IZAZOV DIGITALNE DETOKSIKACIJE

TIJEK RADIONICE

AKTIVNOST 1.

Na samom početku radionice upitao sam učenike koliko osjećaju stisku s vremenom: imaju li osjećaj da imaju previše obaveza i kojih, kako uspijevaju organizirati učenje, hobije, slobodno vrijeme, pored redovnih školskih obaveza. Ogromna većina ih je odgovorila da im nedostaje vremena. Zatim sam im postavio pitanje koliko im u danu nedostaje minuta/sati i za koje aktivnosti bi htjeli imati više vremena. Najčešće odgovore smo zapisali na ploču, a oni su: spavanje, druženje, učenje, sportske aktivnosti .

Zatim sam ih upitao imaju li prijedlog kako naći više vremena u danu, bi li neke aktivnosti smanjili ili uklonili. Ogromna većina ih je odgovorila da bi smanjili učenje, a neznatan broj njih vrijeme koje provode pred ekranima.

AKTIVNOST 2.

Kod ove aktivnosti učenici su samostalno trebali determinirati pojam digitalne detoksikacije, odnosno što ona znači. Učenici su trebali svojim riječima pokušati odgovoriti što znači digitalna detoksikacija. Iz mnogobrojnih odgovora izdvajam sljedeće:

·         ustezanje od korištenja digitalnih uređaja

·         isključivanje mobilnih telefona na neko vrijeme

·         ograničeno vrijeme u igranju video-igrica, gledanja filmova i serija

·         odjaviti se na neko vrijeme s društvenih mreža

·         isključiti notifikacije (obavijesti)

·         više komuniciranja licem u lice

·         ne koristiti digitalne uređaje prilikom objeda i u spavaćoj sobi

Nakon toga zajedno smo zaključili da se digitalna detoksikacija odnosi na vremensko razdoblje kada se dobrovoljno uzdržavamo od upotrebe elektroničkih uređaja povezanih na Internet, poput pametnih telefona i računala.

Konstantna povezanost na Internet i dostupnost na društvenim mrežama i aplikacijama za razmjenu poruka može negativno utjecati kako na društveni život tako i na zdravlje pojedinaca. Iz tog razloga sve više korisnika s vremena na vrijeme pokušava odraditi "digitalnu detoksikaciju", odnosno odreći se nakratko korištenja mobitela i računala. Istraživanje kompanije GlobalWebIndex pokazalo je kako je otprilike trećina svih ispitanika zabrinuta za svoje zdravlje i dobrobit zbog pretjerane upotrebe mobitela.

Dodatno, istraživanje provedeno u SAD-u i Velikoj Britaniji je pokazalo i kako je oko 70% ljudi do sada pokušalo nakratko se odreći digitalnih uređaja. Velika većina, oko polovice svih korisnika, "detoksikaciju" obavlja ograničavanjem svojeg online vremena, dok se njih tek 19% odlučivalo i na potpuno odricanje od mobitela ili računala.

NAJČEŠĆE METODE "DIGITALNE DETOKSIKACIJE":

a)  37% korisnika je u posljednjih mjesec dana izbrisalo neku mobilnu aplikaciju

b)  35% ih uzima predahe od korištenja mobitela s vremena na vrijeme

c)  27% si ograničava vrijeme provedeno uz digitalne uređaje ostavljajući samo e-mail aktivnim

d)  24% ispitanika isključivalo je notifikacije ili e-mail programe

e)  23% ih je uklonilo mobitel iz spavaće sobe

Korisnici koji se u prosjeku češće odlučuju na "digitalni detox" su oni koje možemo opisati kao millennialsi – u dobi od 25 do 34 godina starosti, češće su muškarci i imaju završen fakultet, te rade kao menadžeri. Kao najčešći se razlozi za odlučivanje na apstinenciju od digitalnih uređaja navode potreba za provođenjem više vremena s obitelji, ili u drugim aktivnostima. Tek nakon toga dolazi briga za vlastitu dobrobit i zdravlje. Od onih koji se odluče na potpunu detoksikaciju čak 80% osjeća svojevrsnu "oslobođenost", ali ih gotovo polovica ima i osjećaj da nešto propuštaju (FOMO-fear of missing out), zaključuje se u istraživanju.

AKTIVNOST 3.

