Embedded Files
Kada čujemo riječ “ugljikohidrati”, prva slika koju zamislimo je tjestenina, kruh, keksi, žitarice koje jedemo za doručak. Međutim, postoje i druge namirnice koje sadrže ugljikohidrate koji možda nisu tako očiti. Te namirnice su voće, povrće, neki mliječni proizvodi i mahunarke, ali i hrana s manjom hranjivom vrijednosti, kao što su keksi, kolači, industrijski slatkiši te zaslađeni bezalkoholni napitci.
Većina hrane koju jedemo sadrži ugljikohidrate. Na primjer, voće sadrži ugljikohidrate fruktozu i glukozu, ugljikohidrat u mliječnim proizvodima je laktoza, dok krumpir i mahunarke sadrže škrob itd. Ugljikohidrati iz hrane se u tijelu probavljaju na jednostavne šećere. Oni u tijelu cirkuliraju krvlju, a svaka stanica tijela ih koristi za dobivanje energije. Mozak i crvene krvne stanice koriste jedan od ovih jednostavnih šećera (glukoza) kao glavni izvor energije. To je jedan od razloga zašto djeca trebaju više ugljikohidrata od odraslih.
Osnovna uloga ugljikohidrata (tj. šećera i škroba) je da osigura energiju svakoj tjelesnoj stanici.
Ugljikohidrati su spojevi o kojima se najviše priča kada je u pitanju pravilna prehrana. Mnogo dijeta zasniva se na smanjenju ugljikohidrata ili čak njihovom potpunom izbacivanju. Ipak, kao i u svemu, stvari nisu crno-bijele. Treba razumijeti sastav ugljikohidrata i njihovo porijeklo kako bi se moglo suditi o tome koliko su dobri ili ne za naše zdravlje
Prema svom sastavu, ugljikohidrati su proizvodi oksidacije polivalentnih alkohola. Sastavljeni su od kisika, ugljika i vodika. Dijele se na proste i složene. Prosti su jednostavni šećeri poput monosaharida. Složeni su disaharidi, oligosaharidi i polisaharidi.
Treba znati da ugljikohidrati nastaju procesom fotosinteze u biljkama. Naime, biljke ih sintetiziraju iz vode, ugljendioksida i sunčeve energije.
Page updated
Report abuse