Te ia hi
Te Tau Metau Mei Te Fenua Enata
Ua kanea te Enata te nutina hakatu metau, te mea hunahuna, te mea keikei no te hi te nuitina hakatu ia. Ua kanea te tau ènata kakiu te tau metau me te uhi. Ua iò te vaitini o te uhi me he mounu toitoi no te feu té atu.
Ua avai koa meitai te uhi i òto te one i Hanamiai. Na te one mo‘o i avai meita‘i ai te tau ha‘ina hunahuna. U ite tia, ma no he tau haina i hanatia i Hanamiai te tau taha i kaneatia te metau.
Tomua hana, ia kanea i te tau metau, e kamotu poopoo te uhi. A tahi a haamenia ma hope mai me te puna feèô. Ua ha‘ahanatia te tau meta va‘ana to ‘atou ke‘i me te hakatu o te tau i‘a.
Àòè te ènata e too nei te tau metau fati, no eià, mea iti po te tau metau kakanahau.
Ua koàna ia Hiò Timaū e tahi metau i Hanamiai, e 800 èhua te kakiu. (Acc. 2029)
Te puna feèô (Acc. 2580)
Acc. B13-4
Acc. L4-7
Acc. 4440
Te tau metau me to àtou teào
Ua huìkē te hakatū o te metau i te ava ma hope mai. Ia tiòhi tía te hakatu o te metau, e ite te tau tuhuna te èhua i kaneatía ai.
Tipapa Kakiu (mei te ‘ehua 1200 i te ‘ehua 1450 ma hope o Ietu Kirito)
Típapa kakiu (mei te èhua 1200 tihe te èhua 1450 ma hope o letú Kirito) hakatu ina piko i oto te tau metau kakiu àkoè àina kapoi i oto. (Acc. 1999, I11-25)
Tipapa Hou (me te ‘ehua 1450 i te ‘ehua 1800 ma hope o Ietu Kirito)
Te ava hou nei (mei te èhua 1450 tihe te èhua 1800 ma hope o letu Kirito). E tau metau no te ava hou, hakatu tu meitai. (Acc. 2701, 2703)
Atau va‘a, apo‘o ke‘a
Atau va‘a (Acc 2977, 2979