Istražili smo i saznali

  ZANIMLJIVOSTI O ŽIVOTINJAMA

1. Slonovi su jedine životinje koje ne mogu skočiti.

2. Odrastao mužjak lava može pojesti i do 40 kg mesa po obroku.

3. Polarni medvjedi su ljevoruki.

4. Krokodili ne mogu isplaziti svoj jezik.

5. Leptir kuša (osjeća) svojim nogama.

6. Žohar može živjeti 9 dana bez svoje glave, a na kraju umire od gladi.

8. Kvakanje patke ne radi jeku.

9. Morske zvijezde nemaju mozak.

10. Komarci imaju zube, čak 47.

11. Jezik kameleona dvostruko je duži od njegovog tijela.

12. Noj ima veće oko od mozga.

13. Konji spavaju stojeći i mogu provesti po nekoliko mjeseci da ne legnu.

14. Medvjedi se boje muzike.

15. Orao opazi zeca u trku s čak tri kilometra visine.

16. Lemuri, polumajmuni s Madagaskara, padaju u ljetni, a ne u zimski san.

17. Štakor može izdržati bez vode duže od kamile.

18. Pčele moraju posjetiti 4 milijuna cvjetova, preći 4 puta duži put od opsega zemlje za jedan kilogram meda.

19. Devino mlijeko se ne zgrušava.

20. Morski psi se nikada ne razbolijevaju, jer su imuni na sve poznate vrste bolesti.

21. Svinje se ne mogu znojiti.

22. Šišmiši uvijek skreću na lijevo kada izlaze iz pećine.

23. Puževi mogu spavati čitave tri godine.

24. Jastogu treba oko 7 godina da naraste i dobije masu od 500 grama.

25. Ukupna masa svih mrava na svijetu veća od ukupne mase ljudske populacije.

26. Koze i hobotnice imaju pravokutne zjenice.

27. Žabe žive na svim kontinentima osim na Antarktiku.

28. Ne postoje dvije zebre sa istim rasporedom pruga.

29. Djetlić može kucnuti u drvo 20 puta u jednoj sekundi.

30. Meduze se sastoje od 95% vode.

31. Trobojne mačke su uvijek ženke.

32. Lavica obavlja više od 90% lova.

33. Psi imaju po 17 kostiju u svakom uhu.

34. Guska je prva ptica pripitomljena od strane čovjeka.

35. Delfini spavaju s jednim otvorenim okom.

36. Bikovi su daltonisti.

37. Zlatna ribica ima moć pamćenja u intervalu od 3 sekunde.

38. Kravu je moguće voditi uz ali ne i niz stepenice.

39. Ostriga može promijeniti spol nebrojeno puta tokom života.

40. Krtica može iskopati tunel od 70 metara za jednu noć.

41. Aligatori ne mogu hodati unatraške.

42. Iguana može izdržati pod vodom 28 minuta.

43. Crv ima pet srca.

44. Pingivni mogu roniti u dubine i preko 400 metara.

46. Jakovo mlijeko je ružičaste boje.

47. Golubovi imaju trodimenzionalni magnetski osjet.

48. Kod slonova vlada matrijarhat.

49. Hrtovi su najbrži psi na svijetu mogu trčati brzinom većom od 70 kilometara na sat.

50. Hobotnica će početi jesti svoje krakove ako je zaista gladna.

Istražili: Petra Matešković, Tamara Kaurin

                     Martin Blažeković i Mateo Kovačević

  Kada mačke spolno sazrijevaju?

To se uglavnom događa kada je mačić star oko 6/7 mjeseci. Ali isto tako postoje mačke koje dosta kasno sazrijevaju, čak i sa dvije godine tako da spolnost kod mačaka ovisi o jako puno stvari (npr. o linijama u uzgoju, o samoj mački, uvjetima u kojima živi...).

Kako mačke gledaju?

Pri slučajnom pogledu mačke trepću i imaju poluzatvorene oči.

Kako biste se sprijateljili s nepoznatom mačkom kad uhvatite njezin pogled, trepćite i gledajte u stranu.

