviziju sustava kontrole ribarstva. Opći je cilj revizije modernizirati, ojačati i pojednostaviti sustav kontrole ribarstva u EU-u, osigurati održivost i povećati jednake uvjete u kontroli ribarstva.

Izvor: https://oceans-and-fisheries.ec.europa.eu/policy/common-fisheries-policy-cfp_en  

https://www.youtube.com/watch?v=9CkdBISLSvg 

EU Strategija „od polja do stola“

Nacionalni, EU i globalni prehrambeni sustavi suočavaju se s izazovima održivosti, od primarne proizvodnje do potrošnje, što bi moglo ugroziti sigurnost hrane i prehrane. Strategija od polja do stola, koja je ključna za uspjeh Europskog zelenog plana i postizanje ciljeva održivog razvoja UN-a (Sustainable Development Goals – SDG), ima za cilj odgovoriti na te izazove i pružiti zajedničke dobrobiti za okoliš, zdravlje, društvo  i gospodarstvo, osiguravajući da nas aktivnosti usmjerene na oporavak od krize izazvane COVID-19 istovremeno odvedu na održivi put u budućnost. Istraživanje i inovacije ključni su pokretači koji upravljaju i ubrzavaju prijelaz na održive, sigurne, zdrave i uključive prehrambene sustave, od farme do stola, čime se osigurava sigurnost hrane i prehrane za sve.

Izvor: https://food.ec.europa.eu/horizontal-topics/farm-fork-strategy_en  

https://audiovisual.ec.europa.eu/en/video/I-191438?&lg=EN 

https://audiovisual.ec.europa.eu/en/video/I-196217?&lg=INT 

Svi znamo da nema života bez hrane, ali istovremeno, zadovoljavanje naših potreba za hranom danas je postala velika prijetnja okolišu i prekomjernom iskorištavanju prirodnih resursa. U ovakvim okolnostima, svi moramo dati ponuditi odgovor na sljedeće pitanje:

Kako zadovoljiti potrebe za hranom bez ugrožavanja kapaciteta kopnenih i morskih ekosustava koji nam osiguravaju hranu?

Riba i morski plodovi u Europi  

Proizvodi ribarstva i akvakulture važne su komponente zdrave prehrane. Prema podacima iz 2019., prosječna osoba koja živi u EU godišnje konzumira 24 kg ribe ili morskih plodova (3,3 kg više nego u ostatku svijeta). Tri četvrtine ribe ili morskih plodova koji se konzumiraju u EU dolazi iz divljeg ribolova, dok preostala četvrtina dolazi iz akvakulture. Najpopularnije vrste su tuna, losos i bakalar. Dinamičan sustav koji povezuje poljoprivredne proizvođače, ribare i uzgajivače plodova mora s potrošačima naziva se lanac opskrbe hranom. Ovisno o broju posrednika uključenih u preradu i distribuciju konačnog prehrambenog proizvoda do potrošača, kao i o geografskoj udaljenosti između proizvođača (farmera, ribara i uzgajivača morski plodova) i potrošača, lanci opskrbe hranom razlikuju se s obzirom na prostornu udaljenost (kratki ili duži), s obzirom na poslovne odnose ili oblike. Danas veliki konvencionalni lanci opskrbe hranom obavljaju najveći dio distribucije hrane. Ovi prehrambeni sustavi organizirani su na način da "isključuju" direktni kontakt između proizvođača i potrošača. Ova vrsta sustava opskrbe hranom uzrokuje različite probleme, kao što su: 

• znatne količine otpada od ostataka hrane

• problemi sa sigurnošću hrane i sljedivošću, 

• onečišćenje okoliša, 

• nepravedna preraspodjela dodane vrijednosti i dobiti među članovima lanca itd.

Dodatno, veliki opskrbni lanac isključio je velik broj malih proizvođača s tržišta i naštetio ruralnim područjima, odnosno utjecao je na rast nezaposlenosti, depopulaciju ruralnih područja itd. Lokalni proizvođači hrane mogu koristiti dva glavna oblika distribucijskih kanala kako bi došli do svojih kupaca: 

• izravna distribucija i 

• distribucija putem posrednika

Koji god oblik distribucije odabrali, isti bi trebao biti organiziran na održiviji i učinkovitiji način. Povećana svijest i zabrinutost o globalnim klimatskim promjenama kao i nedostatak povjerenja u velike distribucijske prehrambene lance doveli su do toga da je lokalna potrošnja hrane prepoznata kao način smanjenja prehrambenih kilometara („food miles“ - udaljenost između mjesta gdje se hrana uzgaja ili proizvodi i mjesta gdje se konzumira)  i očuvanja okoliša. Posljednjih godina pokrenute su različite inicijative za poboljšanje održivosti i učinkovitosti distribucije hrane. Stvorene su različite vrste lokalnih prehrambenih sustava (local food systems - LFS) i kratkih lanaca opskrbe hranom (short food supply chains - SFSC), kao što su izravna prodaja na farmi, seljačke tržnice, sheme dostave i partnerstva između proizvođača i potrošača itd.

U isto vrijeme, EU je razvila širok politički okvir za hranu — okvir koji uključujući politike koje se odnose na zaštitu okoliša, poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, istraživanje i inovacije, trgovinu i razvoj, a koji je sada ugrađen u dugoročne ciljeve održivosti. Ove politike utječu na način na koji aktivnosti i akteri u lancu opskrbe hranom međusobno djeluju te kako koriste prirodne resurse kopna i mora.

