Naučili smo

PRIRODA I DRUŠTVO          HRVATSKI JEZIK       MATEMATIKA

 ČOVJEK I OKOLIŠ

ČOVJEK JE PRIRODNO, MISAONO I DRUŠTVENO BIĆE

1.         Čovjek – prirodno biće

            – živo biće: rađa se, hrani, raste, stari, umire

            – okružen i povezan sa živom i neživom prirodom

2.         Čovjek – misaono biće

            – neprekidno proširuje svoje znanje i prenosi ga drugima

            – unapređuje znanost, tehniku i svoj život

3.         Čovjek – društveno biće

            – živi u zajednici, izražava se govorom, pismom, umjetnošću

GRAĐA I KRETANJE ČOVJEČJEG TIJELA

1.         Građa čovječjeg tijela: organ, sustav organa, organizam

             sustav organa za pokretanje,   sustav organa za probavu,  sustav organa za disanje   

             sustav organa za krvotok,  sustav organa za izlučivanje , živčani sustav

2.         Sustav organa za pokretanje

            kostur, kosti čvrsti dijelovi – oslonac tijela

            mišići, meso – aktivni pokretači

3.         Njega, nepravilnosti i bolesti

            pravilno držanje, kretanje, prehrana

            nepravilnosti spuštena stopala

            rahitis, prijelom, iščašenje

4. Sustav organa za izlučivanje:

Štetne tvari  nastale u tijelu preuzima krv.

Ona ih donosi do mjesta odakle se uklanjaju iz tijela.Najveći dio štetnih tvari izlučuje se mokraćom.

Nju iz krvi uklanjaju bubrezi.

Kroz mokraćnu cijev, više puta na dan, mokraća se uklanja iz tijela.

Rad bubrega nadopunjuje i koža. Koža je naš najveći organ. Njome je pokriveno cijelo naše tijelo.Koža nas štiti od ozljeda,  topline, hladnoće i isušivanja.

• Tijelo preko kože izlučuje znoj i rashlađuje se.

• Znoj je tekućina neugodna mirisa koja sadrži vodu i štetne tvari.

• Redovitim tuširanjem i kupanjem s tijela ispireš štetne tvari i znoj.

• Kada se ozlijediš na tvojoj koži se stvara ljepljivi ugrušak krvi. Zovemo ga krasta.

5. Sustav organa za krvotok

Srce je organ koji neprekidno radi.

Prestankom njegova rada prestaje i naš život.

Otkucaje srca možeš osjetiti na vratu na vratnoj žili ili na zapešću na žili kucavici.

Takvi otkucaji srca koje osjetiš dodirom nazivamo puls ili bїlo.

Krvne žile deblje su ili tanje “cjevčice” kojima teče krv.

Iz srca idu debele krvne žile koje se granaju po tijelu.

Što su dalje od srca, krvne žile su tanje.

Krv je tekućina crvene boje.

Odrastao čovjek ima oko 5 litara krvi.

Znatniji gubitak krvi ugrožava čovjekov život.

Krv kroz tijelo prenosi hranu i kisik.

Svi ljudi nemaju istu krv. Krv je podijeljena u 4 skupine: A, B, AB i O.

Važno je znati svoju krvnu grupu.

U slučaju gubitka krvi krv se može preuzeti od drugog čovjeka iste krvne grupe.

Davanje krvi nije štetno.

Time pomažemo i čuvamo živote drugih ljudi.

PROBAVA HRANE

1.         Sustav organa za probavu

            usta, zubi, jezik, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, izmetni otvor

2.         Zašto se hranimo?

            energetske tvari – ugljikohidrati i masti

            gradivne tvari – bjelančevine

            zaštitne tvari – vitamini

3.         Njega i zaštita organa za probavu

            hranu treba dobro sažvakati

            bolesti: srdobolja, tifus

MOJE TIJELO

Sazrijevanje (pubertet): počinje ranije kod djevojčica

Pravilna prehrana: pojačana u vrijeme sazrijevanja

Ovisnost: duhan, alkohol, droga

        često počinje znatiželjom – svakako treba izbjeći

Zlostavljanje: emocionalno, tjelesno, spolno

            Hrabri telefon 0800 0800

Najčešće između 10. i 14. godine počinju promjene u tijelu djevojčica i dječaka.