Kako su Egipćani tretirali mačke?

Egipćani nisu samo obožavali svoje mačke, nego su i zakonom zabranili njihov eksport. To je imalo za posljedicu da su stranci uporno pokušavali prokrijumčariti pokoju mačku iz Egipta te je prodavati u vlastitoj zemlji, kao kućnu ljubimicu, koja će ujedno služiti i kao statusni simbol svom novom vlasniku. ''Krađa'' mačaka ljutila je Egipćane, ali je bila i dobra novost za mačke jer su tako dospjele na nova područja gdje će se s njima više nego dobro postupati.

Kako funkcionira mačje srce?

Srce u mačaka kuca oko 110 do 140 puta u minuti, što je dvostruko brže od kucanja ljudskog srca. Ako posjedujete stetoskop, to možete i provjeriti, a isto tako čut ćete i predenje koje se čuje poprilično glasno!

Koliko je bila stara najstarija mačka?

Učenjaci se još uvijek prepiru o tome koliko su iznosila rekordna trajanja života domaćih mačaka, pa su se čule tvrdnje da su neke doživjele čak 43 godine. Međutim, najduže službeno prihvaćeno trajanje života iznosi 36 godina, a doživjela ga je tabby mačka, po imenu Puss, koja je živjela od 1903. do 1939.

..... uplašeni pas svija rep između zadnjih nogu (Ne radi to da pokaže svoju slabost, već da prikrije miris iz analnog područja. Taj miris specifičan je za svakog psa, po njemu se oni razlikuju, pa guranje repa između nogu kod pasa znači što i prikrivanje lica kod ljudi.)

...... da kad se dva psa sretnu, onaj koji maše repom, osjeća se dominantnim

(to vrijedi pogotovo za dva mužjaka)

...... da više od 63% vlasnika ljubi svoje ljubimce

...... da manje vrste pasa žive duže od velikih

...... da većini pasa u mraku oči blistaju tamno zelenom bojom. Manjem dijelu oči reflektiraju crvenu ili narančastu boju.

..... uplašeni pas svija rep između zadnjih nogu (Ne radi to da pokaže svoju slabost, već da prikrije miris iz analnog područja. Taj miris specifičan je za svakog psa, po njemu se oni razlikuju, pa guranje repa između nogu kod pasa znači što i prikrivanje lica kod ljudi.)

...... da kad se dva psa sretnu, onaj koji maše repom, osjeća se dominantnim

(to vrijedi pogotovo za dva mužjaka)

...... da više od 63% vlasnika ljubi svoje ljubimce

...... da manje vrste pasa žive duže od velikih

...... da većini pasa u mraku oči blistaju tamno zelenom bojom. Manjem dijelu oči reflektiraju crvenu ili narančastu boju.

..... uplašeni pas svija rep između zadnjih nogu (Ne radi to da pokaže svoju slabost, već da prikrije miris iz analnog područja. Taj miris specifičan je za svakog psa, po njemu se oni razlikuju, pa guranje repa između nogu kod pasa znači što i prikrivanje lica kod ljudi.)

...... da kad se dva psa sretnu, onaj koji maše repom, osjeća se dominantnim

(to vrijedi pogotovo za dva mužjaka)

...... da više od 63% vlasnika ljubi svoje ljubimce

...... da manje vrste pasa žive duže od velikih

...... da većini pasa u mraku oči blistaju tamno zelenom bojom. Manjem dijelu oči reflektiraju crvenu ili narančastu boju.

Najviše štenaca u jednom okotu na svijet su donijele tri kuje

- prva ženka američkog lisičara 14. lipnja 1944. godine.

Godine 1975. godine njezin primjer slijedila je

bernardinka, ali devet njezinih psića je nakon okota uginulo.

Veliko leglo od 23 šteneta posljednji put na

svijet je došlo u lipnju 1987. godine.