Za prikupljanje podataka o digitalnoj detoksikaciji kod naših učenika korištena je metoda ankete u digitalnom obliku pomoću Google obrasca. U istoj anketi ukupno je sudjelovalo 120 učenika viših razreda naše škole. Anketna pitanja su bila sljedeća:

1.  Od digitalnih uređaja naviše koristim?

2.  Digitalne uređaje vremenski (u satima) tijekom dana koristim otprilike najviše do?

3.  Mislite li da bi bilo poželjno to vrijeme smanjiti ili ne?

4.  Jeste li ikada osjetili da ste prekomjerno vezani za digitalne uređaje?

5.  Koje probleme primjećujete povezane s količinom vremena uz digitalne uređaje?

6.  Jeste li ikada pokušali provesti digitalnu detoksikaciju, tj. smanjiti vrijeme provedeno na digitalnim uređajima?

Odgovori su bili sljedeći:

1.  Daleko najviše 67,5% mobitel, zanimljivo je da je na drugom mjestu 22,5% pametni sat, pored još ponuđenih: računalo, tablet, televizor.

2.  Najviše učenika  koristi digitalne uređaje više od 10 sati dnevno (31,7%), od 6 do 8 sati dnevno (25,8%), dok svega 10,8% učenika koristi digitalne uređaje do 3 sata dnevno.

3.  55% učenika odgovara da bi bilo poželjno smanjiti vrijeme korištenja digitalnih uređaja.

4.  50,8% učenika smatra da su prekomjerno vezani za digitalne uređaje.

5.  Daleko najviše učenika odgovara (46,7%) da imaju problema sa spavanjem, na drugom mjestu (42,5%) su poteškoće s koncentracijom i fokusom na druge aktivnosti, na trećem mjestu (40,8%) je glavobolja, zatim slijede, bolovi u vratu, leđima ili zglobovima, problemi s vidom, osjećaj anksioznosti i na posljednjem mjestu je osjećaj depresije.

6.  Većina učenika (51,7 %) nikada nije pokušalo provesti digitalnu detoksikaciju.

AKTIVNOST 4.

Učenici su tjedan dana prije održavanja radionice u knjižnici dobili od knjižničara radni list s izazovima digitalne detoksikacije.

Danas postoje aplikacije za sve: liste za kupovinu, podsjetnici, upute za vježbanje, one koje broje kalorije, korake, kao i koliko smo puta otključali svoj mobitel i koliko smo minuta ili sati proveli gledajući u ekran. Ovo potonje odličan su alat za sve one koji žele osvijestiti svoje navike korištenja mobitela. Učenici su prilikom rješavanja ovog zadatka kroz cijeli tjedan prije održavanja radionice trebali instalirati na svoj mobitel besplatnu aplikaciju StayFree [1] pomoću koje mogu pratiti navike korištenja mobitela. Istom aplikacijom učenici mogu blokirati ili postaviti ograničenja upotrebe  drugih aplikacija i web stranica koje im odvlače pažnju ili ih žele izbjeći, lakše razumjeti kroz vizualizaciju upotrebu mobitela i ostati produktivni. Grafikoni iste aplikacije pomažu razumjeti najprometnija razdoblja tijekom dana i smanjiti upotrebu mobitela. Uz broj minuta provedenih na pojedinoj aplikaciji, prikazuje i koliko je to vremena u postotku. Na donjem dijelu aplikacije mogu se odabrati prikazi izvještaja, ali i prikaz koliko vremena prosječno ljudi na globalnoj razini troše na aplikacije koje i sami koriste.

Nakon rješavanja zadatka kod kuće, u školskoj knjižnici na radionici refleksijom su iskazali što im je bio problem u primjeni izazova.

Crvenom bojom označili su najteže zadatke u izazovu, a oni su: izbrisati sve aplikacije na društvenim mrežama, ostati tehnološki slobodan cijeli dan, odjaviti se iz aplikacija na društvenim mrežama, isključiti sve obavijesti cijeli dan, proći cijeli dan bez upotrebe društvenih mreža, poslati manje od 10 poruka dnevno.

Žutom bojom označili su srednje teške zadatke u izazovu: uključiti se u mali razgovor s nekim u javnosti ili prije nastave, umjesto da provjeravaju svoj mobitel.

Zelenom bojom označili su malo teže zadatke u izazovu: voditi razgovor licem u lice bez mobitela na vidiku, isključiti svu tehniku najmanje jedan sat prije spavanja, igrati videoigre jedan sat ili manje tijekom dana, izbrisati s mobitela najmanje jednu aplikaciju za društvene mreže.

