O TEMI

O PREDAVAČU

III. Dani medijske pismenosti će započeti kraćim pregledom održanih Dana medijske pismenosti i pregledom ovogodišnjeg programa Dana kako bi se sudionici upoznali s mogućnostima sudjelovanja.

Osim upoznavanja s programom III. Dana medijske pismenosti s HMŠK-om, na ovom će se prvom, uvodnom mrežnom seminaru predstaviti novi e-tečaj HMŠK-a pod nazivom "Razvijamo digitalne vještine s HMŠK-om: U društvu društvenih mreža. 

Potencijalni polaznici tečaja će biti upoznati s dijelovima e-tečaja: Društvene mreže 101, Što je brend i kako funkcionira na društvenim mrežama, Strategije ili kako krenuti i nastaviti jednako uspješno, Algoritmi i hashtagovi ili poseban oblik interakcije, Sedam veličanstvenih, Društvene mreže i obrazovanje te načinom upisa, prijavama u sustavu EMA, zadatcima koje je potrebno odraditi te ostalim informacijama vezanim uz sam e-tečaj.

Josip Strija, prof. i viši knjižničar, stručni je suradnik školski knjižničar mentor u Gimnaziji Petra Preradovića Virovitica od prosinca 2007. godine. Dugogodišnji je voditelj Županijskoga vijeća školskih knjižničara Virovitičko-podravske županije, trenutni predsjednik Hrvatske mreže školskih knjižničara, a u dva je mandata bio predsjednik Komisije za srednjoškolske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskoga društva, kojoj se sada član te dugi niz godina predsjednik podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara Virovitičko-podravske županije. 

Mentor je u Centru  izvrsnosti za Medijsku pismenost Virovitičko-podravske županije te član Radne skupini MZO-a za stručne suradnike i ravnatelje za provođenje Cjelovite kurikularne reforme te član nekoliko knjižničarskih udruga. 

Do sada je više od stotinu puta izlagao na županijskim, međužupanijskim i državnim stručnim skupovima, održavši brojna predavanja i radionice te prezentiravši primjere dobre prakse. Provodi nekoliko državnih projekata ispred Hrvatske mreže školskih knjižničara, a 2020. godine pokreće stručni skup „Dani medijske pismenosti s HMŠK-om“. Područja interesa su mu medijska i informacijska pismenost, mrežna suradnja i korištenje digitalnih alata u radu i nastavi.

Nekoliko je puta nagrađen za svoj rad: 2016. godine nagradom „Eva Verona“ (HKD), 2020. godine nagradom "Tibor Tóth" (HIDD), četiri godine zaredom dobio je i nagradu MZO-a Republike Hrvatske kao jedan od najboljih prosvjetnih radnika, a 2021. godine Grad Virovitica mu dodjeljuje Javno priznanje Grada Virovitice za djelatnost knjižničarstva i obrazovanja.

PREZENTACIJA

O TEMI

O PREDAVAČICI

Po završenoj edukaciji Data Detox, u organizaciji Knjižnice Goethe Instituta i knjižničarke Maje Lasinger voditeljice Knjižnice i čitaonice Prelog, Martina Plaščak knjižničarka Strojarske tehničke škole Osijek iste je održala učenicima po nekoliko puta u posljednje dvije godine. Učenicima STŠO to su trenutno najzanimljivije knjižnične radionice. Aktualne su i dio pismenosti kojom trebamo svi ovladati. Cilj izlaganja odnosno održavanja jedne radionice s knjižničarima na III. danima medijske pismenosti jest potaknuti ih na sudjelovanje u istima te ponuditi održavanje ciklusa radionica koje je knjižničarka prošla kako bismo proširili vještine navedene pismenosti odnosno detoksikacije podacima. Ovisno o broju sudionika i njihovoj podjeli u grupe te sobe očekuje se aktivno sudjelovanje u online radionici putem mikrofona ili pak chata te predstavljanje grupnog rada. 

Martina Plaščak je stručna suradnica školska knjižničarka u Knjižnici Strojarske tehničke škole Osijek od 2016. godine, a 2022. godine stječe zvanje mentorice.

Učlanjena je u Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema još od studija, a Hrvatskoj mreži školskih knjižničara pridružuje se 2021. godine nakon pozitivnih iskustava po pozivu na održavanje radionice na Prvim danima medijske pismenosti. Također, s učenicima sudjeluje u projektu Lektira na mreži i Mreža čitanja.

