Embedded Files
Nezdrava prehrana, osobito ona bogata prerađenim namirnicama, rafiniranim šećerima i zasićenim mastima, ima brojne negativne posljedice po ljudsko zdravlje. Dugotrajna konzumacija takve hrane ne utječe samo na fizičko stanje, već i na kognitivne sposobnosti i emocionalno blagostanje.
- Utjecaj na mozak i kognitivne funkcije
Nedavna istraživanja sve više ukazuju na zabrinjavajuću povezanost između nezdrave prehrane i razvoja neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti. Poseban naglasak stavlja se na ulogu acetilkolina, ključnog neurotransmitera koji je odgovoran za procese pamćenja i učenja. S obzirom na to da je kod osoba s Alzheimerovom bolešću primijećeno značajno smanjenje razine acetilkolina, znanstvenici su počeli istraživati kako prehrambene navike u mladosti mogu utjecati na dugoročnu funkciju mozga.
Ispitivanja su pokazala da konzumacija slatke i masne hrane može imati dugotrajan negativan utjecaj na mozak, naročito ako se s takvom prehranom započne u adolescenciji – razdoblju ključnom za razvoj moždanih funkcija.
2. Poremećaj kontrole apetita i posljedice po tijelo
2. Poremećaj kontrole apetita i posljedice po tijelo
Brza i nezdrava hrana također može poremetiti prirodnu regulaciju apetita u mozgu. Dugotrajno izlaganje takvoj prehrani može smanjiti sposobnost mozga da prepozna sitost, što povećava rizik od prejedanja, debljanja i, dugoročno gledano, razvoja metaboličkog sindroma i pretilosti. Ova vrsta prehrane stvara začarani krug – što se više konzumira, to je jača potreba za istom hranom zbog promjena u moždanoj kemiji.
3. Istraživanje na životinjama: što nam govori znanost?
3. Istraživanje na životinjama: što nam govori znanost?
Jedna od ključnih studija objavljena u uglednom znanstvenom časopisu Brain, Behavior, and Immunity dodatno je rasvijetlila ovu problematiku. Znanstvenici su u eksperimentu hranili skupinu štakora hranom bogatom mastima i šećerom tijekom razdoblja od 26 do 56 dana – što odgovara ljudskoj adolescenciji. Druga skupina štakora konzumirala je nutritivno uravnoteženu hranu.
Nakon provedenih testova pamćenja, ustanovljeno je da su štakori iz prve skupine imali znatno slabiju sposobnost prepoznavanja novih predmeta i uočavanja promjena na poznatim objektima. Ovi problemi su se zadržali čak i nakon što je nezdrava hrana zamijenjena zdravijom prehranom, što upućuje na trajne posljedice po funkciju mozga.
Istraživači su primijetili i smanjene razine proteina koji prenosi acetilkolin u hipokampusu – dijelu mozga ključnom za konsolidaciju memorije. Snimke mozga pokazale su oslabljenu signalizaciju acetilkolina kod štakora koji su jeli nezdravu hranu. Međutim, primjenom lijekova koji stimuliraju otpuštanje acetilkolina, djelomično je vraćena funkcija mozga, što dodatno potvrđuje važnost ovog neurotransmitera u učenju i pamćenju.
Page updated
Report abuse