Naša škola od ove školske godine 2024./2025. po prvi puta sudjeluje u ovom projektu. I upravo ove godine se prijavilo mnogo više hrvatskih škola za razliku od slovenskih, tako da nismo mogli kao partnera dobiti neku od slovenskih škola, ali je dogovoreno da kao partnera dobijemo nekog od hrvatskih škola, a kako bismo ispoštovali naziv projekta s partnerskom školom  smo trebali dogovoriti da zajedno otkrivanom knjige prevedene sa slovenskog, talijanskog ili nekog drugog jezika, pa ih onda međusobno komentiramo, istražujemo zemlju iz koje dolazi autor i onda te informacije međusobno učenici podijele na susredima online ili uživo, kako se s partnerima dogovorimo. Prilikom izbora za spajanje hrvatskih škola voditi će se računa o uzrastu prijavljenih učenika, a drugi kriterij je da ipak škole budu geografski udaljene tako da učenicima bude zanimljivo međusobno se povezivati. Nakon što smo se kao partnerske škole međusobno povezali sa Osnovnom školom "Otrići-Dubrave" iz Otrić-Seoci, u sastavu Općine Pojezerje, Dubrovačko-neretvanska županija, školski koordinatori projekta, školski knjižničari  u obje škole su stupili u kontakt i tom se  prilikom okvirno dogovorili oko buduće suradnje. U projektu će iz Osnovne škole "Otrići-Dubrave"  ove godine sudjelovati učenici 3. razreda, a i iz naše škole će također sudjelovati učenici 3. razreda. 

Jana Bauer poznata je i nagrađivana slovenska spisateljica. Piše za djecu i mlade, a njezine su knjige prevedene na brojne europske, ali i svjetske jezike. Dobitnica je brojnih međunarodnih nagrada i priznanja.

Ana Košir ilustratorica je i umjetnica iz Slovenije. Diplomirala je slikarstvo, a bavi se ilustracijom slikovnica, bajki, udžbenika, poezije i proze.

Krešimir Krnic prevoditelj je i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi s mnogih jezika, a najpoznatiji su njegovi prijevodi slikovnica Julije Donaldson.

Jednom davno u nekom je dvorcu živjela kraljevna. Nije bila kao princeze iz nekih drugih bajki – nije bila pristojna ni ljubazna. Osobito to nije bila na svoj rođendan, tada joj ništa nije bilo po volji. Umorni kralj i kraljica nisu znali što bi joj još mogli pokloniti – nije htjela ni zlatne lopte, ni pogače od borovnica, ni staklene cipelice… Kada kralj i kraljica više nisu znali što činiti, poslali su paža po savjet.  Iz nevolje ih je izvukao nagluhi dvorski čarobnjak: kraljevna je dobila čarobni ormar koji će joj ispuniti 6 želja, po jednu svakog sljedećeg rođendana. Jedinstvena priča o razmaženoj kraljevni donosi maštovite zaplete, neobične obrate i pravu mjeru besmisla i humora.

Književne i slikovne kvalitete ove knjige čine je izuzetnom. Autorica vrlo jednostavno, a opet živopisno i tečno dočarava unutarnji svijet bijesne i sebične princeze. Ilustracije su vizualno privlačne i obiluju humorističnim detaljima te služe kao sredstvo za produbljivanje razumijevanja priče, prikazujući emocije likova i atmosferu događaja bez odmicanja od tekstualnog predloška.

Knjiga je vrijedna iz više razloga. Prije svega, obrađuje univerzalne teme koje su važne za sve uzraste, poput razmaženosti, skromnosti i zahvalnosti. Kroz lik kraljevne koja je sve osim savršene, priča pruža priliku za introspekciju i razmišljanje o vlastitim vrijednostima i ponašanju.

Drugačiji pristup ljudskoj sebičnosti čini ovu knjigu izvrsnim štivom. Čarobni ormar koji ispunjava želje nije samo sredstvo za razvoj radnje, već i simbol ljudskih težnji i želja.

Priča se ne boji istraživati apsurd i humor, što je čini svježom i zanimljivom, posebno u suvremenom kontekstu gdje je mašta često zapostavljena u korist komercijalne vrijednosti. Na kraju, knjiga potiče razgovor o važnim temama, ne samo kroz priču, već i kroz simboliku i metafore. Prirodne ljepote i plastična vrećica, na primjer, mogu se tumačiti kao kritika suvremenog društva i ekoloških problema, potičući čitatelje da razmisle o svom odnosu prema okolišu.

Učenici naše škole odabrali su za čitanje knjigu "Čarobni ormar" od popularne slovenske književnice Jane Bauer, a naši partneri iz Osnovne škole  "Otrići-Dubrave" odabrali su knjigu "Priče za laku noć" od također popularne slovenske književnice Ele Peroci. Dogovoreno je da pročitamo iste knjige, proučimo biografije autora od istih knjiga, zatim da nakon čitanja obradimo i interpretiramo  iste knjige na slobodan način kako želimo te da isto pokažemo prilikom našeg prvog online sastanka koji planiramo početkom travnja, odnosno u utorak  14.04.2025.