Članica je i Hrvatskog čitateljskog društva te Komisije za srednjoškolske knjižnice pri Hrvatskom knjižničarskom društvu.

Tijekom studija razvija interes za informacijske i komunikacijske tehnologije koje su joj glavni interes zanimanja i danas. Nezamjenjiv je IKT stručnjak u školi koji svakodnevnim edukacijama nastoji razviti informacijsku pismenost učenika i učvrstiti istu u školskih kolega, ali i knjižničara. Administratorske aktivnosti u školi joj dopuštaju i veću promocijsku aktivnost školskog knjižničarstva koju maksimalno koristi po dostupnom vremenu. Osim uređivanja školske mrežne stranice kao i društvenih profila, sudjeluje u uređivanju i mrežne stranice SSKSŠ OBŽ-a i njihova zbornika.

Osim članstava u spomenutim stručnim udrugama, član je i Kluba Titan Atlas iz Osijeka posvećenom znanstveno-fantastičnoj i fantazijskoj literaturi i umjetnosti te društvenim igrama s ciljem edukacije i promicanja znanstveno fantastične i fantazijske kulture u Osijeku i Hrvatskoj. Istu pokušava prenijeti i na učenike kako bi razvijali maštu i kreativnost, socijalno ponašanje i zabavu bez tehnologija kojima su svakodnevno okruženi, a koje nedovoljno razvijaju i kojima su zakinuti odgojem i obrazovanjem u školi.

PREZENTACIJA

O TEMI

O PREDAVAČU

U medijima emocije igraju važnu ulogu. Različiti medijski sadržaji, programi i prizori mogu nas nasmijati, naljutiti, dosađivati nam ili nas dirnuti u dušu. Čak i kad su pojedine poruke u medijima zamišljene tako da prenose određene emocije, medijski sadržaj može se uvijek tumačiti na više načina pa će ljudi na njega reagirati različito. Dio medijske pismenosti upravo je prepoznavanje metoda kojima se utječe na naše emocije, kao i prepoznavanje važnosti emocija u vlastitim medijskim sadržajima. Posljednjih nekoliko godina u knjižnici OŠ „Borovo“ velika se pozornost posvećuje medijskoj pismenosti učenika koristeći dostupne materijale portala medijskapismenost.hr. U današnjem izlaganju bit će predstavljeni primjeri predavanja i radionica na temu „Mediji i emocije“. Cilj izlaganja je razvijati medijsku i emocionalnu pismenost, emocionalnu inteligenciju, prepoznati i osvijestiti emocije koje pobuđuju mediji, a to znači i načine kojima se na naše emocije utječe, razmjena iskustava i materijala te inspiriranje kolega knjižničara u drugim školama. 

Siniša Roknić (17. veljače 1966.), stručni je suradnik školski knjižničar u Osnovnoj školi Borovo od rujna 2017. godine. Osnovnu školu završava u Ivanovcu kod Osijeka, srednju ekonomsku školu, poljoprivredni i ekonomski fakultet u Osijeku, a nakon toga upisuje knjižničarstvo na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Nakon završenog diplomskog studija knjižničarstva, stiče titulu magistra knjižničarstva 2013. godine. Od 1991. do 1992. radi kao tehnolog ratarstva u poljoprivrednoj zadruzi Ernestinovo. Osnivač je i vlasnik jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću „Rosibo“ j.d.o.o. , za trgovinu i usluge, od 2016. godine. Od 1992. voditelj je računovodstva, a od 2017. stručni suradnik školski knjižničar u Osnovnoj školi Borovo. U istoj školi je zadužen za uređivanje školske mrežne stranice, za pripremanje i organizaciju javnog događanja. Član je Hrvatske mreže školskih knjižničara, Hrvatske udruge školskih knjižničara i Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Osim članstva u spomenutim stručnim udrugama, član je i Čuvara srpskog identiteta iz Vukovara gdje obavlja tajničke poslove, a ista udruga je osnovana u cilju promicanja, razvitka i unapređenja srpskog identiteta, kulture, običaja, narodnog stvaralaštva i tradicije. Do sada je više puta izlagao na županijskim i državnim stručnim skupovima, održavši predavanja, radionice te prezentiravši primjere dobre prakse. Redovito se stručno usavršava u području knjižničarske struke. U profesionalnom životu je sklon istraživanju i razvijanju medijske pismenosti.

