Na nastavi Geografije ciljano su provedena dva nastavna sata; prvi s tradicionalnim metodama poučavanja i drugi koji se zasnivao na metodama aktivnog učenja. Na oba sata praćen je napredak i sudjelovanje učenika kroz opažanja učitelja i anketiranje učenika. Cilj je bio usporediti u kojoj mjeri aktivne metode učenja utječu na motivaciju i zadovoljstvo učenika te na usvojenost ishoda učenja.

Opis nastavnog sata zasnovanog na tradicionalnom pristupu poučavanju

S učenicima sedmih razreda odrađena je nastavna jedinica iz Geografije – Rijeke i jezera Europe. Od nastavnih metoda korištene su: verbotonalna metoda, metoda rada na tekstu, direktna grafička metoda, metoda razgovora i metoda usmenog izlaganja. Od oblika rada korišteni su frontalni i samostalni rad. Korišten je i digitalni alat Padlet. Na kraju sata učenici su dobili izlaznu karticu (u prilogu), a rezultati su sljedeći:

Prva tri pitanja odnosila su se na ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda propisanih kurikulumom Geografije. Učenici su ostvarili sljedeći rezultat:

0/3 – 2 učenika

1/3 – 5 učenika

2/3 – 8 učenika

3/3 – 2 učenika

Na 4. pitanje 6 učenika je odgovorilo da razumije današnje nastavne sadržaje, 11 ih treba još malo učenja, a nitko nije označio da ne razumije današnje nastavne sadržaje.

Na posljednje pitanje koje se odnosilo koji pojam učenik ne razumije u potpunosti, dva su učenika napisala slijev, jedan je odgovorio sve po malo, a 14 učenika je stavila znak / kao odgovor na to pitanje.

Opis nastavnog sata zasnovanog na aktivnim metodama učenja

S učenicima 5. razreda provedena je nastavna jedinica Planet Zemlja i geografska karta – ponavljanje uz korištenje metoda aktivnog učenja i vršnjačkog poučavanja, a to je učenje po stanicama. Svaka stanica/skupina dobila je svoje zadatke koje su trebali zajednički riješiti pomoću globusa, indukcijskog globusa, telurija i geografske karte. Zatim je svaka skupina trebala izabrati svog predstavnika koji je ostao na toj stanici te dočekao članove ostalih skupina i predstavio im rezultate rada uz demonstraciju. Kad su se učenici vratili na svoje početne stanice, vršnjačko poučavanje je završilo. Snalaženje u geografskoj mreži učenici su vježbali pomoću konopaca na podu. Između pojedinih aktivnosti, koristile su se aktivnosti za razbuđivanje, npr. pauza za pokret i sl. Sat je bio izuzetno dinamičan, a učenici aktivni i zainteresirani za rad što se može vidjeti i prema rezultatima završne aktivnosti samovrednovanja, semaforu.