Nezdrava hrana je danas postala svakodnevni način prehrane ljudi i malo tko ne podliježe kupnji takve hrane što zbog pristupačne cijene, neodoljivog mirisa, okusa i/ili izgleda, atraktivnog pakiranja ili pak praktičnosti kao nadomjestak samostalne pripreme jela zbog današnjeg užurbanog i dinamičnog načina života. Unatoč brojnim istraživanjima temeljenim upravo na utjecaju nezdrave hrane na ljudsko zdravlje, velike svjetske kompanije koje se bave proizvodnjom takvom vrstom hrane, punom aditiva, konzervansa, bojila bez ikakvih nutritivnih vrijednosti, uspiju pak i dalje naći različite, moglo bi se reći i veoma kreativne načine, kako na uspješan način promovirati i prodavati svoj proizvod i tako ostvarivati profit. Obzirom na prethodno, postavlja se pitanje što je to nezdrava hrana, koje vrste nezdrave hrane danas postoje, te koja je uloga marketinga nezdrave hrane. Nezdrava hrana ili kako ju se često naziva i „junk food“ na engleskom jeziku, odnosno ako bi se doslovno prevelo na hrvatski jezik značilo bi „hrana smeće“, naziv je za hranu koja je visokokalorična, niske hranjive vrijednosti sa visokim udjelom šećera, masti i soli koja loše utječe na zdravlje čovjeka. Dakle, ne sadrži hranjive tvari kao što su vitamini, minerali, vlakna, bjelančevine i mnogi drugi sastojci koji su prijeko potrebni da naše tijelo bude zdravo i pravilno funkcionira. Prekomjerna tjelesna masa  i debljina u djece jedan su od javnozdravstvenih prioriteta u Hrvatskoj. Prema podacima istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2019.“, u Republici Hrvatskoj 35% djece u dobi od osam godina živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Shodno tome, preventivno djelovanje od velike je važnosti i upravo iz tog razloga smo došli na ideju  da organiziramo radionicu u prostoru školske knjižnice  kao bi obilježili  Svjetski dan hrane (16.10.).

Ciljevi iste radionice su prepoznati utjecaj reklama na ishranu potrošača, upoznati se s prehrambenim aditivima, upoznati se s prehrambenim aditivima, osvijestiti važnost uspostavljanja zdravih prehrambenih navika. Učenici će po završetku iste radionice moći analizirati medijske poruke na trima razinama (jezična, slikovna i emocionalna), prepoznati vrste aditiva na prehrambenim proizvodima, razlikovati zdravu od nezdrave hrane, izračunati i klasificirati količinu šećera u različitim pićima i hrani.