PREZENTACIJA

O TEMI

O PREDAVAČICI

Knjiški blogeri su sve zapaženiji oblik promoviranja knjiga i čitanja. U svijetu su već odavno prepoznati, a kod nas doživljavaju renesansu zadnjih nekoliko godina. 

Budući da je medijska pismenost značajan dio međupredmetnog provođenja Građanskog odgoja i obrazovanja, istraživanje utjecaja influensera na publiku i potencijalne pratitelje je nešto na što svakako treba obratiti pažnju.

U svom izlaganju predstavila bih neke od uspješnih knjiških blogera/ica u Hrvatskoj te onih manje uspješnih prema kriterijima koje bih prethodno navela. Kriterije bih sistematizirala po principu informativnosti i neovisnosti o izdavačkim kućama koje svoja izdanja dijele autorima knjiških blogova. Osnovni cilj ove usporedbe bio bi poticanje na medijsku pismenost konzumenata influenserskih sadržaja te primjeri dobre prakse koje sam na tu temu istraživala s učenicima.

Također bih se osvrnula na primjere dobre prakse, a to je vođenje instagramske stranice školske knjižnice (koje mogućnosti pruža, zašto je neophodno otvoriti takav profil u današnje doba) te budućnost papirnate knjige. Postavit ću pitanje čitanja kao takvog neovisno o mediju na kojem se nalazi sadržaj (osvrt i na audio knjige).

Cilj moga izlaganja bio bi: analiza pozicije tiskane knjige u digitalnom okruženju, osvrt na prožimanje digitalnih i tiskanih medija te mogućnosti utjecaja digitalno aktivnih čitatelja na buduće (svekolike) čitatelje.

Jadranka Težački ima 49 godina i 25 godina radi u školi kao profesorica društveno humanističke grupe predmeta (Sociologija, Etika, Politika i gospodarstvo) te kao knjižničarka škole. Završila je Filozofski fakultet u Zagrebu, a živi i radi u Varaždinu, u Medicinskoj školi Varaždin.

Uspješno spaja svoje strasti: čitanje, glazbu, društvenu angažiranost i sport, tako da je članica nekoliko udruga. Dijeli svoje interese s ostalim članovima svoje obitelji tako da na taj način promiču vrijednosti volontiranja i zdravog načina života.

Posljednjih godina piše recenzije knjiga, ali i prati književno-čitalačku scenu Hrvatske na društvenim mrežama. 

PREZENTACIJA

O TEMI

O PREDAVAČICAMA

U izlaganju ćemo prikazati primjer dobre prakse – kako je  Regionalni centar kompetentnosti Elektrotehničke  i prometne škola Osijek organizirao i proveo trodnevni Festival pismenosti od 9. do 11. svibnja 2022. Na festivalu su sudjelovale i Elektrotehnička škola Split, Tehnička škola Sisak, Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci. 

Cilj je festivala bio razvijati čitalačku, informacijsku, medijsku, matematičku i prirodoslovnu pismenost učenika i nastavnika. Trodnevni je festival ostvario svoj cilj – učenici su birali radionice na kojima su aktivno sudjelovali produbljujući svoje vještine za cjeloživotno učenje i iznimno pozitivno ocijenili festivalske aktivnosti na kojima su sudjelovali.

Sedam radionica širokog spektra i zanimljivih tema za 157 učenika četiriju škola pripremili su nastavnici Elektrotehničke i prometne škole Osijek. Nastavnici Tehničke škole Sisak i Elektrotehničke škole Split sa svojim su učenicima pripremili izlaganja u holu škole dostupna srednjoškolcima i učenicima osnovnih škola Osječko-baranjske županije koji su došli na Dan otvorenih vrata naše škole. Nastavnici škole pripremili su i osam izlaganja u holu škole.

Cilj izlaganja: Predstaviti organiziranje i provedbu festivala te motivirati nastavnike i stručne suradnike za provedbu sličnih aktivnosti. Sudionici će dobiti uvid u sedam radionica i moći će postavljati pitanja organizatoricama festivala i izlagačicama Daliborki Pavošević, prof. i dipl. knjiž. i Sandri Matijević, prof.