Razdoblje promjena i sazrijevanja traje nekoliko godina i naziva se PUBERTET.

Djevojčice rastu u visinu, šire im se bokovi i rastu im grudi.

Ispod pazuha i oko spolnih organa počinju im rasti dlačice.

I dječaci u pubertetu počinju rasti u visinu, šire im se ramena i mijenja im se glas.

I njima ispod pazuha i oko spolnih organa počinju rasti dlačice, ali i po licu.

To je vrijeme kada počinje zanimanje za suprotni spol.

Međusobni razgovori o suprotnom spolu ili sitna zadirkivanja normalni su u tom razdoblju.

U pubertetu počinje zanimanje za glazbu, sport, oponašanje starijih, …

Kako bi tijelo pravilno raslo i razvijalo se važno je baviti se tjelovježbom, pravilno se hraniti i dovoljno spavati.

Tijekom puberteta djeca se pojačano znoje pa je važno svakodnevno održavati osobnu higijenu.

Potrebno je svakodnevno tuširanje mlakom vodom i pranje blagim sredstvima, uporaba prirodnih dezodoransa i nošenje čistog rublja.

U pubertetu često rastu i prištići koji se uz liječničke savjete i korištenjem raznih sredstava mogu

ukloniti.

Osim što se mijenja tijelo, dječacima i djevojčicama mijenja se i ponašanje.

Žele više vremena provoditi s vršnjacima, česte su im promjene raspoloženja te ulaze u sukobe s odraslima jer im se mišljenja razlikuju.

Pojavljuju se i prve simpatije i prve ljubavi.

Manja neslaganja i nerazumijevanja roditelja i djece treba riješiti razgovorom.

U ovom razdoblju djeca se odlučuju probati alkohol, duhan i droge.

Najčešće da pokažu kako su sada već “veliki” i da se dokažu pred društvom.

To može jako oštetiti dječji organizam i ugroziti njegov pravilan razvoj.

I kasnije tijekom života te stvari treba izbjegavati jer narušavaju zdravlje, ugrožavaju obitelj i štete društvu.

U vrijeme odrastanja dijete se može susresti i s različitim oblicima zlostavljanja.

Ono može biti emocionalno, tjelesno i spolno.

A zlostavljači mogu biti vršnjaci, ali i odrasli.

Važno je znati se tome oduprijeti i zlostavljanje prijaviti roditeljima, nastavnicima ili ustanovi.

PRIMORSKA HRVATSKA

PRIRODNO-ZEMLJOPISNI UVJETI PRIMORSKIH  KRAJEVA

Tri cjeline: Istra, Kvarnersko primorje i Dalmacija

Obilježja krša:

kamenitost reljefa, propusnost tla, crvenica

najviša hrvatska planina - Dinara (Dinara 1 831 m)

najprostranija hrvatska planina - Velebit (Vaganski vrh 1 762 m)

Kamešnica i Biokovo

Obilježja voda:

malo površinskih voda

rijeke: Krka, Zrmanja, Cetina, Neretva, Čikola, Rijeka dubrovačka, Raša, Mirna itd.

jezera: Vransko jezero na otoku Cresu, Vransko jezero kod Biograda, Crveno i Modro jezero, Prokljansko itd.

