Mentalno zdravlje

Piše: Iva Sever, 8. e

                                                                                   Hoće li sutrašnjica biti puna depresivaca?


Razgovarali smo s našom školskom psihologinjom Jerkom Karaula i  pitali je što je uopće mentalno zdravlje, jesu li naše bake i djedovi bili psihički zdraviji od nas i kako to da mali Afrikanci goli i bosi uvijek na slikama budu nasmijani, a mi u skupim tenisicama anksiozni i depresivni. Donosimo vam njezine odgovore i sigurni smo kako vam mogu pomoći.


                                                                                Potres i pandemija na svakoga djeluje stresno

"Jednostavno rečeno, dobro mentalno zdravlje znači da se uspješno nosimo sa svakodnevnim neugodnim i stresnim situacijama i da, unatoč njima, dobro funkcioniramo. Važno je napomenuti da je mentalno zdravlje sastavni dio zdravlja osobe i povezano je s fizičkim zdravljem.

Na njega mogu utjecati razni čimbenici koji ga mogu narušiti u različitoj mjeri. Postoje neke situacije koje će kod svake osobe na svijetu izazvati stres i neugodne osjećaje i nazivamo ih traumatskim događajima. To su npr. potres, pandemija korona virusa, ali i prometne nesreće ili druga vrsta nezgoda. 

Postoje i drugi događaji u našoj okolini koji neće kod svih izazvati osjećaj stresa i neugode u istoj mjeri jer sve ovisi o našoj osobnoj percepciji događaja te kakve su nam strategije suočavanja sa stresom i kolika je razina podrške koju imamo.

 Današnji, suvremeni pogled na mentalno zdravlje naglašava utjecaj bioloških, psiholoških i socijalnih činitelja. To znači da nisu samo geni (biološki činitelji) zaslužni za nastanak problema mentalnog zdravlja niti to da je neka osoba slaba i krhka i ne zna rješavati svoje probleme (psihološki činitelji) pa je postala npr. depresivna. Također, ako osoba odrasta u obitelji u kojoj su često narušeni odnosi jer su roditelji, primjerice razvedeni , to može jako utjecati na svakodnevno funkcioniranje, ali ga ne određuje u potpunosti. Uvijek gledamo osobu sa svih strana, tj. moramo uzeti u obzir sve spomenute činitelje. 

Mladi najčešće ističu slijedeće situacije koje im narušavaju mentalno zdravlje:

·         loše ocjene u školi

·         odnos profesora prema njima

·         neslaganje s prijateljima

·         problemi u uspostavljanju i održavanju romantičnih odnosa

·         svađe roditelja i razvod roditelja

·         svađe s roditeljima i/ili braćom i sestrama

·         gubitak bliske osobe"

Najčešći problemi kod mladih

"Najčešći problem mentalnog zdravlja kod mladih su anksioznost (tjeskoba, pretjerana zabrinutost za budućnost), depresivnost (sniženo raspoloženje kroz duže razdoblje, smanjena aktivnost, razdražljivost, osjećaj beznađa), teškoće učenja (disleksija, disgrafija,diskalkulija) i poremećaji u ponašanju (prkošljivost, otpor autoritetu, odbijanje zadataka, delikventno ponašanje).

Mnogi poremećaji koji su nastali u djetinjstvu, a nisu prepoznati, nastavljaju se u odrasloj dobi. Problemi mentalnog zdravlja djece utječu negativno ne samo na samo dijete i obitelj, već i na užu i širu okolinu – razred, školu, društvo u cjelini jer narušava ukupan razvoj pojedinca koji ne može doprinijeti tom istom društvu na isti način kao i da nema probleme mentalnog zdravlja."


Povećanje mentalnih problema

"Tijekom pandemije došlo do povećanja broja mladih ljudi s mentalnim poteškoćama kao i do povećanja hospitalizacija djece i mladih u psihijatrijskim ustanovama što jasno govori koliki je problem stvorila pandemija, ali i drugi važni događaji kao što je bio potres u Zagrebu. Izoliranost, strah od bolesti, egzistencijalni problem u obitelji, iznenadna promjena u obiteljskoj dinamici kad su svi odjednom kod kuće, teškoće odvajanja radnih i privatnih uloga i preljevanje na djecu. Ti i još neki razlozi doveli su do značajnog narušavanja mentalnog zdravlja mladih te porasta anksioznih i depresivnih smetnji, samoozljeđivanja kao i korištenja sredstava ovisnosti.To su najčešće psihičke teškoće ili problem koji su se javili kao reakcija na spomenute događaje na razini društva."