Sandra Matijević, Elektrotehnička i prometna škola Osijek

Sandra Matijević (20. svibnja 1978., Osijek) nastavnica je hrvatskoga jezika i književnosti u Elektrotehničkoj i prometnoj školi Osijek. U listopadu 2021. godine napredovala je u zvanje savjetnika. U svom nastavnom radu i tijekom izvannastavnih aktivnosti nastoji učenicima prenijeti svoju ljubav i interes prema ljudskim pričama, voditi ih svijetom filma, književnosti i medija, razvijati vještine kritičkoga mišljenja i njihove komunikacijske sposobnosti.

Daliborka Pavošević, Elektrotehnička i prometna škola Osijek

Daliborka Pavošević (9.6.1971., Osijek) živi i radi u Osijeku. 26 godina zaposlena je u Elektrotehničkoj i prometnoj školi Osijek, prvo u razredu kao nastavnica hrvatskoga jezika i književnosti, a kao školska knjižničarka od 2012. godine. Uređuje školsku web stranicu i profile školske knjižnice na društvenim mrežama. Trudi se aktivno sudjelovati u radu srednjoškolskih knjižničara Osječko - baranjske županije. U zvanje mentora napreduje u prosincu 2021. godine. U profesionalnom je životu sklona istraživanju i razvijanju čitalačke i medijske pismenosti.

PREZENTACIJA

O TEMI

O PREDAVAČICI

Posljednjih nekoliko godina u (knjižnici) OŠ „Srdoči“ velika se pozornost posvećuje medijskoj pismenosti učenika, ali i djelatnika. Intenzivniji doprinos tome započeo je neposredno i za vrijeme COVID-a i lockdowna, kada su sustavno održavane edukacije kolega s DKMK koji su nas, između ostalog, upozna(va)li s dostupnim materijalima na portalu medijskapismenost.hr. Po povratku u škole dostupnima nam učinili i svoje videolekcije o sigurnosti na internetu, dezinformacijama i sl. U današnjem izlaganju bit će predstavljeni primjeri predavanja i radionica realiziranih povodom obilježavanja Dana (i Tjedna) medijske pismenosti, Dana sigurnijeg interneta, Festivala prava djece i dr.  u protekle tri godine, pri čemu je naglasak stavljen na učeničku aktivnost, kreativan izričaj, iznošenje njihovih stavova i iskustava te razvijanje kritičkog mišljenja.

Cilj ovog primjera dobre prakse je razmjena iskustava i (novonastalih, autorskih) materijala te inspiriranje kolega učitelja i knjižničara u drugim školama.

Nensi Čargonja Košuta rođena je u Rijeci 1983. godine. Temeljnom je strukom profesorica Hrvatskog jezika i književnosti s osobitim interesom za dijalektologiju i usmenu književnost Hrvatskog primorja. Od početka svog radnog vijeka u osnovnoj školi, 2009. godine, paralelno sudjeluje i na znanstvenim skupovima kao izlagačica raznih tema iz navedenog područja.

Po završetku studija knjižničarstva u Zagrebu 2011. „okreće“ se knjižničarskim temama te iste često povezuje s bazičnom strukom i interesima, o čemu nerijetko izvještava i javno putem raznih kanala: od mrežne stranice škole i objava na društvenim mrežama do članaka i stručnih radova na Školskom portalu, u Školskim novinama i stručnim knjižničarskom časopisu Knjižničar/Knjižničarka Knjižničarskog društva Rijeka, čijom je i članicom predsjedništva za mandatno razdoblje od 2022. do 2024.

U svom svakodnevnom radu osobitu pažnju posvećuje aktivnostima poticanja čitanja, zavičajnim temama i očuvanju tradicije, a u posljednje vrijeme u radu s učenicima intenzivnije se bavi i digitalnom i medijskom pismenošću, što će biti vidljivo iz prezentacije.

Uz navedeno, urednica je, lektorica i akcentuatorica nekoliko izdanja riječkih čakavskih autora te aktivna članica Katedre Čakavskog sabora Grobnik i stručnih knjižničarskih udruga Knjižničarskog društva Rijeka, Hrvatske udruge školskih knjižničara te Hrvatske mreže školskih knjižničara.