Istražila: Ana Idžojtić

KOLIKO ŽIVE ŽIVOTINJE

Slonovi žive 70 godina

Galebovi žive 30 godina

Šišmiši žive 20, 30 godina

Konji - u prirodi žive 40 godina,a pod ljudskom skrbi 50 godina

Deve mlađe žive 28 godina, a starije 40, 50 godina

Pčele radilice žive 30 - 45 godina

Sisavci žive 80 godina

Štakori žive 5 godina

Fazani žive 18 godina

Cvrčci žive 12 godina

Žabe žive 16 godina

Papige žive 100 godina

        Istražila: TEA PUĐA 

DOMAĆA KOKOŠ

O najdužem životnom vijeku kokoši ima vrlo malo pouzdanih podataka. U starijoj literaturi mogu se naći navodi o starosti do 50 godina. Većina izvora navodi da domaće kokoši (ako ih se ne zakolje ranije), doživljavaju 5-7 godina, u pojedinačnim slučajevima do 8-9 godina. Kokoši nesilice najčešće ugibaju ranije od kokoški koje žive slobodno i nisu izložene stresu neprekidnog nošenja jaja.

Jelen živi od 15 do 25 godina a u zoološkom vrtu zabilježene su jedinke starije od 36 godina.

Muflon od 15 do 25 godina

Alpski kozorog od 15, 20, 25 pa čak i više godina.

Srne dožive u slobodnoj prirodi najviše od 13 do 15 godina.

Divokoze kao i jeleni od 15 do 25 godina.

Divlja svinja od 20 do 30 godina.

Zec ako izbjegne sve nevolje koje mu je priroda pripremila doživi od 10 do 12 godina.

Vjeverica od 8 do 12 godina.

Puh živi oko 9 godina.

Bizamski štakor 3 do 5 godina.

Hrčak može doživjeti i 10 godina.

Alpski svizac od 15 do 18 godina.

Dabar može doživjeti dubokih 50 godina.

Vuk živi od 14 do 16 godina.

Čagalj živi 15 godina.

Medvjed može doživjeti od 30 do 35 godina.

Kuna zlatica i bjelica 10 do 12 godina.

Divlja mačka 12 do 15 godina.

Orlovi dožive pravu ljudsku starost, čak do 80 godina.

Jazavac do 15 godina.  

         Istražila: Petra Matešković 

Poskok živi do 15 godina.

Zmije žive od 20-30 godina.

Bjeloprsi jež živi od 8-10 godina.

Papige žive i preko 20 godina.

Hrčci mogu živjeti do 5 godina.

Konj poni može čak živjeti i do 50 godina.

Srne mogu živjeti do 15 godina.

                  Istražio: Mateo Kovačević

Slonovi  žive oko 70 godina,  papige oko 100  godina, leptir  oko 20 dana,  konj oko 50 godina,  štakori 4-6 godina,  kokoš 5-7 godina,   zec  oko 8-12 godina.   Vuk oko 10 godina   čagalj 15 godina, jazavac  oko 15 godina   šišmiš   20-30 godina.   Zamorci žive 8-9 godina, hrčak živi oko 3godine, 6mjeseci , zamorac domaći može doživjeti  12 godina,   psi 12-15 godina, žuti psi oko 12 godina, mačka 11 godina. 

                Istražila: Sandra Karaula

Špic i foksterijer (vrste pasa)  mogu doživjeti 18 do 20 godina.

Žaba može živjeti čak i  16 godina.

Kanarinac  živi  20 godina.

Labud može doživjeti čak i 50 godina.

Lav živi manje od 15 godina.

Štakor živi 5 godina.

Nosorog doživi i 55 godina.

Kokoši žive 20 godina.

Medvjed živi 20 godina.

Vjeverica živi čak 10 godina.

Kit između 70 i 80 godina.

Kunići žive 10 godina

              Istražila: Lucija Jauk

JESTE LI ZNALI . . .