Svako sedmo dijete ima posttraumatski stres

"Prema podatcima iz veljače i ožujka 2021. godine koje su proveli Grad Zagreb i Povjerenstvo za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba u gradskim osnovnim i srednjim školama kod 9 % djece prisutna je značajna anksiozna i/ili depresivna simptomatologija. Svako sedmo dijete (15%) suočava se sa značajnom razinom simptoma posttraumatskog stresa. Nažalost, bilježi se trend povećanja pokušaja suicida."

                   Kako je u našoj školi?


"Kada promatramo sliku mentalnog zdravlja učenika naše škole, možemo reći da se ona uklapa u sliku općeg stanja o kojem smo dosada pisali, tj. ne razlikuje se značajno pojavnost psihičkih poteškoća kod naših učenika u odnosu na spomenute brojeve i postotke. To nam govori i da mnogi učenici naše škole trebaju primjerenu podršku i pomoć odraslih kako bi prebrodili trenutno probleme i poboljšali svoje mentalno zdravlje."

Jesu li naše bake bile sretnije?

"Na ovo pitanje možemo odgovoriti iz nekoliko perspektiva. Kao prvo, postoji nešto što nazivamo optimizmom pamćenja kod starijih što znači da su skloniji pamtiti više pozitivnih nego negativnih informacija i događaja iz prošlosti.

 Djetinjstvo je sigurno većini ljudi sinonim za prekrasno i neopterećeno razdoblje života i takvim ga se vole sjećati. Bez obzira na to što su mnogi naši bake i djedovi rođeni u daleko nepovoljnijem razdoblju ljudske povijesti (postratno razdoblje) nego netko tko je rođen u prethodnom desetljeću. 

S druge strane, mentalnih poteškoća i bolesti bilo je uvijek kroz povijest samo se nije na isti način identificiralo niti pristupalo tim problemima, posebno kad je riječ o djeci i mladima. Neki poremećaji su nekada smatrani da su isključivo rezervirani za odraslu dob, a danas sa sigurnošću znamo da i djeca mogu patiti od anksioznosti ili depresije. 

To ne znači nužno da su ljudi bili mentalno zdraviji, već da se sada već teško mogu uspoređivate generacije zbog promjena u društvenim čimbenicima koji utječu na pojavu različitih problema mentalnog zdravlja. 

Međutim, sve veće udaljavanje čovjeka od prirode, njegovanje sjedilačkog načina života, nezdrava prehrana, pretjerana izloženost i ovisnost o modernoj, virtualnoj tehnologiji, pretjerana individualizacija, doprinosi većoj vjerojatnosti da će čovjek biti manje u doticaju sa samim sobom  i svojim emocionalnim doživljajima.

 Udaljenost od druge osobe koja ti može biti pomoć ne doprinosi poboljšanju mentalnog zdravlja. Moguće je da je zbog navedenih čimbenika nekada u prošlosti i bilo lakše, no možda i nije."

  Sretni i siromašni

 Gledajući afričku djecu u katoličkim misijama vidimo kako se svemu raduju ( a to su nam ispričale i časne sestre koje su u Beninu) i ne pate od anksioznosti. Kako bi se to moglo objasniti?


"Svatko na svijetu ima svoje brige i tjeskobu po pitanju svoje budućnosti, budućnosti svojih bližnjih i sl. Pa i djeca u Africi. Možda nemaju probleme kao što imaju djeca iz razvijenijih, zapadnjačkih kultura jer imaju potpuno drugačije uvjete života koji su, nažalost, često lišeni osnovnih resursa kao što su hrana, voda i krov nad glavom. Obrazovanje da i ne spominjemo. Ta djeca, zbog toga što tolik oskudijevaju u materijalnom, puno više smisla i važnosti pridaju emocionalnom u svom životu. Ta djeca nemaju pred sobom cilj ostvariti prosjek 5.0 ili jako dugo očekuju svoj najnoviji iPhone pa su zbog toga tužni, razočarani ili anksiozni. Veća je vjerojatnost da ta djeca nemaju vremena biti pretjerano anksiozna jer moraju preživjeti, doslovno. U tome je razlika, što su njihove osnovne ljudske potrebe nezadovoljene, pa svu energiju usmjeravaju ka tome da prežive u takvom svijetu. I zadovoljni su s onim što imaju jer za drugo ne znaju. Određena razina anksioznosti održava ljude na životu, stoga je zasigurno, prisutna i kod afričke djece."