Obilježja klime:

sredozemna ili mediteranska: topla i vruća i suha ljeta te blage, kišovite zime; snijeg je rijedak

vjetrovi: bura,jugo i maestral

 GOSPODARSTVO  PRIMORSKE HRVATSKE

Posebnosti poljoprivrede:

razvijenije je povrtlarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo

ranije sazrijevanje (krumpir, zelena salata, crveni luk, rajčica, krastavci, kelj itd.) - staklenici i plastenici

uzgoj južnog voća (limun, naranča, mandarina, grejp, kivi)

smokve, bademi, masline, višnje, breskve

ovčarstvo

uzgoj cvijeća (staklenici)

Ribarstvo i sol:

Marikultura- uzgoj morskih životinja

morska sol (solane na Pagu, u Ninu i Stonu)

Pomorstvo i brodogradnja:

glavna pomorska luka je Rijeka

glavna putnička luka je Split

tankeri, trajekti, katamarani

Brodogradilišta: Rijeka, Pula, Split, Trogir, Vela Luka, Kraljevica

Turizam:

najznačajnije područje - Istra i Kvarner

najznačajnija mjesta su Poreč, Umag, Rovinj, Pula, Opatija, Dubrovnik itd.

sezonski (ljetni); nautički turizam

                     JADRANSKO MORE I OTOCI

Jadransko more: dužina oko 900 km - širina oko 200 km

najveća dubina oko 1 200 m (1 233 m)

dužina obale s obalama otoka oko 8 000 km

površina hrvatskog Jadrana oko 31 000 km2

Hrvatski otoci:

ima ih više od tisuću - površinom najveći Cres i Krk

brojem stanovnika najveći Krk

najviši otok Brač (vrh Vidova gora)

NASELJA  PRIMORSKIH KRAJEVA

Sredozemni kulturni krug:

izgled naselja sličan naseljima u Italiji i drugim mediteranskim državama

kale, kamen kao građevni materijal, služi kao zaštita od ljetnih vrućina

 akropolska naselja- glavni trg s crkvom središte društvenog života

mnogo više gradova nego u unutrašnjosti zemlje

Građevni materijal – kamen – služi kao zaštita od ljetnih vrućina

U zadnjih pedesetak godina u velikim gradovima grade se zgrade od betona- Split, Rijeka

Rijetko naseljeni prostori:

unutrašnjost Istre, Dalmatinska zagora, Dubrovačko i podvelebitsko primorje, otoci Cres, Mljet, Dugi otok, Lastovo itd.

Gusto naseljeni prostori:

od Lovrana do Rijeke, od Rijeke do Novog Vinodolskog, od Trogira do Splita, od Splita do Omiša, okolica Zadra, okolica Pule itd.

Najveći gradovi: Split, Rijeka, Zadar, Pula, Šibenik, Dubrovnik

 PRIRODNE I POVIJESNO-KULTURNE ZNAMENITOSTI PRIMORSKE HRVATSKE

Nacionalni parkovi: Brijuni, Kornati i Mljet su na otocima, a Krka je rijeka dijelom u Primorskoj Hrvatskoj (Paklenica, Sjeverni Velebit , Risnjak, Plitvička jezera)

Parkovi prirode:

Učka, Velebit i Biokovo - planine

Vransko jezero kod Biograda, zaljev Telaščica na  Dugom otoku

Gradovi dio svjetske baštine:

Dubrovnik (stari grad i zidine), Split (Dioklecijanova palača), Trogir (povijesna jezgra), Poreč (Eufrazijeva bazilika)

Pojedinačni povijesno-kulturni spomenici:

ostaci rimske Salone u Solinu, rimska arena u Puli, Narona kod Metkovića, crkvica Sv. Križa u Ninu, katedrala sv. Jakova u Šibeniku

crkvica sv. Donata u Zadru, Baščanska ploča itd.

