program Njemačka drama 20. st. (s ispitnim pitanjima)

NJEMAČKA DRAMA 20. STOLJEĆA

Prof. dr. sc. Željko Uvanović (predavanja)

............................................. (seminari)

NAZIV KOLEGIJA:

NJEMAČKA DRAMA 20. STOLJEĆA

KOD: NK74

STATUS KOLEGIJA:

obvezni

STUDIJ

jednopredmetni preddiplomski studij

dvopredmetni preddiplomski studij

NASTAVNIK: prof. dr. sc. Željko Uvanović

Godina studija

Semestar studija

Trajanje nastave

3.

6.

1 semestar

Sati tjedno

predavanja

seminari

vježbe

2

1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:

Bitne odrednice stoljeća naznačene su već na njegovom početku kroz stilski pluralizam i poetološku konkurenciju: od naturalizma preko simbolizma (impresionizma) do ekspresionizma. Inicijalno se obrađuju dramatičari Frank Wedekind i Carl Sternheim, a potom sustavnije poetika ekspresionizma (Georg Kaiser, Ernst Toller). Brechtova stvaralačka osobnost obilježila je vrijeme sve do 60-tih godina, prvenstveno teorijom i praksom epskog teatra. Poslijeratno vrijeme u znaku je Švicaraca: farse Maxa Frischa, teorija tragikomedije i svjetska reputacija Friedricha Dürrenmatta. U Njemačkoj drama nastoji prevladati gorka iskustva fašizma (Borchert, Zuckmayer), a u 60-tim godinama u formi dokumentarističkog teatra angažirano postavlja i pitanje političke odgovornosti za grijehe novije povijesti (Rolf Hochhuth, Peter Weiss).

CILJEVI KOLEGIJA:

Kolegij upozorava studente da je dramska književnost 20. stoljeća angažirano i ažurno odgovarala na izazove vremena: u kritici lažnog građanskog morala, u osudi totalitarističkih sustava, u razobličavanju imperijalizma. Napuštene su klasične dramske forme 19. stoljeća pa se grozničavo tragalo za novim poetološkim i scenskim rješenjima: politizacija ali i fikcionalizacija tekstova, redukcija i fragmentarizacija, scenska provokacija, „redateljski teatar“ ... Studenti moraju osvijestiti činjenicu da je dramski tekst tek partitura za umjetničku nadgradnju u kompleksnom mediju teatra. –

ISHODI UČENJA:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

- razlikovati vodeće njemačke dramatičare i njihove poetike

- steći pouzdan uvid u uzroke i funkcionalnost stilskog pluralizma

- raspolagati osnovama dramaturgije

- umjeti analizirati drame po različitim tipologijama (Klotz, Pfister)

- čitati drame kao predloške za scensko uprizorenje

- razmatrati moderne drame u europskom kontekstu

- potaknuti redovite posjete kazalištu

ISPITNA PITANJA:

Überblick der deutschen Dramatik in der ersten Hälfte des 20. Jhs.
Überblick der deutschen Dramatik in der zweiten Hälfte des 20. Jhs.
Drama und Theater der Wiener Moderne am Anfang des 20. Jahrhunderts (Schnitzler und Hofmannsthal).
Frank Wedekinds Dramen.
Dramenpoetik des Expressionismus.
Ernst Tollers Dramen.
Georg Kaisers Dramen.
Carl Sternheims Dramen.
Bertolt Brecht – Botschaft und Poetik seiner Dramen.
Marieluise Fleissers Dramen.
Die Dramen von Ödön von Horvath.
Die Dramen von Carl Zuckmayer.
Deutsche Dramatik nach dem 2. WK – ein Überblick.
Günther Weisenborns Dramen.
Wolfgang Borcherts Dramen.
Max Frisch – Botschaft und Poetik seiner Dramen.
Absurdes Theater und die Dramen Wolfgang Hildesheimers.
Dramen Martin Walsers.
Friedrich Dürrenmatt – Botschaft und Poetik seiner Dramen.
Dokumentarisches Theater und die Dramen von Rolf Hochhuth, Heinar Kipphardt und Peter Weiss.
Das neue sozialkritische Volksstück: Martin Sperr, Rainer Werner Fassbinder und Franz Xaver Kroetz.
Die Dramenpoetik von Botho Strauss.
Dramen Tankred Dorsts.
Überblick der DDR-Dramatik (Peter Hacks, Thomas Brasch, Volker Braun, Heiner Müller, Ulrich Plenzdorf).
Thomas Bernhards dramatisches Schaffen.
Peter Handkes dramatisches Schaffen.
Peter Turrinis, Wolfgang Bauers und Werner Schwabs Dramatik.
Dramenpoetik von Elfriede Jelinek.
Dramenpoetik von Marlene Streeruwitz

LITERATURA :

Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

Lektira: ažurirano!

Godina A:

Lektira

Godina B:

Lektira

Godina C:

Sekundarna literatura: - Deutsche Dramatiker des 20. Jahrhunderts. Ur. Alo Allkemper i Norbert Otto Eke. Berlin: Erich Schmidt 2002.

