Budimo fizički aktivni

Piše: Marija Nemet- Petračić, prof. TZK


(Ne) adekvatna raspodjela vremena – bitan čimbenik zdravlja i kvalitete života

Provodite vrijeme u prirodi, parku, na igralištu. Redovito sudjelujte na nastavi TZK, dođite u dvoranu na izvannastavne aktivnosti, uključite se u aktivnosti nekog sportskog kluba, pronađite zanimljiv video s vježbama i vježbajte povremeno kod kuće. Šećite do škole, čak i kada pada kiša…..

             Vrijeme za svaku aktivnost

Vrijeme je u našim životima uvijek prisutno. Svaki dan, mjesec, godinu, cijeli život. Stalno smo u kontinuitetu izloženi vremenu. Moramo doći negdje na vrijeme, biti negdje određeni dio vremena, neki događaj traje određeno vrijeme, imamo slobodno vrijeme, vrijeme za učenje, vrijeme za prijatelje i tako možemo nabrajati još dugo. U fizici vrijeme je jedna fizikalna veličina koja označava trajanje nekog događaja ili razmak između više događaja. Vjerojatno je teško povjerovati kako vrijeme ima veliki utjecaj na kvalitetu naših života i kako je korištenje vremena vrlo bitan zdravstveni faktor.

                    Kako se krećemo

 Drugim riječima kako koristimo vrijeme kroz dan i život utječe na nas. Zanimljivo! Idemo upoznati podjelu vremena s obzirom na fizičko kretanje tijela i potrošnju energije. Razlikujemo:

vrijeme spavanje – tijelo se minimalno kreće i potrošnja energije je minimalna

sjedilačko vrijeme – budno stanje u kojem tijelo sjedi ili leži u neaktivnom položaju s malim utroškom energije

aktivno vrijeme – budno stanje u kojem se tijelo kreće i potrošnja energije može biti niska, umjerena ili visoka ovisno o tipu aktivnosti.


                     Život kao vožnja biciklom

Sada kada nam je jasnije o kojem vremenu je ovdje riječ, sigurno možemo bolje razumjeti na koji način je to povezano s kvalitetom našeg zdravlja i života. Albert Einstein je rekao (njemu mnogi vjeruju): „Život je kao vožnja bicikla, da bi održao ravnotežu moraš se neprestano kretati“. Ravnoteža znači zdravlje, neravnoteža u organizmu znači bolest. Možemo izvući zaključak kako je vrlo važno koliko vremena u danu provodimo aktivno, koliko sjedimo i koliko spavamo. 2019. hrvatski znanstvenici Jurakić i Pedišić objavili su 24 satne preporuke za očuvanje optimalnog zdravlja i prevenciju bolesti u kojima su naveli koliko je vremena u danu potrebno utrošiti na spavanje, sedentarno ili sjedilačko ponašanje te aktivnost.

                         Svaki dan budi aktivan

 U tim preporuka piše kako djeca od 5 – 17. god trebaju spavati 8 -11 sati dnevno, vrijeme pred ekranima bi trebalo ograničiti na 2 sata dnevno dok sjedenje treba što češće prekidati. Potrebno je svaki dan 60 minuta sudjelovati u aktivnostima koje ih umjereno umaraju i u kojima se zadišu i oznoje, 3 x tjedno sudjelovati u aktivnostima za jačanje mišića i kosti, 3 x tjedno u aktivnostima koje pojačano umaraju kao što su brzo trčanje, energično igranje nekog sporta….te svaki dan nekoliko sati odvojiti za šetnju, pomaganje oko kućanskih poslova, brigu oko ljubimaca i sl.

Potrebno je svaki dan 60 minuta sudjelovati u aktivnostima koje ih umjereno umaraju i u kojima se zadišu i oznoje, 3 x tjedno sudjelovati u aktivnostima za jačanje mišića i kosti, 3 x tjedno u aktivnostima koje pojačano umaraju kao što su brzo trčanje, energično igranje nekog sporta….te svaki dan nekoliko sati odvojiti za šetnju, pomaganje oko kućanskih poslova, brigu oko ljubimaca i sl.


SPAVANJE + SEDENTARNO VRIJEME + AKTIVNO VRIJEME = 24 SATA = 1 DAN

Kada želimo povećati neko vrijeme moramo to napraviti tako da oduzmemo nekom drugom vremenu. Tako radimo preraspodjelu koja je više ili manje u skladu s poželjnom i optimalnom raspodjelom za kvalitetan rast, razvoj i odrastanje. Budući da današnje dijete provede u prosjeku oko 5 sati sjedeći u školi ostatak vremena u kojem ne spava trebala bi prevladavati tjelesna aktivnost, povremeno vježbanje i sport. 


                 Fizička aktivnost spašava živote

Znanstvenici procjenjuju kako je nedovoljna tjelesna aktivnost odgovorna za 9 % prijevremenih smrtnih slučajeva odnosno 5 milijuna smrti godišnje. Radi nedovoljne aktivnosti povećava se vjerojatnost za srčano – žilne bolesti, dijabetes tip 2, pretilost i generalno slabiji imunitet. Ljudsko tijelo ima savršen sustav za kretanje koji se razvio upravo zato što smo stvoreni za kretanje. Pokretanje kostiju, mišića i zglobova nužno je za njihovo zdravlje i funkcioniranje. Kretanjem trošimo energiju koju unosimo hranom i tako održavamo ravnotežu. Energija samo mijenja svoj oblik, ne može nestati. Ona se pretvara iz oblika koji je u hrani (kemijski oblik) u energiju kretanja (mehanički oblik).  Kada nedostaje kretanja energija stoji u nama, nema protoka, nema ravnoteže što je vrlo plodno tlo za nastanak različitih zdravstvenih problema.              

                

                  Recite NE stalnom sjedenju


Idemo se oduprijeti tomu! Nemojte dopustiti da loša raspodjela vremena: previše sjedenja, premalo aktivnosti, previše ekrana i premalo ili previše spavanja negativno utječu na vaše zdravlje. Provodite vrijeme u prirodi, parku, na igralištu. Redovito sudjelujte na nastavi TZK, dođite u dvoranu na izvannastavne aktivnosti, uključite se u aktivnosti nekog sportskog kluba, pronađite zanimljiv video s vježbama i vježbajte povremeno kod kuće. Šećite do škole, čak i kada pada kiša…..


e-KLIK, list učenika OŠ Brestje, br. 2, škol. god. 2022./ 23.