Najčešće zablude o darovitim učenicima

Šira javnost, ali i mnogi odgojno obrazovni djelatnici, još uvijek nedovoljno znaju o darovitim učenicima. Ovdje su neke najčešće zablude (prema Winner, E. (2005.). Darovita djeca: mitovi i stvarnost. Lekenik: Ostvarenje): 

• SVA SU DJECA DAROVITA - Svako dijete ima neku svoju jaku stranu, no nikako ne možemo reći da je darovito. U populaciji je manje od 5% darovitih. 

• DAROVITA DJECA ĆE USPJETI U ŽIVOTU, BEZ OBZIRA PRUŽAMO LI IM PODRŠKU ILI NE - ovo je često mišljenje, a na žalost potpuno netočno. Daroviti učenici su, jednako kao i učenici sa teškoćama u razvoju, učenici sa posebnim potrebama. To znači da im treba pridati posebno pažnju i prilagođavati metode i sadržaje rada, kako bi oni ostvarili svoje potencijale.

• DAROVITA DJECA VOLE ŠKOLU I DOBIVAJU DOBRE OCJENE - zvuči logično, ali je također netočno. Daroviti učenici imaju svoje specifične interese a karakterno mogu biti "teški" za vođenje. Daroviti učenici često upadaju u zamku svojih sposobnosti: naime, kroz niže razrede osnovne škole naviknu da uz malo truda postižu visoke rezultate. To dovodi do toga da ne razviju radne navike i ne koriste sve svoje potencijale, što u višim razredima dovodi do nižeg uspjeha, a može dovesti i do nemotiviranosti.

• IZDVOJIMO LI DAROVITU DJECU U POSEBNU SKUPINU, POSTAT ĆE UMIŠLJENI - svakome od nas je potrebno društvo nama sličnih, pa tako i darovitim učenicima. Tek u grupi jednako sposobnih, daroviti učenik dobiva pravu konkurenciju, nekoga s kime može "odmjeriti snage". To je i način da se tako visoko sposoban pojedinac suočava sa neuspjehom, pogotovo ako je u svom razredu najbolji.

• DAROVITA DJECA DOLAZE UGLAVNOM IZ OBRAZOVANIJIH I SITUIRANIJIH OBITELJI - istraživanja nisu potvrdila ovu povezanost, no da djeca sa visokim potencijalima u obrazovanijim i situiranijim obiteljima lakše ostvaruju svoje potencijale, to je točno. U ovim obiteljima su djeca češće poticana u većoj mjeri, omogućuju im se dodatni tečajevi, škole kojima utažuju svoju žeđ za znanjem, imaju obrazovnu podršku u odraslima oko sebe a sve to dovodi do lakšeg ispoljavanja potencijala, odnosno razvoja manifestne darovitosti.

• DAROVITA DJECA NISU SVJESNA DA SU DRUGAČIJA DOK IM TO NETKO NE KAŽE - darovita djeca su itekako svjesna da su drugačija, već od mlađe dobi, jer jednostavno često imaju drugačije interese od svojih vršnjaka i pristupaju onome što rade na drugačiji način. U školi mogu imati teškoća na socijalnom aspektu, jer su često ovi učenici superiorni na intelektualnom planu ali ne na emocionalnom i socijalnom.

• DAROVITU DJECU TREBA ZAPOSLITI, INAČE ĆE POSTATI LIJENA - ima nešto u ovome, no vrlo je važno što mislimo pod ovim "zaposliti". Darovitim učenicima trebaju sadržaji i zadatci koji su u skladu sa njihovim sposobnostima, inače može doći do smanjivanja motivacije, odustajanja od rada a dugoročno do postizanja uspjeha znatno ispod njihovih mogućnosti. Jedno istraživanje u Nizozemskoj je pokazalo da je trećina darovitih mladih u toj zemlji nezaposlena.

• UČITELJI VOLE IMATI DAROVITU DJECU U RAZREDU - ovo ne možemo reći za sve učitelje niti za sve darovite učenike. No, činjenica je kako su daroviti učenici često samokritični, znatiželjni, uporni baš u onome što ih zanima, te zbog takvih svojih osobina nisu učenici s kojima je lako raditi. Kao što sam već naglasila, oni su učenici sa posebnim potrebama i treba im tako u školi i pristupiti.