Koautorica je i monografije „Povijest školstva na Srdočima: II. dio (2000.-2018.), a 2022. promovirana je u zvanje stručnog suradnika mentora. Udana je i majka dvoje djece.

PREZENTACIJA

O TEMI

O PREDAVAČICAMA

BeWEEN je ERASMUS+ projekt iz kategorije odgoja i općeg obrazovanja čiji je nositelj Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek, a u pilot testiranje uključeni su učitelji Ekonomske škole Vukovar. Cilj projekta je izgradnja kapaciteta za zdravije i odgovornije korištenje digitalnih tehnologija i razvoj stručnih kompetencija iz toga područja kao i promocija pametnih navika kod učitelja i učenika. Prioritet - digitalna transformacija kroz razvoj digitalne spremnosti, otpornosti i kapaciteta. Ovim predavanjem želimo predstaviti projekt kao i edukativne materijale za učitelje nastale u samome projektu koje su kreirali sveučilišni profesori sa Sveučilišta u Beču i Nacionalnog tehničkog sveučilišta u Ateni, kurikulum koji je izradio Centar tehničke kulture Rijeka, nastavne vježbe koje su kreirali učitelji u čak 4 zemlje: Hrvatska, Austrija, Grčka, Cipar te mobilnu aplikaciju za učenike koju izrađuje Future Needs. Također, želimo informirati o dostupnosti edukativnih materijala te potaknuti učitelje na njihovo korištenje. BeWEEN edukativni materijal za učitelje ima dva modula: Modul A - Zaštita zdravlja i dobrobiti te Modul B - Zaštita okoliša. Najviše ćemo se bazirati na Modul A u kojemu ćemo govoriti o digitalnoj zrelosti, a koja obuhvaća i digitalnu pismenost.

Marija Bratonja

Marija Bratonja, diplomirana je knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti (Filozofski fakultet Osijek), zaposlena kao stručna suradnica školska knjižničarka u Ekonomskoj školi Vukovar već 15 godina. Tri puta sam bila dobitnica nagrade za najbolje odgojno-obrazovne djelatnike

Ministarstva znanosti i obrazovanja. Sudjelovala sam u raznim projektima, državnim i međunarodnim, a posebno sam ponosna na projekt Škole različitih jednakosti u kojem smo uspjeli odlično opremiti našu školsku knjižnicu. Godinama mentoriram učenike u kvizu znanja i kreativnosti

Čitanjem do zvijezda, odnosno Mreža čitanja, a već treću godinu sudjelujemo i u projektu Lektira na mreži. Najviše pažnje i vremena posvećujem poticanju čitanja te razvoju medijske, informacijske i digitalne pismenosti te kritičkog mišljenja kod naših učenika. Od 2009.g. uređujem školski Godišnjak, internetsku, Facebook i Instagram stranicu škole te YouTube kanal, a od prošle godine i Digitalni godišnjak školskih knjižničara Vukovarsko-srijemske županije. Redovito se stručno usavršavam na mnogim državnim i međunarodnim edukacijama, a često držim predavanja i radionice na Županijskom stručnom vijeću školskih knjižničara Vukovarsko-srijemske županije. Pišem članke za Brickzine, online magazin Gradske knjižnica Rijeka o čitanju od najranije dobi, slikovnicama i dječjim knjigama, surađujem s nakladničkom kućom Školska knjiga i Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek kao voditeljica Pričaonica za djecu, a trenutno sudjelujem, kao voditeljica književnih radionica za mlade, u projektu Č.I.Z. (Čitanje i zabava) udruge Đola iz Darde. Mama sam troje klinaca što me potaknulo da počnem pisati o čitanju, slikovnicama i dječjim knjigama pa tako u slobodno vrijeme (kojeg baš i nemam) vodim blog, Facebook i Instagram stranicu Mali čitači.

Željka Geto

Rođena u Osijeku, 5. 11. 1986. godine gdje završavam svoje osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje II. (jezična) gimnazija. 

Po struci magistra kulturologije smjera knjižničarstvo po čuvenju vječni sanjar, obožavatelj i štovatelj riječi i izražavanja kao i  tražitelj smisla i pravice. 