# da roj skakavaca može u jednom danu pojesti i do 80 000 tona hrane: ta je količina približno jednaka sadržaju hrane koju godišnje pojede 35 000 američkih obitelji

# da su samo 0,3% životinja sisavci, a 0,7% ptice. Većinu organizama na Zemlji čine kukci i oblenjaci

# da svinjska trakavica može unutar čovječjeg organizma narasti više od 7 metara, što odgovara visini četvorice ljudi. Trakavica ima 1500 segmenata, od kojih svaki sadrži 80 000 zametaka trakavice. Ako uđu u krv, trakavice mogu uzrokovati smrt

# da je najduža gujavica iz roda Mirochaetus iz Južne Afrike: može narasti u dužinu i do 6 metara

# da je najveća meduza gorostasna meduza koja može imati promjer veći od 2 metra, a lovke joj mogu biti dugačke gotovo 37 metara

# da golema školjkača jest životinja koja ima najdulji životni vijek od svih životinja na svijetu: može živjeti duže od 200 godina

# da najveće vrste hobotnica mogu s raširenim krakovima imati promjer do 9 metara

# da gorostasna atlanska lignja ima najveće oči od svih životinja na svijetu. Svako oko ima promjer veći od 40 centimetara

# da je najveći školjkaš golema školjkača, koja može težiti više od 300 kilograma

# da je najduža školjka bila dulja od 5 metara

# da je najveći puž veliki afrički puž, čija dužina od usta do repa može iznositi i 39 centimetara

# da pčela mora posjetiti 4000 cvjetova da bi napravila jednu žlicu meda

# da je najglasniji kukac cvrčak, čije se glasanje može čuti i na udaljenosti od 400 metara

# da je vretence kukac koji najbrže leti: može letjeti brzinom većom od 50 km/h

# da je žohar kukac koji najbrže trči: može postići brzinu od 5 km/h

# da je najmanji kukac vilinska mušica, koja je dugačka samo 0,2 mm

# da je najteži kukac divovski kornjaš koji teži 110 grama, što odgovara težini jabuke

# da je najveća paukova mreža mreža tropskog pauka. Promjer mreže može biti i 3 metra

# da je najveći pauk tarantula, koji sa rasponom nogu od 28 cm može prekriti tanjur

# da je najteži rak sjeveroatlanski jastog, koji može težiti i do 20 kilograma

# da je najveći rak japanska golema rakovica, kojoj raspon između nogu može biti i do 4 metra

# da je najmanja žaba na svijetu velika samo 1 centimetar

# da je najduža i najteža zmija na svijetu anakonda, koja može narasti i do 10 metara

# da najveći krokodili mogu narasti do 6 metara

# da je najveći gušter komodski varan, koji može narasti do 3 metra

# da kobra može izbaciti otrov na udaljenost od 3 metra

# da je najveća riba golema psina koja može doseći dužinu od 16 metara

# da je najmanja riba na svijetu riba gobi koja je velika samo 7 mm

# da je najbrži plivač tunj, koji može plivati brzinom od 71 km/h

# da električna jegulja može proizvesti struju napona 500 V

# da pingvin može plivati brzinom od 30 km/h

# da je najveća ptica afrički noj, koji može težiti i do 156 kilograma i narasti do 2,7 metara

# da je najmanja ptica bumbarski kolibrić, koji teži 1,6 grama i naraste samo 5 cm

# da je najveće kokošje jaje težilo 454 grama

# da je najveće gusje jaje težilo 680 grama

# da je najveći sisavac plavetni kit, koji može težiti do 140 tona i narasti do 34 metra

# da je najmanji sisavac leptirasti šišmiš , koji teži 1,5 grama

# da je najviši sisavac dugovrata žirafa, koja može narasti do 6 metara

# da je najdublji ronilac glavata ulješura, koja može zaroniti na dubinu od 1200 metara

# da je najbrži sisavac gepard, koji može trčati 105 km/h

# da je najveći pas bernardinac, koji može težiti do 77 kilograma

# da je najmanji pas čivava, koji teži 0,5 kilograma

# da je najveća mačka Ragdol mačka, čiji mužijaci mogu težiti do 9 kilograma

# da se zov plavetnog kita može čuti na udaljenosti od 1600 kilometara

# da je najglasnija kopnena životinja majmun urlikavac, koji se može čuti na udaljenosti od 3 kilometra

# da je tajpan jedna od najotrovnijih zmija na svijetu. Otrov samo jedne od tih zmija može ubiti 125 000 miševa

da orke, kad plivaju u grupi, sve dišu usklađeno.