SINJSKA ALKA –v iteška igra u spomen na pobjedu nad OSMANLIJAMA

MOREŠKA - korčulanska viteška igra - bojni ples s mačevima

SUHOZID I- kameni zidovi nastali krčenjem teško obradivih površina i vještim slaganjem kamena, podignuti su kao granice među parcelama da bi se sačuvalo plodno tlo

KAŽUN – poljsko sklonište napravljeno od kamena u suhozidu

Znameniti ljudi:

Marko Marulić- otac hrvatske književnosti

Ivan Gundulić - književnik

Juraj Dalmatinac- kipar i graditelj

Ivan Meštrović-jedan od najvećih hrvatskih kipar

GORSKA HRVATSKA

PRIRODNO-ZEMLJOPISNI UVJETI GORSKIH KRAJEVA

Gorska Hrvatska:

prostor između Nizinske (Panonske) i Primorske (Sredozemne) Hrvatske

bliže obalnoj strani: Risnjak, dio Velike Kapele, Velebit bliže panonskoj strani: dio Velike Kapele, Klek, Mala Kapela, Plješevica

Gorski kotar:  dio Gorske Hrvatske s planinama Risnjakom i Velikom Kapelom

Lika:  dio Gorske Hrvatske s planinama Malom Kapelom, Plješevicom i Velebitom,

Najveća planina:  Velebit

Najviša planina:   Dinara

      Većina je gorsko-planinskoga prostora u visinskom pojasu između 500 i 1 000 m.

      U gorsko-planinskom prostoru najveća su polja Ličko, Gacko i Krbavsko.

      Krški reljef obilježje je gorsko-planinskog i primorskog prostora Hrvatske.

      Gorski kotar ima najvišee padalina u cijeloj Hrvatskoj.

       U gorsko-planinskom prostoru prevladavaju šume bukve, a u višim predjelima šume jele.

       Na JI rubu Gackog polja izbija voda iz devet vrela.

      Jezero Sabljaci (Sabljačko jezero) nalazi se pokraj grada Ogulina.

       Plitvička jezera čini 16 jezera.

       Na Velebitu postoje područja na koja nije stupila ljudska noga.

       Strogi rezervati prirode na Velikoj Kapeli jesu Bijele i Samarske stijene.

GOSPODARSTVO GORSKIH KRAJEVA

Šumarstvo i drvna industrija:

temelji se na bogatstvu šuma (jela i smreka)

središta drvne industrije (Delnice, Čabar, Ogulin, Otočac, Perušić)

Poljoprivreda:

otežana zbog nepovoljnog reljefa i hladne klime

kupus (zelje), krumpir, maline, jagode, jabuke, kruške, šljive

ovčarstvo

Promet:

povezivanje Nizinske i Primorske Hrvatske

izgradnja autocesta i obnova pruga

Turizam:

tranzitni, zimski, ljetni - očuvana i lijepa priroda

     U prošlosti je gorsko-planinski prostor razdvajao primorske i panonske dijelove Hrvatske.

     Šumarstvo je jedna od najvažnijih djelatnosti, a posebno je razvijeno u Gorskom kotaru.

     U Gorskom kotaru i Lici smještena je glavnina hrvatske drvne industrije.

     Najstarija gospodarska djelatnost gorsko-planinskih krajeva jest ovčarstvo.

     Najvažnije turističko odredište u gorsko-planinskom prostoru jesu Plitvička jezera.

      NASELJA I NASELJENOST GORSKIH PROSTORA

     Rijetka naseljenost:

oko 10 stanovnika na km2

hladna klima, slabija plodnost tla, nepogodan reljef, ratna pustošenja

mali broj gradova, naselja s malim brojem stanovnika

kuće se ističu strmijim krovovima, često prekriveni limom, prilagođena gradnja zimskim uvjetima

Gorski kotar:

gušće naseljen od Like

najveći grad je Ogulin, ostali gradovi: Delnice, Vrbovsko i Čabar

sela mala i često na gorskim hrptovima, prometno teško dostupna

Lika:

rjeđe naseljena od Gorskog kotara

najveći grad je Gospić, ostali gradovi: samo Otočac

Gospić je jedino županijsko središte u Gorskoj Hrvatskoj

     sela izdužena na rubovima polja

     Gorsko-planinski prostor najrjeđe je naseljena zemljopisna cjelina Hrvatske.

     U gorsko-planinskom prostoru najviše je stanovnika bilo potkraj 19. stoljeća.