• DAROVITA SU DJECA DOBRA U SVEMU ŠTO RADE - ovo je jedan od najraširenijih mitova. Ne, darovita djeca nisu dobra u svemu što rade i ovaj gotovo uvriježeni stav na njih stavlja dodatni teret očekivanja. Bavim se identifikacijom potencijalno darovitih učenika više od deset godina i redovito se događa, u svakoj generaciji, da "otkrijem" visoke potencijale kod nekog učenika za kojega učitelji ne bi rekli da je potencijalno darovit.

KREATIVNI ZADACI ZA UČENIKE:

Kreativnost je sastavni dio darovitosti. Učenicima možete zadati različite zadatke, kako bi izrazili svoju kreativnost i originalnost. Evo nekih:

1. Kakav bi život bio da nema električne struje?

2. Objasni cvijet nekome tko ga nikada nije vidio niti čuo za cvijet!

3. Jesi li ti više kvadrat ili krug? Objasni!

4. Kad ljudi ne bi mogli vidjeti/razlikovati boje, kako bi radili semafori? Smisli novi način!

5. Kojih 10 zanimanja su najvažniji na svijetu? koji od tih poslova bi ti htio raditi kada odrasteš?

6. Kada bi mogao uvesti novi predmet u školu, koji bi to bio? Zašto misliš da je taj predmet važan za učenike?

7. Kada bi drveće moglo govoriti, što misliš da bi ti rekli? Napiši razgovor između tebe i drveta!

8. Jesi li ti kao rijeka, jezero, ocean ili slap? Zašto?

ZAGONETKE I LOGIČKE PITALICE:

Neki mjeseci imaju 30 dana, neki imaju 31 dan: koliko mjeseci ima 28 dana?

Kada mi guliš kožu, ja neću plakati ali ti hoćeš! Tko sam ja?

Plavi čovjek živi u plavoj kući a crveni čovjek u crvenoj kući. Tko živi u bijeloj kući?

Što više sušiš, sve je mokriji! Što je to?

Što je tako lagano da nema težinu a može potopiti brod?

Dječak je pao sa ljestava dugačkih 10 metara, ali nije se ozlijedio. Kako to?

Ako to imaš, možeš podijeliti, no ako podijeliš, više to nemaš. Što je to?

     Što ga više imaš to manje vidiš. Što je to?

Ima jedan stari izum koji se još uvijek koristi u nekim dijelovima svijeta,a koji omogućava da ljudi mogu vidjeti kroz zidove. Koji je to izum?

2+2= riba

      3+3=osam

      7+7=trokut

      Objasni kako?

Riješi zadatak:  ako je 2+3=10

                                          7+2=63

                                          6+5=66

                                          8+4=96

                         Koliko je 9+7?

U svakom uglu sobe nalazi se po 1 mačka i svaka od njih vidi 3 mačke. Koliko je mačaka bilo u sobi?

Svaki štap ima dva kraja. Koliko krajeva ima štap i pol?

Pijetao, dok stoji na jednoj nozi, težak je 3 kilograma. Koliko će biti težak kad stane na dvije noge?

 Na jednom kraku vage nalazi se dinja, a na drugom pola takve dinje i uteg težak 2 kg. Vaga je u ravnoteži. Koliko je teška cijela dinja?

      U nedjelju sam posljednji put vidio Tanju, bilo je to onog dana kad je prekjučer  bilo prekosutra. Naš će idući susret biti onog dana kad preksutra bude prekjučer. Kad ćemo se opet vidjeti?

       Svatko zna da nije preporučljivo zbrajati kruške i jabuke, a isto je tako neobično da netko zbraja mačke i kokoši ili, što se čini još glupljim, da zbraja mačje i kokošje noge. A baš je to nedavno radio Danijel u dvorištu svoje bake Katarine. Izbrojio je da bakine kokoši i mačke imaju 40 nogu i 15 glava. Možete li na temelju tih brojeva odgonetnuti koliko je kokoši a koliko je mačaka?