da će hobotnica početi jesti svoje krakove ako je zaista gladna

da srce kolibrića kuca 615 puta u minuti

da će svježe kokošje jaje potonuti u vodi, ali pokvareno neće...

da kokoš snese 300 jaja godišnje

da je fleka na kravi unikatna kao i otisak prsta ili pahulja snijega - ne postoje dve krave sa istim oblikom fleke?

da krokodili ne mogu izbaciti svoj jezik ?

da su slovoni jedine životinje koje ne mogu skakati

da komarci imaju zube

da za jedan kilogram meda pčele moraju posjetit 4 milijuna cvjertova i preći put 4 puta duži od zemljinog opsega

da mačke ne osjećaju sladak okus

da leptiri osjećaju okus preko svojih nogu...

da mačka svoju vilicu ne može pomicatida je kameleonov jezik duži dva puta od njegova tijela

da krava u svom životnom vijeku daje oko 200.000 čaša mlijeka.

da mužjak morske mačke nosi jajašca u svojim ustima sve dok se mladunci ne izlegu. Za cijelo to vrijeme ne jede – što znači nekoliko tjedana bez hrane!

da štakor može preživjeti bez vode dulje nego deva

da šišmiš u samo sat vremena može uhvatiti oko 1.200 kukaca veličine komarca.

da jegulja može proizvesti električni udar od 650 volti.

da iguana može preživjeti pod vodom punih 28 minuta.

da albatros spava dok leti.

da je nojevo oko veće od njegova mozga

da ženke vremenski različito nose mladunce u trbuhu, no ipak najkraće nosi ženka američkog oposuma – samo 12 do 13 dana, a najdulje afrička slonica – oko 608 dana, dakle više od 20 mjeseci!

da kitovo mlijeko sadrži 50 posto masnoće, što je deset puta više od ljudskog mlijeka.

da od 260 do 300 milijuna purana godišnje se ubije i pojede u SAD-u. Od toga otprilike 44 milijuna odlazi na Dan zahvalnosti, 22 milijuna na Božić, a ostalo tijekom godine.

da najveće jaje ima noj, a najmanje kolibrić – nojevo je jaje 2.000 puta veće od kolibrićevog.

da deve imaju tri očna kapka kako bi zaštitile oko od pijeska.

da kokoši trebaju od 24 do 26 sati da bi proizvele jedno jaje. Potom se odmaraju pola sata i ponovno kreću s proizvodnjom novog jajeta.

da nilski konji u Africi ubiju najviše ljudi od bilo koje druge životinje.

da za vrijeme svog životnog vijeka jedna pčela radilica proizvede jednu dvanaestinu čajne žličice meda.

da od svih životinja koje su nastanjivale Zemlju od prapočetaka, danas još uvijek živi samo oko 10 posto vrsta.

da divlja svinja prosječno živi oko 25 godina, patuljaste obično žive od 12 do 15 godina, dok obična, domaća svinja živi oko 10 godina.

da papige kućni ljubimci smiju kušati svu ljudsku hranu osim čokolade i avokada – ovo se za njih pokazalo fatalnim!

da je morski pas poznat kao jedino biće koje se uopće ne može razboljeti – imun je na sve bolesti, uključujući i rak.

da anakonda, najveća zmija među zmijama, mlade rađa, a ne liježu se iz jaja.

da je najglasnija životinja na Zemlji je plavetni kit – proizvodi zvuk od 188 decibela.

da je jedina domaća životinja koja se uopće ne spominje u Bibliji – mačka.

da je prije 4.000 godina u Egiptu za ubijanje mačke kazna bila – smrt.

da na svijetu postoji oko 2.600 vrsta žaba i žive na svim kontinentima osim na Antartici

KAKO DIŠU RIBE

Iako svim životinjama za disanje treba kisik ribe, za razliku od većine životinja, ne dišu zrak. Budući da čitavo vrijeme žive ispod površine vode, one kisik uzimaju iz vode koja ih okružuje, a za to im služe posebni filtri koje nazivamo škrge. Pritom stotine sićušni listića, preuzimaju otopljeni kisik koji ulazi u krv ribe i prenosi se kroz čitavo njezino tijelo.