Područje: Italija i Hrvatska

Primjer dobre prakse: DISTRIBUCIJA DO TRŽIŠTA

PRIZEFISH je projekt održivog ribarstva financiran iz programa INTERREG Italija-Hrvatska na temu održivog ribarstva. Cilj projekta  PRIZEFISH-a je uvođenje i primjena inovativnih tehnoloških rješenja kojima će se osigurati bolja kvaliteta proizvoda ribarstva i omogućiti povećanje konkurentnosti na tržištu EU i svjetskom tržištu. 

https://www.italy-croatia.eu/web/prizefish 

Promicanje teritorija kroz kulinarsku baštinu i lokalne morske plodove

Područje: Italija

Primjer dobre prakse: PROMOCIJA

LAG Gargano integrirao je promociju kulturne i gastronomske baštine u svoj plan lokalnog razvoja. Kako bi promovirali riblja jela i jela s plodovima mora razvili su aplikaciju Pesca Mia koja povezuje sektor prerađivača morske hrane, restorane i privatne potrošače.

https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/cms/farnet2/on-the-ground/good-practice/short-stories/promoting-territory-through-culinary-heritage-and-local_en.html 

https://www.youtube.com/watch?v=j_F6xovB6QI 

http://www.galgargano.com/2019/11/25/pescamia/ 

Preporučili ribari; Program: "Povećanje vidljivosti ugostiteljskih objekata s ponudom lokalnih proizvoda ribarstva"

Područje: Hrvatska

Primjer dobre prakse: Promocija

Svrha programa je dodjela oznake kvalitete ugostiteljskim objektima - prvim kupcima ribe. Oznaka kvalitete je putokaz inozemnim i domaćim turistima na  području LAGUR-a Galeb do ugostiteljskih objekata s ponudom lokalnih proizvoda ribarstva i akvakulture.

http://www.fishermen-recommend.com/hr 

https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/cms/farnet2/on-the-ground/good-practice/short-stories/new-quality-label-croatia-promotes-restaurants-serving_en.html 

Projekt „Mogućnost korištenja postojeće opreme i nove brodske opreme za manipulaciju ulovom u svrhu selekcije“ financiran iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo Operativni program EU za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske – Mjera I.3 Partnerstvo znanosti i ribarstvo

Područje: Hrvatska 

Primjer dobre prakse:  ZAŠTITA RIBLJEG FONDA

Projektni partneri: 

Institut Ruđer Bošković

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Zbog svoje važnosti u globalnom ribarstvu te nutritivne vrijednosti, sitna plava riba, a pogotovo porodica srdelki (Clupeidae), smatra se najvrjednijom porodicom ribljih riba na svijetu. U ribolovnom području Jadranskog mora RH udio ulova sitne plave ribe (u razdoblju 2013. - 2016.) iznosio je 76% od ukupnog ulova. Tradicionalni način ribolova obalnim mrežama potegačama zamijenio je ribolov brodovima s okružujućim mrežama - plivaricama što je unijelo svojevrsnu revoluciju u ribolovu. Projekt ima za cilj prepoznati mogućnost diverzifikacije i adaptacije opreme na ribarskom brodu u smislu manipulacije ulovom u svrhu unaprjeđenja kvalitete ulova kao i selekcije ulova ribe odnosno mogućnost odvajanja nedorasle i neželjene, a već ulovljene ribe.

Projekt Fisch vom Kutter; FLAG AktivRegion Ostseeküste; 

Područje: Schleswig-Holstein, Baltičko more, Njemačka

Primjer dobre prakse: IT  tehnologija

Projektom je razvijen sustav izravne prodaje ribe koja dolazi iz “AktivRegion Ostseeküste” (regija na obali Baltičkog mora). Lokalni ribari putem mobilnih telefona dostavljaju informacije o ulovu i očekivanom vremenu iskrcaja ribe još dok su na moru, a kupci pomoću platforme na web stranici www.fischvomkutter.de dobivaju ažurirane informacije o vremenu, količinama dostupne ribe za direktnu kupovinu kada brod stigne u luku. 

http://www.fischvomkutter.de/englisch.html 

Više primjera na: 

https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/cms/farnet2/on-the-ground/good-practice_en.html 

Od ribara do vas

Područje: Portugal

Primjer dobre prakse: IT  tehnologija

Online prodaja proizvoda doživjela je procvat tijekom pandemije COVID-19. Projektom CABAZ DO PEIXE razvijena je virtualna platforma za prodaju ribe, na način da se kupcima  omogućava direktna kupnja od lokalnih malih ribara  koji isporučuju svježu visokokvalitetnu ribu, morske plodove i riblje proizvode. 

https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/cms/farnet2/on-the-ground/good-practice/projects/fishermen-you_en.html 

Primjena Blockchain tehnologije za poboljšanje sljedivost za male ribare

Područje: Italija

Primjer dobre prakse: IT tehnologija 

Ovaj projekt suradnje imao je za cilj primijeniti tehnologiju koja se temelji na principu “blockchaina” u sektoru ribarstva. Korištenjem ovog pouzdanog zajedničkog sustava snimanja, tri Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (Fisheries local action group – FLAG) implementirale su sustav sljedivosti koji pruža potpune i točne informacije potrošačima proizvoda malog ribolova.

https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/cms/farnet2/on-the-ground/good-practice/projects/blockchain-improves-traceability-small-scale-fishers_en.html 

Područje: Portugal 

Primjer dobre prakse: transport 

TRANSPOLVO je znanstveni projekt koji istražuje najadekvatnije i najučinkovitije modele transporta žive hobotnice do potrošača.

https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/cms/farnet2/on-the-ground/good-practice/projects/exporting-live-octopus_en.html