Od 2015. godine zaposlena sam kao stručna suradnica školska knjižničarka te započinjem svoju knjižničarsku avanturu. Osim u srednjoj školi imala sam priliku raditi i kao  školski knjižničar u Osnovnoj  školi Lovas čime sam samo obogatila svoje iskustvo rada s " malima" i "velikima". Dobitnica sam nagrade MZO - a za jednu od najuspješnijih odgojno - obrazovnih djelatnica u 2020./2021.Trenutno radim na pola radnoga vremena kao školska knjižničarka u Ekonomskoj školi Vukovar, a drugih pola kao ljudskopravašica  i koordinatorica na europskim projektima u Centru za mir, nenasilja i ljudska prava – Osijek koji su povezani sa obrazovanjem i srednjoškolskom populacijom.  

Kroz svoj rad u školi radim na mnogim projektima promicanja čitanja kao što su projekti HMŠK- a : Mreža čitanja, Lektira na mreži, HČD - Minuta za čitanje, ciklusi radionica  Ženski likovi u književnim djelima, Noć knjige, Mjesec hrvatske knjige, ali i na mnogim EU i međunarodnim projektima koji potiču različitost, interkulturalnost, zajedništvo i prihvaćanje kao što je Škola jednakih različitosti čije smo idejne začetnice i "šljakerice" bile kolegica Bratonja i ja, a čijim smo sredstvima opremile našu knjižnicu na što smo izrazito ponosne. 

2020. godine kolegica Marija i ja mentorirale smo učenike  na međunarodnom INEDU Hackathonu u sklopu jednog Erasmus + projekta  te osvojile treće mjesto kreirajući medijsku kampanju za borbu protiv lažnih vijesti. 

Veliki sam pobornik medijskog i digitalnog opismenjivanja te mi je i to veliko područje interesa kao i razvijanje svijesti o utjecaju digitalnih tehnologija na mentalno zdravlje mladih.

Također, urednica sam školskog godišnjaka, svih društvenim mreža i mrežne stranice škole. 

Znate kako je to danas, ako niste vidljivi u virtualnom prostoru kao da vas nema na mapi. Pa dok community manager, kreator sadržaja, copy writer postoje kao samostalna zanimanja mi to sve radimo u sklopu našeg regularnog posla. 

Ma, mi školski knjižničari smo zakon!

PREZENTACIJA

O TEMI

O PREDAVAČICI

Nalazimo se u vremenu gdje su učenici ali i mi knjižničari pod velikim utjecajem medija. Posebno u razdoblju kada smo bili zahvaćeni pandemijom COVID-19. Kakav utjecaj imaju digitalni sadržaji, koji dijele različite sadržaje, provode se stalna istraživanja, jer iskustva koja se odnose na navedeni utjecaj stalno se mijenjaju. Postoji li razlika u čitanju i razumijevanju pročitanog sadržaja u tiskanom obliku i istog u digitalnom? Današnji učenici vide sebe kao digitalne urođenike koji odrastaju s tehnologijom (pametni telefoni, tableti, e-čitači…). Učitelji i mi knjižničari uvidjeli smo sve jači utjecaj tehnologije na učenike. U skladu s navedenim našla se ideja za provedbu školskog projekta pod nazivom: „Čitamo i učimo“ u suradnji s učiteljicom Informatike. Cilj navedenog projekta bio je ispitati - je li učenici bolje razumiju i nauče brže uz tiskani tekst ili isti taj tekst u digitalnom obliku. U projektu sudjelovali su učenici 6. razreda Osnovne škole Josipa Kozarca, Vinkovci. Naša očekivanja bila su da se učenici bolje  koriste digitalnim tehnologijama u svrhu učenja i čitanja. Međutim, samo istraživanje pokazalo je suprotne rezultate. Otkrile smo kako učenici bolje razumijevaju informacije koje su otisnute na papiru pri čitanju tekstova duljine koja je veća od jedne stranice. Glavni ometajući element pri čitanju i razumijevanju teksta uz digitalne tehnologije je pomicanje stranice gore-dolje (skrolanje). Učenici su prije samog ispitivanja procijenili svoja očekivanja. Nakon što su pročitali dva ulomka, jedan mrežni i jedan otisnut na papiru, izvršili su tri zadatka. Prvi zadatak bio je opisati glavnu ideju u tekstu, napisati  ključne riječi u tekstu, te izložiti bilo koji drugi sadržaj kojeg se mogu sjetiti. Tijekom provođenja istraživanja, tekstovi su bili različite duljine te smo utvrdili i potrebno vrijeme čitanja oba teksta (tiskani i digitalni).  Iz dobivenih rezultata zaključili smo kako za pojedine zadaće, nije važan medij. Ukoliko zadaci čitanja zahtijevaju više uključenosti i razumijevanje pročitanog, bolje je učenicima dati otisnuti tekst. Svakako ne treba ukinuti ostale medije, niti ih možemo. Oni su dio njih, samo ih treba prilagoditi i dozirati prema dobi i potrebama učenika. Učenicima treba uvijek ostaviti mjesto za tiskane sadržaje – bez obzira na to koliko su oni vješti u novim digitalnim tehnologijama.  Svjesni smo koliko će usmjerenost na čitanje putem ostalih medija rasti. Navedenim istraživanjem htjeli smo podsjetiti digitalne urođenike, kao i one koji oblikuju njihovo obrazovno iskustvo, da postoji posljedica na čitanje, učenje, razumijevanje pročitanog i općenito na učenje, u slučaju da se u potpunosti izgube vrijednosti tiskane riječi.