Također smo se dogovorili da se upoznamo sa Slovenijom, zemljom iz koje nam dolaze isti autori, tako što ćemo slobodno odaberati način na koje ćemo isto upoznavanje sprovesti. Isto tako ćemo rezultate našeg istraživačkog rada prezentirati priliko našeg prvog online sastanka.  

Od kartona smo izradili svoj čarobni ormar, tako da ima 6 ladica, a onda ćemo u iste zapisati ili nacrtati svoje želje. Pažljivo smo i  dobro promislili što ćemo poželjeti, ali isto tako znali smo da će neke od naših želja biti neobične i pomalo luckaste. Prva ladica bila je za želje na Božić, druga za školski raspust, treća za rođendan, četvrta za simpatiju, peta za Novu godinu i šesta za putovanje. Najviše želja bilo je u šestoj ladici koja se odnosila na putovanje. Tako su neki učenici izrazili želju da putuju u Dubaji, neki u Italiju, a neki pak u London i Pariz.  U ladici za rođendan se nalazilo podjednako želja kao i u ladici za putovanje, tako su se mogle pronaći želje da se za rođendan  dobije malo štene, neki su poželjeli novu šminku, a neki da posjete baku i rodbinu u Njemačkoj. Neki od učenika su izrazili želju da za Božić dobiju novi televizor, laptop, računar, dvije nove igrice, a neki pak novu bojanku. U ladici za Novu godinu su se također našle poneke želje, pa tako između ostalog da se dobije adventski kalendar sa zanimljivim stvarima, zatim da se ista proslavi sa svojim najbiližima, s porodicom i prijateljima, a neki su poželjeli i da dobiju omiljenu knjigu za čitanje u slobodno vrijeme. Nažalost u ladici za školski raspust i simpatiju nismo mogli pronaći niti jednu napisanu želju, što zanči da još nemamo simpatija ili se stidimo da to i anonimno napišemo, a školski raspust je toliko dugačak da se nismo mogli dosjetiti niti jedne želje koja bi nam bila ispunjena, vjerojatno smo pomislili na dugo toplo ljeto i baškarenje negdje uz vodu, bazen, more, jezero ili neku rijeku.

Istraživački rad o Sloveniji osmisli smo tako što smo učenike podijelili u grupe ili bolje rečeno u parove. Iste grupe mogle su koristiti sve dopuštene i raspoložive izvore informacija, kao što su enciklopodije, zemljopisne karte, knjige, brošure, internet, wikipedija i ostalo.

Tako je prva grupa dobila istraživački zadatak da nam otkriju najbitnije podatke o Sloveniji, a to su između ostalog: zastava, grb, broj stanovnika, glavni grad, najveći gradovi, rijeke i jezera i kakva je klima u Sloveniji.

Druga grupa dobila je izdraživački zadatak da nam prezentetira najbitnije podatke o glavnom gradu Slovenije, a to je Ljubljana. Trebali su istražiti koliko isti grad ima stanovnika, nacionalni sastav stanovništva, zatim znamenitosti u gradu, kao što su: Prešernov trg, Tromostovje, Rijeka Ljubljanica, park Tivoli, Zmajski most, Ljubljanski grad (dvorac) i ostale podatke koji se njima čine zanimljivim. 

Treća grupa je dobila istraživački zadatak da nam prezentira najbitnije podatke o stanovništvu Slovenije. Nacionalni sastav stanovništva, slovenski jezik i drugi jezici koji se u Sloveniji govore, tipični pozdravi na slovenskim jeziku i osnovni izrazi, najveći gradovi po broju stanovnika, najpoznatiji bivši i sadašnji stanovnici Slovenije i ostale zanimljivosti.

Četvrta grupa imala je značajna prirodna i kulturno-povijesna mjesta u Sloveniji za svoj istraživački zadatak, a to su između ostalog: Bledsko jezero, Bohinjsko jezero, Postojnska jama, rijeka Sava, Kranjska gora, Primorje, kanjon Vintagar, Lipica, Maribor i ostale zanimljivosti.

I peta grupa sport u Sloveniji. Za svoj istraživački zdadtak trebali su nam otkriti koji su to najpoznatiji sportovi u Sloveniji: skijanje plus najpoznatiji skijaši, nogomet plus najpoznatiji nogometaši, košarka plus najpoznatiji košarkaši, hokej na ledu i ostale zanimljivosti.

Usaglasili smo se kako ćemo učeničke istraživačke radove na kraju oblikovati kao prezentaciju koju ćemo prikazati na završnom sastanku s našim prijateljima partnerima iz Osnovne škole "Otrići-Dubrave".