Plavom bojom označili su lake zadatke u izazovu: ostati tehnološki slobodan jedan sat, kad objeduju s prijateljima ili obitelji, neka svi odlože telefon i držati  mobitel isključen i izvan pogleda, puniti mobitel na drugom mjestu umjesto u svojoj sobi. 

Narančastom bojom označili su teške zadatke u izazovu: ograničiti ukupno vrijeme praćenja prikaza na manje od dva sata tijekom dana, staviti mobitel u zrakoplovni mod na dva sata, gledati jedan sat ili manje televiziju ili videozapis tijekom dana, ostaviti mobitel u drugoj sobi dok rade domaću zadaću.

U sklopu ove aktivnosti analizirali smo upotrebu besplatne aplikacije StayFree koju su učenici instalirali na svoj mobitel tjedan dana prije održavanja radionice sa zadatkom da tijekom jednog dana po slobodnom izboru prate koliko vremena provode koristeći svoj pametni telefon. Tako smo dobili i apsolutnog rekordera koji je 10 sati, 6 minuta i 12 sekundi koristio svoj mobitel tijekom jednog dana.

Veoma mali broj učenika na svom mobitelu ima uključen roditeljski nadzor, ali se kod tih učenika vidi znatno manja upotreba mobitela tijekom jednog dana, u ovom primjeru 1 sat i 58 minuta.

U nastavku ove aktivnosti upoznali smo se s znakovima koji nam govore da je vrijeme za digitalnu detoksikaciju:

·         Uznemireni ste ili ste pod stresom, ako ne možete da pronađete istog trena telefon, stručni naziv za tu situaciju je NOMOFOBIJA, odnosno FOLO (fear of living offline) – osjećaj nelagode i straha koji se javlja u situacijama prijetnje isključenosti s internetske mreže, npr. u situacijama nedostupnosti internetskog signala ili kada se istroši baterija na pametnom telefonu.

·         Provjeravate telefon svakih nekoliko minuta jer se brinete da ćete nešto propustiti FOMO (fear of missing out) , strah da će nam nešto promaknuti ukoliko nismo aktivni na internetskim stranicama i ne pratimo najnovije novosti, ukoliko niste stalno online.

·         Vrijeme koje provodite pred ekranom je dugo, stalno ste na mreži.

·         Imate manjak fokusa, koncentracije.

·         Često vam je ukočen vrat, bole vas leđa, glava, oči.

·         Neuspješno se trudite da to promijenite.

·         Postajete razdražljivi kada pokušate prestati.

Kako se digitalno detoksicirati? Dopaminski  detox [2] postao je vrijedna strategija za svakoga tko želi poboljšati svoj fokus i motivaciju u digitalnom svijetu. Podrazumijeva prepoznavanje ponašanja koje radimo kako bi brzo potaknuli hormon sreće i uzimanje pauze od takvih aktivnosti na nekoliko dana. Cilj je ponovo kalibrirati „put nagrađivanja“ našeg mozga, kako bi resetirali razine dopamina. Zato imamo osam učinkovitih strategija za uspjeh [3] u smanjenju vremena provedenog pred ekranom i promicanje zdravije ravnoteže u životu:

1. Postaviti jasne granice

Postaviti određena razdoblja za vrijeme ispred ekrana, kako za posao tako i za slobodno vrijeme. Napraviti raspored koji uključuje odmore od ekrana, osiguravajući uravnoteženiji i pažljiviji pristup korištenju tehnologije. Razmisliti o postavljanju određenih vremena za provjeru e-pošte i interakciju s društvenim medijima kako bi izbjegli besmisleno listanje.

2. Dati  prioritet aktivnostima daleko od ekrana

Odrediti aktivnosti koje ne uključuju ekrane i dati im prioritet u svojoj dnevnoj rutini. Bilo da se radi o čitanju knjige, odlasku u šetnju ili bavljenju hobijem, diversifikacija  aktivnosti pomaže smanjiti ovisnost o ekranima za zabavu i opuštanje.

3. Primijeniti pravilo 20-20-20

Kako bi  smanjili naprezanje očiju uzrokovano dugotrajnim korištenjem ekrana, treba slijediti pravilo 20-20-20. Svakih 20 minuta napraviti  pauzu od 20 sekundi i pogledati  nešto udaljeno 20 metara. Ova jednostavna praksa može pomoći u smanjenju naprezanja očiju i spriječiti digitalni zamor.

4. Stvoriti  zone bez tehnologije

Odrediti određena područja u domu kao zone bez tehnologije, poput blagovaonice ili spavaće sobe. Ovo ne samo da smanjuje ukupno vrijeme ispred ekrana, već i poboljšava kvalitetu nedigitalnih aktivnosti kao što su obroci i spavanje.