Radi u OŠ Josipa Kozarca u Vinkovcima.

Prvo radno mjesto bilo je u Osnovnoj školi Mitnica u Vukovaru, gdje je od 2006. godine s prekidima do 2011. godine bila Županijski voditelj školskih knjižničara osnovnih škola Vukovarsko–srijemske županije. U zvanje mentora napredovala je 2014., a u zvanje savjetnice 2019. godine. 

Bila je organizator i voditelj prvog javnog obilježavanja Međunarodnog dana školskih knjižničara u Vukovaru, sudjelovala u radu HUŠK-a kao organizator stručnog skupa koji je održan u Vukovaru 2013. godine. Nakon osnivanja podružnice HUŠK-a u Vukovarsko – srijemskoj županiji bila idejni začetnik redovnih stručnih susreta na području Vukovarsko – srijemske županije. 

Redoviti je predavač na Županjskim stručnim skupovima školskih knjižničara Vukovarsko -srijemske županije, sudjelovala kao predavač i voditelj radionice na Proljetnim školama školskih knjižničara RH, sudjelovala godinama u Nacionalnom projektu poticanja čitanja: Čitamo mi, u obitelji svi!

Uvođenjem Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS) bila predavač na Županijskoj i Državnoj razini za školske knjižničare. 

Od strane HUŠK-a, podružnice Vukovarsko-srijemske županije bila je predložena dva puta za dodjelu nagrade “Višnja Šeta”.

Svake godine u školi koordinator je za natjecanje učenika povodom obilježavanja Međunarodnog dana materinjeg jezika, koordinator Vijeća učenika, urednica školskog lista „3. sreća“, urednica web stranice škole, mentor velikom broju pripravnika i studenata.

Redovito objavljuje stručne članke u časopisu Vukovarsko-srijemski učitelj iz područja školskog knjižničarstva.  Svoje stručne članke objavljuje i u časopisu Knjižničarstvo. Već četiri godine redovito sudjeluje na Međunarodnom znanstvenom kolokviju Sveučilišta u Mostaru. Redovito sudjeluje sa svojim izlaganjima i predavanjima  na skupu s međunarodnim sudjelovanjem koji se svake godine održava u organizaciji Gradske knjižnice Beli Manastir.

Bila suradnik u promoviranju stručnih suradnika u više zvanje.

Svojim radom nastoji uvijek prikazati kvalitetan rad stručnih suradnika knjižničara.

PREZENTACIJA

O TEMI

O PREDAVAČICI

U izlaganju ću prikazati aktivnosti provedene tijekom trogodišnjeg Erasmus+ projekta u kojem su učenici stjecali vještine medijske, digitalne i informacijske pismenosti surađujući s vršnjacima iz europskih škola partnera. Aktivnosti su provođene u fizičkom obliku tijekom mobilnosti i posjetima školama domaćinima, i virtualnim putem koristeći se digitalnim obrazovnim alatima i platformom eTwinning. Također, želim kolege potaknuti da se uključe u ovakve i slične projekte i pokazati im kako školska knjižnica može biti vrlo važan dionik u projektnim aktivnostima. Aktivnosti i teme koje smo tijekom projekta realizirali su: digitalna ovisnost općenito, ovisnost o internetu i odgovorno korištenje, ovisnost o društvenim mrežama i kako ju spriječiti, nasilje na internetu, upotreba IKT i uređaja na odgovoran i siguran način i slično. Tijekom projekta provedene su brojne radionice za učenike i učitelje te gostovanja stručnjaka o čemu će isto biti riječi.