- Interpretationen. Dramen des 20. Jahrhunderts. Band 1. Stuttgart Reclam 1996.

- Interpretationen. Dramen des 20. Jahrhunderts. Band 2. Stuttgart Reclam 1995.

- Deutsche Dramatiker der Gegenwart, Inter Nationes, Bonn 1995.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

- Sarah Colvin: Women and German Drama. Playwrights and their texts, 1860-1945. Camden House 2003.

- Birgit Haas: Modern German Political Drama 1980-2000. Camden House 2003.

- Siegfried Kienzle: «Schauspielerführer der Gegenwart», Kröner Verlag, Stuttgart 1984

- David W. Robinson: No Man's Land. East German Drama after the Wall. Tematsko izdanje časopisa Contemporary Theatre Review, god. 4, dio 2, 1995.

- John White: Bertolt Brecht's Dramatic Theory. Camden House 2004.

ECTS: 4

UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:

Pohađanje nastave predavanja i seminara, dnevnik čitanja drama, usmeni referat na slobodnu temu, seminarski rad, završni usmeni ispit – ažurirano!

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Kontinuirano tijekom nastave seminara (ocjena dnevnika čitanja lektire, referata i eventualno seminarskog rada), te završni usmeni ispit. – ažurirano!

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: *

analiza rezultata referata, testa i ispita; anketa. – još ažurirati!

Studijska obveza

pohađanje nastave

dnevnik čitanja lektire, referat, seminarski rad

usmeni ispit

Ukupno

Ciljevi i zadaci:

Kolegij upozorava studente da je dramska književnost 20. stoljeća angažirano i ažurno odgovarala na izazove vremena: u kritici lažnog građanskog morala, u osudi totalitarističkih sustava, u razobličavanju imperijalizma. Napuštene su klasične dramske forme 19. stoljeća pa se grozničavo tragalo za novim poetološkim i scenskim rješenjima: politizacija ali i fikcionalizacija tekstova, redukcija i fragmentarizacija, scenska provokacija, „redateljski teatar“ ... Studenti moraju osvijestiti činjenicu da je dramski tekst tek partitura za umjetničku nadgradnju u kompleksnom mediju teatra.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

opisati stilističke formacije njemačke drame od naturalizma i Wedekindado postmodernizma na kraju 20. stoljeća
nabrojati istaknute predstavnike i naslove najpoznatijih dramskih djela svake stilističke formacije njemačke drame u 20. st.
u dramskim tekstovima prepoznati stilistička obilježja njemačke drame u dijakronijskom nizu 20. stoljeća
interpretirati dramska djela u povijesnom kontekstu, usmeno i pismeno
uspoređivati njemačku i hrvatsku dramu u 20. stoljeću
samostalno sintetizirati zaključke o ulozi drame u povijesti njem. književnosti 20. stoljeća

Sadržaj predmeta:

Bitne odrednice stoljeća naznačene su već na njegovom početku kroz stilski pluralizam i poetološku konkurenciju: od naturalizma preko simbolizma (impresionizma) do ekspresionizma. Inicijalno se obrađuju dramatičari Frank Wedekind i Carl Sternheim, a potom sustavnije poetika ekspresionizma (Georg Kaiser, Ernst Toller). Brechtova stvaralačka osobnost obilježila je vrijeme sve do 60-tih godina, prvenstveno teorijom i praksom epskog teatra. Poslijeratno vrijeme u znaku je Švicaraca: farse Maxa Frischa, teorija tragikomedije i svjetska reputacija Friedricha Dürrenmatta. U Njemačkoj drama nastoji prevladati gorka iskustva fašizma (Borchert, Zuckmayer), a u 60-tim godinama u formi dokumentarističkog teatra angažirano postavlja i pitanje političke odgovornosti za grijehe novije povijesti (Rolf Hochhuth, Peter Weiss).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Opterećenje u ECTS

1,12

1,76

4

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Kolokvij

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz testa lektire (25% konačne ocjene) i završnog usmenog ispita (75% konačne ocjene).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 4 iz testa lektire te ocjenu 3 iz završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (test x 0,25) + (z. usm. isp. x 0,75).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,25) + (3 x 0,75) = 1 + 2,25 = 3,25 zaokružuje se na 3. Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati. Ako je test iz lektire bio neuspješan, završni usmeni ispit obuhvaća tada i ispitivanje lektire. Fakultativno, studenti se mogu prijaviti za održavanje referata na temu iz gradiva ovog predmeta. U tom slučaju, referat ima 20% udjela u ocjeni, a završni usmeni ispit 55%.

Popis obvezne lektire za akademske godine (prijedlog)

A- Ljetni semestri 2015., 2018., 2021. itd.

B- Ljetni semestri 2016., 2019., 2022. itd.

C- Ljetni semestri 2017., 2020., 2023. itd.

Teme za seminarsku nastavu (fakultativni referati i seminarski radovi) slobodni za odabir (kriterij: drama tiskana ili praizvedena u 20. stoljeću). U seminarskoj se nastavi razgovara o 11 dramskih tekstova iz 20. stoljeća, potom slijede referati.