termo-slolarna-energija

Termo solarana energija

 

            Ovi sistemi se koriste na krovovima zgrada i kuća mnogo godina na bliskom istoku i Arapskim zemljama gde je sunčano većinom godine. To znači da se tokom leta bojler za toplu vodu uglavnom greje prirodno.

            Solarno grejanje

            

Solarni sistemi za grejanje mogu da pokriju od 30% do 40% potreba za energijom za grejanje tokom zime. Pored ovoga, tokom godine se ovim sistemima može pokriti 80% potrebe za energijom za toplu vodu.

            Solarni sistem za podršku grejanju ugrađuje se tamo gde se uvodi:

-         etažno grejanje na struju

-         centralno grejanje na ćvrsto gorivo ili gas

-         podno grejanje

Pored uštede energije tokom zime, kombinovani solarni bojler, obezbeđuje i zagrevanje vode za domaćinstvo u prelaznom i letnjem periodu, za kupanje, kuvanje i veš mašinu.

           Princip rada

Solarni kolektori smešteni na krovni pokrivač apsorbuju toplotu tokom sunčanih sati. Apsorbovana toplota se pumpom prenosi i skladišti u veliki akumulacioni solarni bojler. Iz akumulacionog rezervoara, toplota se u druge prostorije prenosi kroz sistem za centralno grejanje.

Standardni ekonomični sistem za solarno grejanje čine kotao za grejanje na struju ili čvrsto gorivo ili gas, akumulacioni solarni bojler, solarni kolektori i regulaciona stanica.

Solarni sistemi za grejanje vode se javljaju u dva tipa:

     - termosifonski (zatovoreni prirodno cirkulišući) sistemi

     - zatvoreni sistemi sa regulacijom

 

Termosifonski solarni sistem za grejanje vode

Termosifonski sistem ostvaruje prirodnu cirkulaciju između solarnih kolektora i bojlera. Solarni bojler se smešta na krov ili tavan.

Regulacioni solarni sistem za grejanje vode

    Ovaj sistem ima cirkulacionu pumpu koja je upravljana na osnovu razlike temperature u kolektorima i bojleru. Sistem takođe ima stanicu koja obezbeđuje bezbedan rad instalacije.

Solarni kolektori

Postoje solarni kolektori koji se mogu montirati na krov, koji mogu biti integrišući deo krova ili fasade. Solarni kolektori apsorbuju energiju Sunca i pomoću nje zagrevaju potrošnu toplu vodu ili vodu potrebnu za zagrevanje prostora.

            

Fokusiranje sunčeve toplote

Veći projekti koriste sunčevu toplotu sa optičkim sredstvima, kao što su ogledala ili lupe, da bi je usmerili i koncentrovali na cevi u kojima se nalazi fluid, najčešće fluoridne soli, ulja ili vode. Zagrejano ulje teče dalje u razmenjivače toplote, koje pretvara vodu u paru koja okreće turbine i time se mehanička energija pretvara u električnu. Prednost ovih elektrana jeste što se generisana toplota preko dana može skladištiti u formi istopljenih fluoridnih soli na temperaturama od oko 560°C, što omogućava da se proizvodi struja i kada sunce nije dostupno.

            Veči projekat novijeg datuma je solarni toranj u Španiji koji se sastoji od 624 parabolična ogledala, svako ogledalo porvšine 120m2, koja se okreću ka suncu u toku cele godine i reflektuju sunce do solarnih receptora na vrhu tornja. Kroz toranj prolaze cevi sa vodom koja, kada se dovoljno ugreje, isparava i takva para okreće veliki broj turbina. Ove turbine pokreću generatore i proizvodi se električna energija. Deo oko solarnog tornja postaje toliko sjajan, da mora de se posmatra sa naočarima za sunce.

           Termosolarni toranj Sevilja, Španija

        Ovaj toranj je visok oko 115m, a projekat treba da obezbedi zelenu energiju za 180000 domaćinstava, odnosno većinu populacije Sevilje. Krajnji projekat će imati više ovakvih tornjeva i proizvodiće 300MW, odnosno 24,36GWh po godini, a po planu bi trebalo da se završi 2013. godine.