Nemojte se bojati potražiti pomoć

Kome se djeca mogu obratiti ako misle da imaju problema s mentalnim zdravljem?

 "Od iznimne je važnosti da dijete koje ima narušeno mentalno zdravlje u određenom trenutku, to podijeli s nekom odraslom osobom od povjerenja. Takve probleme dijete ne bi trebalo rješavati samo, a često i ne može riješiti bez pomoći odraslog. To nije sramota, svi mi imamo potencijal da u nekom trenutku života razvijemo neku psihičku poteškoću.

 Kod stručnjaka za mentalno zdravlje često idu osobe koje imaju uobičajeni svakodnevni život i imaju neki problem koji žele riješiti.  Kad već prepoznamo ili kad osjećamo da s nama nešto nije u redu i da više ne funkcioniramo onako kako smo dosada funkcionirali, treba se obratiti nekome odraslome.

 Najčešće su to roditelji u koje većina djece ima najviše povjerenja. Nadalje, vrlo važna odrasla osoba koja može pomoći djetetu nalazi se u školi koju dijete svakodnevno pohađa – učitelj, razrednik, psiholog, pedagog. 

Pri rješavanju problema pomogne nam kad nas netko sasluša, pokaže razumijevanje i usmjeri

prema pronalasku rješenja, stoga se nemoj bojati potražiti pomoć!"

  Kako možemo očuvati / poboljšati mentalno zdravlje?

"U većini situacija imamo svoje unutarnje snage i načine kojima si možemo pomoći te svakodnevno i proaktivno možemo brinuti o svom mentalnom zdravlju. Centar Modus ima nekoliko prijedloga:

 Podijeli s nekime kako se osjećaš — Samim dijeljenjem svojih osjećaja i briga s nekime

osjećamo se lakše i bolje, a često onda dobijemo i podršku koja nam treba.

 Budi blag/a prema sebi — Kada se kritiziramo i ljutimo sami na sebe, bude nam još teže; treba imati na umu da svatko griješi i da nitko nije savršen.

 Radi nešto u čemu si dobar/ra i u čemu uživaš — Svatko od nas ima nešto što voli raditi. Fokusirajući se na ono što volimo i što nam dobro ide, naše samopouzdanje raste, kao i vjera u sebe.

Uzmi pauzu — Odmori se, makni se od mobitela, slušaj muziku, radi nešto što te opušta. Tijelu treba „punjenje baterija“, a često se dogodi da na to zaboravimo.

 Naspavaj se — Tijelu treba odmora i dobrog sna; kad se naspavamo (ali ne prespavamo), bolje funkcioniramo."

Kako možemo očuvati / poboljšati mentalno zdravlje?

 "Jedi zdravo — Kada se hranimo zdravo, osjećamo se i bolje u svom tijelu. Sjeti se izreke „U zdravom tijelu, zdrav duh“!

 Kreći se — Bavi se nekom tjelesnom aktivnošću koja ti odgovara! Kada smo aktivni, u našem se tijelu, između ostalog, otpuštaju hormoni dopamin i serotonin, poznati kao hormoni „sreće i zadovoljstva“.

 Budi u dobrom društvu — Druži se s onima s kojima se osjećaš ugodno, ispunjeno i podržano. Ako nam okolnosti ne dopuštaju druženja uživo, OK je privremeno ih prebaciti online.

 Zastupaj se — Brini o svojim potrebama i osjećajima i reci što misliš! Znamo da je „lako za reći, a teže za izvesti“, no vrijedi probati, pa makar za početak na malim stvarima!

Nauči nešto novo — Usvajanje nove vještine i novih znanja čini nas zadovoljnijima. Pronađi nešto što ti se sviđa i znaj da to ne mora biti ono što svi drugi rade.

 Doprinosi zajednici/volontiraj — Prošeći psa susjedi, obavi kupovinu za nekoga tko ne može sam, posadi stablo... Kad doprinosimo zajednici, osjećamo se korisno i ispunjeno!"

e-KLIK, list učenika OŠ Brestje, br. 2, škol. god. 2022./ 23.