   Istražio: Leon Idžojtić

RIBE

Ribe imaju četiri para škrga na četiri škržna luka. Međuškržne pregrade su reducirane. Sa svake strane škrge pokriva škržni poklopac –operculum. Na unutrašnjoj strani operculuma se nalazi lažna škrga, pseudobranchia, koja se sastoji od samo jednog reda škržnih listića i ne učestvuje u disanju, ali se na njoj nalaze receptori koji pomažu u kontroli disanja. Na svakoj škrgi je dvostruki red škržnih listića. Voda ulazi kroz usta i izlazi kroz operculum van. U škržnim resicama krv teče u suprotnom smjeru od prolaza vode.

SISAVCI

Nijedan sisavac ne može disati pod vodom jer nema škrge. Naziv morski sisavci se koristi za sve sisavce koji su se ponovo prilagodili životu u vodi odnosno moru.

Njihovi su preci bili sisavci koji su živjeli na kopnu. U tu skupinu spadaju kitovi, tuljani, morževi i morske krave. Dok tuljani i morževi još djelomično žive na kopnu i mogu se još njime kretati, kitovi i morske krave to više ne mogu. Ove grupe životinja nemaju bliže međusobne srodnosti.

 Mateo Kovačević

Disanje u vodi

Ribe imaju najmanje količine soli u krvi , nego što je u morskoj vodi. Mogu se nalaziti višećeljusne žlijezde koje su postale organi koji emitiraju , pa za energiju koriste glukozu pri čemu nastaje laktat – mliječna kiselina. Plinove u plivaćem mjehuru čine 83% dušik, 15% kisika i 21% ugljični dioksid .  Sisavci dišu plućima, što znači da im za disanje treba kisik iz zraka . Biljke stvaraju kisik  a uništavaju amonijak i puno drugih štetnih tvari koje ribe ispuštaju. U akvariju bi bilo preporučljivo držati i biljke i ribe (i druge organizme) zbog toga jer ribe ispuštaju ugljički dioksid koji biljke koriste za fotosintezu kako bi ribama (i ostalim organizmima) stvorile kisik.

KAKO RIBE DIŠU

Ribe imaju škrge kroz koje udišu svoj kisik kao ljudi zrak. Ribe imaju škrge da mogu disati pod vodom, ali kada odu ne zrak onda ne mogu disati jer nemaju pluća, a ljudi ne mogu disati pod vodom jer nemaju škrge i zato ljudima trebe boca puna sa kisikom, ali to ribama ne treba i ne treba im boca da mogu disati vani. Ribama su škrge kao ljudima puća. Ribe imaju četiri para škrga na četiri škržna luka. Sa svake strane škrge pokriva škržni poklopac – operculum, a Na unutrašnjoj strani operculuma se nalazi lažna škrga, pseudobranchia, koja se sastoji od samo jednog reda škržnih listića i ne učestvuje u disanju, ali se na njoj nalaze receptori koji pomažu u kontroli disanja. Na svakoj je škrgi dvostruki red škržnih listića. Voda ulazi kroz usta i izlazi kroz operculum van. U škžnim resicama krv teće u suprotnom smjeru od prolaza vode. Put vode usta otvorena, a poklopac zatvoren pa voda ulazi u ždrjelo preko škrga u škržnu pukotinu koju zatvara operculum. Usta se zatvaraju, a voda izlazi kroz operculum. Ribe koje se povremeno zadržavaju izvan vode jer žive u plitkim i muljevitim vodama mogu disati zrak kojeg apsorbiraju preko cjevnog epitela, sluznice, škržne šupljine ili preko kože. Operculum  je koštani poklopac.

                                                                                                                                                                                                   LORENA BLAŽEKOVIĆ