Masti koje jedemo su izvor energije i esencijalnih masnih kiselina. Masti pohranjene u tjelesnom masnom tkivu služe kao izolacija da bi nam bilo toplo, zaštita su za vitalne organe i nose vitamine topljive u mastima (vitamini A, D, E i K). Masti se prirodno nalaze u proizvodima životinjskog podrijetla (masno tkivo, meso i mliječni proizvodi), ali ih mnogo ima u orašastim plodovima, sjemenkama, žitaricama i nekom voću kao što su masline i avokado. Masti se u našoj prehrani mogu naći i u procesiranoj, industrijskoj hrani. Takve vrste masti su trans-masne kiseline (npr. margarin, očvrsnute biljne masti), odnosno različita biljna ulja industrijski procesirana u čvrste masti. Smatraju se nepoželjne u prehrani zbog toga što se povezuju sa većim oboljevanjem od srčano-žilnih bolesti i nekih karcinoma. 

Takođe se preporučuje u prehrani ograničiti unos zasićenih masnih kiselina, no tek u odraslo doba. Zasićene masne kiseline su prirodne masti i tijelu trebaju za pravilan rast i razvoj, a nalaze se u namirnicama životinjskog porijekla. Masti daju više nego duplo energije (9kcal) po 1 gramu u usporedbi s ugljikohidratima (4kcal) ili bjelančevinama (4kcal). Zato su dobar izvor energije i kada ih jedemo više i češće, odnosno namirnice bogate mastima, moramo voditi računa o svojoj tjelesnoj aktivnosti kako bismo uravnotežili dobivenu energiju od konzumacije masti i namirnicama koje sadrže masti.