     U Gorskom kotaru već ima više desetaka malih sela i zaselaka bez stanovnika.

      Najviše  selo u Hrvatskoj: Begovo Razdolje.

      Najviše je gradsko naselje u Hrvatskoj: Delnice.

POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI GORSKIH KRAJEVA

Povijesne i kulturne znamenitosti Gorske Hrvatske:

    stare utvrde – gradine (Brinje, Severin na Kupi, Čabar, Ogulin)

     muzej Nikole Tesle (Smiljan), muzej Like i Krbave (Gospić), muzejska zbirka (Otočac)

    Veliki Žitnik (Ante Starčević), Fužine (Franjo Rački), Lukovdol (Ivan Goran Kovačić)

     U gorsko-planinskom prostoru manje je povijesno-kulturnih znamenitosti nego u panonskom i primorskom prostoru Hrvatske.

      U Gorskom je kotaru nešto manje povijesno-kulturnih znamenitosti nego u Lici.

     Gledajući prema zapadu s prozora Frankopanske utvrde u Ogulinu, vidimo glasovitu planinu Klek.

     U gorsko-planinskom prostoru ima dosta vrijednih crkava

     Svojevrsna kulturna znamenitost jest velebitsko selo Kuterevo.

BREŽULJKASTA HRVATSKA

PRIRODNO-ZEMLJOPISNI UVJETI BREŽULJKASTIH KRAJEVA

Brežuljkasta područja: Hrvatsko zagorje, samoborsko-jaskanski kraj, dio Međimurja, Moslavina, bilogorski kraj, požeški kraj itd.

Prisoj: južna strana uzvisine, osunčana, gušće naseljena, bolje poljoprivredno iskorištena

Osoj: sjeverna strana uzvisine, bez sunca, rjeđe naseljena, slabije poljoprivredno iskorištena

     Rijeke: Bednja, Sutla, Krapina, Lonja, Česma, Ilova, Orljava, Kupa, Korana, Dobra, Mrežnica

Grad Požega je okružen gorama: Papukom, Psunjem,  Krndijom, Ravnom gorom i Diljem.

    Za naseljavanje je bolja prisojna strana.   Brežuljkasti prostori su povoljni za vinogradarstvo

     Na osojnoj strani snijeg se zadržava dulje nego na prisojnoj strani.     

     Brežuljkasti prostori u Republici Hrvatskoj zauzimaju najveći dio prostora.

 GOSPODARSTVO BREŽULJKASTIH KRAJEVA

Povrtlarstvo: - glavna kultura je krumpir, važan za Međimurje i gornju Podravinu

upotreba staklenika i plastenika

Voćarstvo: - najviše šljive i jabuke

Vinogradarstvo:- vinova loza - grožđe za vino, vinske ceste

Šumarstvo:  pretežito bukove šume

Industrija:  mesna industrija “Gavrilović” u Petrinji, manji tekstilni i metalurški pogoni

Turizam:  seoski turizam, toplice

Glavna povrtlarska kultura koja se uzgaja u brežuljkastom prostoru je krumpir.

Povrće se često uzgaja i u posebno uređenim prostorima koji se zovu staklenici i plastenici.

Veliki broj toplica nalazi se u Hrvatskom zagorju: Krapinske, Varaždinske, Stubičke, Tuheljske toplice.  Posebno uređene i lijepe vinske ceste privlače brojne turiste.

     Mesna industrija “Gavrilović” nalazi se u Petrinji       

NASELJA I NASELJENOST BREŽULJKASTIH

DIJELOVA HRVATSKE

Najgušće naseljeni dijelovi:

pobrđa središnje Hrvatske (Hrvatsko zagorje, Prigorje, gornje Međimurje,)

Utjecaji na povećanu gustoću naseljenosti:

a) u prošlosti:

mogućnost bavljenja raznolikom poljoprivredom, sigurnost od poplave

b) danas:  ljepota i raznolikost reljefa,   brojna naslijeđena imanja

U slikovitim vinorodnim prostorima brežuljkastog područja nedaleko od većih gradova grade se kuće za odmor.

