NJEMAČKA DRAMA 20. STOLJEĆA
Prof. dr. sc. Željko Uvanović (predavanja)
............................................. (seminari)
NAZIV KOLEGIJA:
NJEMAČKA DRAMA 20. STOLJEĆA
KOD: NK74
STATUS KOLEGIJA:
obvezni
STUDIJ
jednopredmetni preddiplomski studij
dvopredmetni preddiplomski studij
NASTAVNIK: prof. dr. sc. Željko Uvanović
Godina studija
Trajanje nastave
3.
6.
1 semestar
Sati tjedno
predavanja
seminari
vježbe
2
1
OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:
Bitne odrednice stoljeća naznačene su već na njegovom početku kroz stilski pluralizam i poetološku konkurenciju: od naturalizma preko simbolizma (impresionizma) do ekspresionizma. Inicijalno se obrađuju dramatičari Frank Wedekind i Carl Sternheim, a potom sustavnije poetika ekspresionizma (Georg Kaiser, Ernst Toller). Brechtova stvaralačka osobnost obilježila je vrijeme sve do 60-tih godina, prvenstveno teorijom i praksom epskog teatra. Poslijeratno vrijeme u znaku je Švicaraca: farse Maxa Frischa, teorija tragikomedije i svjetska reputacija Friedricha Dürrenmatta. U Njemačkoj drama nastoji prevladati gorka iskustva fašizma (Borchert, Zuckmayer), a u 60-tim godinama u formi dokumentarističkog teatra angažirano postavlja i pitanje političke odgovornosti za grijehe novije povijesti (Rolf Hochhuth, Peter Weiss).
CILJEVI KOLEGIJA:
Kolegij upozorava studente da je dramska književnost 20. stoljeća angažirano i ažurno odgovarala na izazove vremena: u kritici lažnog građanskog morala, u osudi totalitarističkih sustava, u razobličavanju imperijalizma. Napuštene su klasične dramske forme 19. stoljeća pa se grozničavo tragalo za novim poetološkim i scenskim rješenjima: politizacija ali i fikcionalizacija tekstova, redukcija i fragmentarizacija, scenska provokacija, „redateljski teatar“ ... Studenti moraju osvijestiti činjenicu da je dramski tekst tek partitura za umjetničku nadgradnju u kompleksnom mediju teatra. –
ISHODI UČENJA:
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
- razlikovati vodeće njemačke dramatičare i njihove poetike
- steći pouzdan uvid u uzroke i funkcionalnost stilskog pluralizma
- raspolagati osnovama dramaturgije
- umjeti analizirati drame po različitim tipologijama (Klotz, Pfister)
- čitati drame kao predloške za scensko uprizorenje
- razmatrati moderne drame u europskom kontekstu
- potaknuti redovite posjete kazalištu
ISPITNA PITANJA:
LITERATURA :
Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:
Lektira: ažurirano!
Godina A:
Lektira
Godina B:
Lektira
Godina C:
Sekundarna literatura: - Deutsche Dramatiker des 20. Jahrhunderts. Ur. Alo Allkemper i Norbert Otto Eke. Berlin: Erich Schmidt 2002.
- Interpretationen. Dramen des 20. Jahrhunderts. Band 1. Stuttgart Reclam 1996.
- Interpretationen. Dramen des 20. Jahrhunderts. Band 2. Stuttgart Reclam 1995.
- Deutsche Dramatiker der Gegenwart, Inter Nationes, Bonn 1995.
Literatura koja se preporučuje kao dopunska:
- Sarah Colvin: Women and German Drama. Playwrights and their texts, 1860-1945. Camden House 2003.
- Birgit Haas: Modern German Political Drama 1980-2000. Camden House 2003.
- Siegfried Kienzle: «Schauspielerführer der Gegenwart», Kröner Verlag, Stuttgart 1984
- David W. Robinson: No Man's Land. East German Drama after the Wall. Tematsko izdanje časopisa Contemporary Theatre Review, god. 4, dio 2, 1995.
- John White: Bertolt Brecht's Dramatic Theory. Camden House 2004.