5. Koristiti aplikacije za praćenje vremena pred ekranom

Iskoristiti tehnologiju za upravljanje tehnologijom. Koristiti aplikacije za praćenje vremena upotrebe. Mnogi uređaji nude ugrađene alate koji omogućuju da se postave ograničenja za određene aplikacije ili ukupno vrijeme upotrebe, pružajući vizualni podsjetnik da se isključi uređaj kada je to potrebno.

6. Planirajte aktivnosti na otvorenom

Provoditi više vremena vani baveći se fizičkim aktivnostima. Bilo da se radi o planinarenju, vožnji biciklom ili jednostavnom uživanju u prirodi, boravak na otvorenom ne samo da skraćuje vrijeme provođenja  pred ekranom, već i promiče opću dobrobit.

7. Usredotočiti se na sastanke uživo

Dati prednost osobnim interakcijama u odnosu na virtualne. Pokušati kvalitetno provesti vrijeme s prijateljima i obitelji bez ometanja ekrana. Ovo ne samo da će ojačati odnose, već će i potaknuti osjećaj povezanosti i samim tim dobrobit.

8. Uspostaviti  digitalnu detoksikaciju

Razmisliti o tome da redovite digitalne detoksikacije uvrstimo  u svoj raspored. Odrediti određene dane ili vikende kada se namjerno odvajamo od ekrana. Ova praksa omogućuje  umu da se resetira i promiče zdraviji odnos s tehnologijom.

Skraćivanje vremena ispred ekrana postupan je proces koji zahtijeva namjerne napore. Uključivanjem ovih strategija u svakodnevni život, možemo postići bolju ravnotežu između prednosti tehnologije i važnosti prekida veze za  fizičko i mentalno blagostanje.

AKTIVNOST 5.

Na samom kraju radionice, u posljednjoj aktivnosti, učenici su podijeljeni u grupe od po četiri učenika u jednoj grupi. Rad je timski, što znači da su trebali odrediti vođu tima, člana koji će pisati, člana koji će crtati i člana koji će prezentirati rad pred cijelim odjeljenjem.

Zadatak je bio osmisliti i stvoriti vlastiti PLAN ZA RAVNOTEŽU IZMEĐU ONLINE I OFFLINE AKTIVNOSTI. Isti plan trebali su prezentirati pomoću plakata pred cijelim odjeljenjem. Najbolji radovi prikazani su u izložbenom prostoru školske knjižnice i škole.

ZAKLJUČAK

Odvojiti vrijeme i prostor za redovitu digitalnu detoksikaciju važno je za ljude svih dobnih skupina. Posebno je važna za djecu i tinejdžere. Njihov mozak se još uvijek razvija, stoga su osjetljiviji na negativne učinke tehnologije na tijelo i živčani sustav. Tinejdžeri provode velik dio svog vremena na internetu koristeći se društvenim mrežama koje ih potiču da se uspoređuju s drugima. Stoga tehnologija ima negativan utjecaj na njihovo samopoštovanje. Jasno je da je ograničenje vremena upotrebe presudno za zaštitu našeg zdravalja. Roditelji su odgovorni za zaštitu svoje djece i tinejdžera od digitalnog preopterećenja. Stoga oni moraju postaviti jasne granice oko upotrebe tehnologije. Odrasli mogu osjećati unutarnju motivaciju za digitalnu detoksikaciju, dok je to kod djece rijetkost. Žele ostati povezani s prijateljima, zabavljati se uz zaslone svojih digitalnih uređaja. Stoga će trebati više truda i strategije kako bi se djeci pomoglo da se odvoje od digitalnih medija. Digitalna detoksikacija može biti učinkovita za učenika i cijelu njegovu obitelj, jer se svi obvezuju da će ostati isključeni dio vremena, možda jedan dan, nekoliko dana ili tjedan, ako znamo da su dobrobiti digitalne detoksikacije brojni, smanjujemo stres, imamo više vremena za sebe, produktivniji i kreativniji smo, poboljšavamo mentalno i tjelesno zdravlje.

Po završetku ove radionice učenici su iznenađeni spoznajom koliko stvarno vremena provode na digitalnim uređajima i strože promišljaju o količini vremena provedenom na istima, a kada primijete znakove digitalne preopterećenosti svjesni su da je potrebno provoditi digitalnu detoksikaciju alatima i metodama naučenim na ovoj radionici.