Jedan od razloga slabije naseljenosti viših gorskih i šumovitih prostora je hladnija klima i slabija prometna povezanost.

     Jedan od razloga slabije naseljenosti nizinskih prostora je česta opasnost od poplava rijeka.

     Danas se razlika u gustoći naseljenosti između brežuljkastih i nizinskih krajeva smanjuje.

POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI  BREŽULJKASTIH KRAJEVA

Hušnjakovo (Krapina)

Vindija (Varaždin)

Rimske terme (Varaždinske toplice)

Augustinčićeva galerija (Klanjec)

Etno selo (Kumrovec)

Dvorci (Čakovec, Ludbreg, Ivanec, Trakošćan, Veliki Tabor, Stubiči kraj, dubovac, Ozalj, Ribnik)

Galerija naivne umjetnosti (Hlebine)

Crkve (Marija Bistrica, Belec, Lepoglava)

    Varaždinske toplice poznate su  kao rimsko kupalište.              

    Najpoznatije hrvatsko svetište nalazi se u Mariji Bistrici.

    ZNAMENITI LJUDI: Ljudevit Gaj – začetnik Ilirskog pokreta

                                    Matija Gubec – vođa Velike seljaške bune, Antun Mihanović

Automobilska oznaka: HR

ZAGREB - GLAVNI GRAD REPUBLIKE HRVATSKE

Gradec i Kaptol

1094. godine Zagrebačka biskupija

1242. godine Gradec postaje slobodni kraljevski grad – Bela IV – Zlatna bula

1850. godine Zagreb postaje jedinstveni grad

       Zagreb - glavni grad Republike Hrvatske

      Poslije Drugog svjetskog rata proširio se preko rijeke Save

      Znamenitosti: Kamenita vrata, crkva sv. Marka, zgrada Sabora, Banski dvori, Zagrebačka 

      Katedrala, Botanićki vrt

      Središnji zagrebački trg je Trg bana Josipa Jelačića

STANOVNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE

4 440 000 stanovnika u Republici Hrvatskoj

Hrvati - većinski narod

Nacionalne manjine: Srbi, Bošnjaci, Mađari, Talijani, Slovenci, Česi, Albanci

Vjere:              rimokatolička (Hrvati, Mađari, Talijani, Slovenci itd.), pravoslavna (Srbi itd.)

islamska (muslimanska) (Bošnjaci, Albanci)

     Jezici: hrvatski, srpski, mađarski, talijanski, slovenski, češki itd.

     Pisma: latinica, ćirilica (Srbi)

     Prema Povelji o ljudskim pravima svaka nacionalna manjina ima pravo na uporabu svoga pisma i

     jezika, na vjeru i njegovanje svoje kulture i običaja

REPUBLIKA HRVATSKA I SUSJEDNE ZEMLJE

Površina kopna - oko 57 000 km2

Površina mora - oko 31 000 km2

Ukupna površina - oko 88 000 km2

Duljina hrvatskih granica na kopnu - oko 2 000 km

Granice na kopnu i moru: Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Slovenija

Granice na kopnu: Mađarska, Srbija

Granice na moru: Italija

Vrste granica: prirodne i umjetne -  državne, županijske itd. 

Najdulju granicu RH ima s Bosnom i Hercegovinom, a najkraću s Crnom Gorom

Granice država prelaze se na graničnim prijelazima. Hrvatski državni teritorij pored grada Neuma prekinut je u duljini od oko 5 km zračne udaljenosti.

     Glavni gradovi naših susjeda

      SLOVENIJA                                    -          LJUBLJANA

      MAĐARSKA                                    -         BUDIMPEŠTA

      ITALIJA                                           -          RIM

      BOSNA I HERCEGOVINA              -         SARAJEVO

      SRBIJA                                            -         BEOGRAD

      CRNA GORA                                   -         PODGORICA