ECTS: 4
UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:
Pohađanje nastave predavanja i seminara, dnevnik čitanja drama, usmeni referat na slobodnu temu, seminarski rad, završni usmeni ispit – ažurirano!
NAČIN POLAGANJA ISPITA:
Kontinuirano tijekom nastave seminara (ocjena dnevnika čitanja lektire, referata i eventualno seminarskog rada), te završni usmeni ispit. – ažurirano!
NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: *
analiza rezultata referata, testa i ispita; anketa. – još ažurirati!
Studijska obveza
pohađanje nastave
dnevnik čitanja lektire, referat, seminarski rad
usmeni ispit
Ukupno
Ciljevi i zadaci:
Kolegij upozorava studente da je dramska književnost 20. stoljeća angažirano i ažurno odgovarala na izazove vremena: u kritici lažnog građanskog morala, u osudi totalitarističkih sustava, u razobličavanju imperijalizma. Napuštene su klasične dramske forme 19. stoljeća pa se grozničavo tragalo za novim poetološkim i scenskim rješenjima: politizacija ali i fikcionalizacija tekstova, redukcija i fragmentarizacija, scenska provokacija, „redateljski teatar“ ... Studenti moraju osvijestiti činjenicu da je dramski tekst tek partitura za umjetničku nadgradnju u kompleksnom mediju teatra.
Ishodi učenja:
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Sadržaj predmeta:
Bitne odrednice stoljeća naznačene su već na njegovom početku kroz stilski pluralizam i poetološku konkurenciju: od naturalizma preko simbolizma (impresionizma) do ekspresionizma. Inicijalno se obrađuju dramatičari Frank Wedekind i Carl Sternheim, a potom sustavnije poetika ekspresionizma (Georg Kaiser, Ernst Toller). Brechtova stvaralačka osobnost obilježila je vrijeme sve do 60-tih godina, prvenstveno teorijom i praksom epskog teatra. Poslijeratno vrijeme u znaku je Švicaraca: farse Maxa Frischa, teorija tragikomedije i svjetska reputacija Friedricha Dürrenmatta. U Njemačkoj drama nastoji prevladati gorka iskustva fašizma (Borchert, Zuckmayer), a u 60-tim godinama u formi dokumentarističkog teatra angažirano postavlja i pitanje političke odgovornosti za grijehe novije povijesti (Rolf Hochhuth, Peter Weiss).
Vrste izvođenja nastave:
predavanja, seminari i radionice
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:
Opterećenje u ECTS
1,12
1,12
1,76
4
Obveze i praćenje rada studenta:
Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Kolokvij
Način vrednovanja i ocjenjivanja:
usmeno i pismeno
Elementi praćenja i provjeravanja:
Način oblikovanja konačne ocjene:
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz testa lektire (25% konačne ocjene) i završnog usmenog ispita (75% konačne ocjene).
Primjer izračunavanja ocjene:
Primjer oblikovanja konačne ocjene
Student je ostvario ocjenu 4 iz testa lektire te ocjenu 3 iz završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (test x 0,25) + (z. usm. isp. x 0,75).
U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,25) + (3 x 0,75) = 1 + 2,25 = 3,25 zaokružuje se na 3. Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).
Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).
Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:
Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati. Ako je test iz lektire bio neuspješan, završni usmeni ispit obuhvaća tada i ispitivanje lektire. Fakultativno, studenti se mogu prijaviti za održavanje referata na temu iz gradiva ovog predmeta. U tom slučaju, referat ima 20% udjela u ocjeni, a završni usmeni ispit 55%.
Popis obvezne lektire za akademske godine (prijedlog)
A- Ljetni semestri 2015., 2018., 2021. itd.
B- Ljetni semestri 2016., 2019., 2022. itd.
C- Ljetni semestri 2017., 2020., 2023. itd.
Teme za seminarsku nastavu (fakultativni referati i seminarski radovi) slobodni za odabir (kriterij: drama tiskana ili praizvedena u 20. stoljeću). U seminarskoj se nastavi razgovara o 11 dramskih tekstova iz 20. stoljeća, potom slijede referati.