Međunarodni dan štednje

Međunarodni dan štednje obilježava se svake godine 31. listopada u spomen na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. godine u Milanu, u povijesnome sjedištu banke Cassa di Risparmio delle Province Lombarde. Taj je dan posvećen promicanju i jačanju svijesti javnosti o važnosti štednje za suvremenu ekonomiju i osobne potrebe svakog pojedinca.

Klasična štednja u banci, kasicama ili drugim oblicima čuvanja kod kuće, danas su potisnuti u drugi plan. Novi štedno-ulagački proizvodi - dobrovoljna mirovinska štednja, stambena štednja, oročeni depoziti građana, investicijski fondovi, dječja štednja, životna osiguranja i e-kasice usmjeravaju pojedinca na osobni pristup upravljanju vlastitim sredstvima i odnosu prema štednji.

Motivirani tim promjenama, učenici 3. b ekonomske struke Magdalena Flegar, Petra Gubeljak, Dominik Kapetanović, Sanja Slokan i Andrea Vulić, postavili su u holu naše škole prigodnu izložbu.

Učenici 4. a ek (Nikolina Kuric, Laura Klemenc, Leonarda Neznanović i Petar Rinčić) i 4. b ek (Lucija Bencetić, Laura Kokić, Daniel i Dino Vuzem) izradili su prigodne Kahoot kvizove u četiri kategorije kojima su provjerili znanje članova razreda vezano uz novac, financije i ulaganja.

Najbolje rezultate ostvarili su Nina Štefančić i Filip Dendis iz 4. a ek te Božica Bjelokapić i Kristijan Tomac iz 4. b ek koji su nagrađeni prigodnim kasicama.

Danijela Puhanić, prof.

Obilježen Međunarodni dan štednje

Obilježavajući Međunarodni dan štednje, u sklopu eTwinning projekta Školica računovodstva, učenice 2. razreda ekonomske struke Lea Jakobek, Tea Lukačić, Anamarija Špoljarić i Katarina Vidmar s profesoricama Željkom Pajnić i Ljiljanom Kasapović, realizirale su niz planiranih aktivnosti. Riječ je o sljedećim projektnim aktivnostima: intervju na temu štednje s voditeljicom poslovnice Slatinske banke u Našicama, gđom Sanjom Kapraljević, provedena anketa s građanima o mogućnostima i navikama štednje te uređen pano u učionici br. 18, također, na temu štednje.

Nije bilo lako pronaći sugovornike za anketiranje, stoga zahvaljujemo svima koji su sudjelovali i pomogli nam u našem projektu. Rezultati istraživanja, kojeg su učenice provele, su sljedeći:

Anketirani sugrađani koji mogu izdvajati od svoje plaće ili mirovine štede, a oni koji ne mogu, misle da treba štedjeti, ali na žalost nemaju tu mogućnost. Svi su mišljenja da treba štedjeti za starost. Studenti pokušavaju štedjeti zarađenim novcem preko studentskog servisa ili što duže rasporediti džeparac, a učenici razmišljaju i pokušavaju rasporediti dobiveni džeparac na više dana. Nekima to uspije, a nekima ne.

U razgovoru s gđom Kapraljević saznali smo da ljudi štede i to uglavnom starije stanovništvo, mlađi nešto manje. Unazad dvije godine zbog smanjenih kamatnih stopa na štednju nešto slabije, ali i ona je mišljenja da treba štedjeti i izdvajati za starost.

Preporuka je ulagati u investicijske fondove i dionice te praćenjem tržišta čekati povoljnije trenutke i podići svoj uloženi novac te prinos koji se ostvario zbog rizičnosti ulaganja. Iako je rizičniji način, može biti unosniji.

Štednja je sigurniji način uz manju zaradu. Uglavnom, potrebno je štedjeti i pripremati se za starost. Svatko prema svojim mogućnostima.

Zaključujemo kako je potrebno uključivati se u edukacije o financijskoj pismenosti što ranije, još u vrtićkoj dobi, kako bismo bili spremni oduprijeti se svim izazovima.

Zahvaljujemo gđi. Kapraljević na izdvojenom vremenu i svim sugrađanima koji su sudjelovali u ovom istraživanju.

Ljiljana Kasapović, prof.