One grade mišiće, ali i uzrokuju da se zgrče i opuste, grade krv, ali i uzrokuju da se zgruša, omogućuju očima da vidimo, bez njih naše kosti, koža i kosa ne bi imala strukturu, one grade i hrane naše tijelo, uzrokuju da smo „živi i zdravi“ gradeći i održavajući naš imuni sustav. Zbog svega toga ne čudi da njihovo ime znači “od primarne važnosti”.
Bjelančevine ili proteini su važni strukturni dijelovi svake ćelije, a imaju vodeću ulogu u kontroli hemijskih reakcija koje se dešavaju u organizmu. To su, ustvari, makromolekule (prirodni polimeri) čije molekulske mase iznose od desetak hiljada pa do nekoliko miliona.
U elementarni sastav bjelančevina, osim ugljika (C), vodika (H) i kisika (O), obavezno ulazi i azot (N), a neke bjelančevine sadrže i sumpor (S), fosfor (P) i željezo (Fe).
Hidrolizom, kuhanjem s kiselinom, bjelančevine se raspadaju na aminokiseline
Proteini imaju ulogu transportera, jer prenose tvari poput lipida, vitamina, minerala i kisika. Najpoznatiji primjer je prenošenje kisika putem hemoglobina (koji je protein) iz pluća u ćelije.
Proteine grade antitijela koja pomažu našem organizmu da se odbrani od virusa i bakterija. Bez dovoljno preoteina naše tijelo ih ne može održavati
Proteina ima mnogo, zato ih možemo podijeliti u različite grupe, ali osnovna podjela je na proste proteine i složene proteine.
Prosti proteini (ili jednostavni proteini) su proteini koji se sastoje isključivo od aminokiselina i ne sadrže neproteinske grupe (poput šećera, lipida ili metala). Kada se hidrolizuju, daju samo aminokiseline.
Složeni proteini su proteini koji, osim aminokiselina, sadrže i neproteinsku komponentu koja se zove prostetička grupa.
PROSTI PROTEINI
Može se naći u jajima i krvnoj plazmi
On je prisutan u krvnom serumu
SLOŽENI PROTEINI
Složeni protein koji se može naći u mlijeku i mljiečnium proizvodima
Omogućuje transport kiseonika kroz tijelo