Snježana Kovačević po struci je profesorica sociologije i kroatologije te diplomirana bibliotekarica. Radi u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica kao stručna suradnica knjižničarka i ima status savjetnice. Do sada je sa svojim izlaganjima i radionicama sudjelovala na raznim stručnim skupovima i konferencijama u Republici Hrvatskoj te na europskim mobilnostima, konferencijama i webinarima. Održala je brojna izlaganja i predstavila školske i međunarodne projekte koje provodi. Piše stručne članke za stručne časopise Pogled kroz prozor, HKD novosti, Zrno i druge te prikaze stručne literature iz područja odgoja i obrazovanja za sociološki časopis Društvena istraživanja, ali i za druge obrazovne časopise. Redovito se stručno usavršava čitajući noviju stručnu literaturu te na različitim stručnim skupovima gdje izlaže primjere dobre prakse, na webinarima za školske knjižničare, na online platformama, a aktivna je i na portalu eTwinning gdje provodi projekte u kojima promiče čitanje i djelatnost školske knjižnice. Koordinatorica je eTwinning i Erasmus+ projekata i timova u školi. Osmišljava različite aktivnosti i projekte za poticanje čitanja te sudjeluje u projektima knjižničarskih udruga na županijskoj i nacionalnoj razini. 2019. i 2021. godine nagrađena je kao jedna od 500 najuspješnijih odgojno-obrazovnih djelatnika u RH te je 2022. godine dobila i strukovnu knjižničarsku nagradu Višnja Šeta.  

O TEMI

O PREDAVAČICI

Iako danas možemo reći da je svaki učenik prisutan na mreži, i dalje imamo probleme vezane za njihove podatke. Upravo stoga je potrebno čim češće upozoriti učenike na sve prijetnje koje vrebaju na njihovu sigurnost na mreži. Izlaganje se temelji na predstavljanju najčešćih oblika povrede sigurnosti na mreži, kao i zlouporabe podataka. Izlaganje je prikaz školskog sata s učenicima srednje škole i kao takav je kombinacija teorijskog dijela kao i testiranja usvojenog znanja. Ovim satom se želi učenicima osvijestiti sve zamke boravka na internetu kao što su ucjene, prevare , financijska šteta... te ih podsjetiti da sve jednom stavljeno na mrežu ostaje tu trajno. Sat je napravljen u alatu Quizziz te uključuje teorijski pregled, video materijal, kviz za provjeru te evaluaciju, a odradit će se kao radionica pa se od sudionika očekuje aktivno sudjelovanje te korištenje mobilnoga telefona. 

Martina Vujnović je stručna suradnica knjižničarka u Srednjoj strukovnoj školi kralja Zvonimira u Kninu. Osnovnu i srednju školu završava u Gospiću. Nakon završenog stručnog studija ekonomije, upisuje knjižničarstvo na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Nakon završenog diplomskog studija knjižničarstva, stiče titulu magistre knjižničarstva 2016. te iste godine seli se u Knin i tamo započinje rad u struci na zamjenama u nekoliko osnovnih škola. Od 2018. zaposlena je za stalno na sadašnjem radnom mjestu u Srednjoj strukovnoj školi kralja Zvonimira u Kninu. Godine 2018. godine upisuje Poslijediplomski doktorski studij „Društvo znanja i prijenos informacija“. Sudjeluje na stručnim skupovima i konferencijama, organizira predavanja, kvizove i radionice te sudjeluje u radu gradskog čitateljskog kluba. Voditeljica je nacionalnog projekta Hrvatske mreže školskih knjižničara „Mreža čitanja“. Članica je nekoliko strukovnih udruga te se redovito stručno usavršava u području knjižničarske struke, informacijske pismenosti, ali i pedagogije i psihologije. Godine 2022. napreduje u zvanje mentora, a osim stručnog poziva, honorarno radi i kao voditeljica na Hrvatskom radio Kninu.