Personal Notes:
ꞌAkamata te āpii i te au popongi katoatoa nā te raveꞌanga o te akonoꞌanga pure, e nā te au tamariki āpiꞌi e rave mai ana i te reira.
Ra Mua: (Epetoma Mua)
ID: S0100306
CM212 Portfolio Requirement
ꞌAkanoꞌoꞌanga i tāku Portfolio
Assessment 1a Micro Teaching (L1) Au Kupu Puꞌapinga- Kupu Tāꞌēꞌē
Tōpiki: Te Au Tua o te Kuki ꞌAirani moana ocean
Tūtū o Ina ꞌē te Mangō
ꞌenua island
purotu beautiful maiden
toa warrior
ꞌakataꞌa disowned
ꞌakaūtunga punished
Ko tetai ua teia o te au tua mataora o te Kuki Airani nei. E mānganui uatu rai te au tua tāpapa, me kore, te au tua ꞌenua o to tatou Ipukarea, te Kuki Airani.
Ko te manako i konei, kia kite e kia mārama ta tatou ānau tamariki e, me kare teia au tua, kua kore rāi to tatou reo Maori ē tā tatou peu Maori.
Assessment 1b Micro Teaching (L2) BASIC COOK ISLANDS PHRASES
Kia orana. Pēꞌea ꞌua koe?
Topiki: Te Au Tū Reo ꞌAkaāraveiꞌanga Greetings. How are you?
KIA ORĀNA
WELCOME TO MY BEAUTIFUL ISLAND
Tūrou,ꞌaere mai ki tōku ipukarea mānea
ꞌAere mai ki roto. Noꞌo mai ki raro,
ine?
Come insde. Sit down, please?
ꞌAere mai kaikai.
Come and eat.
E ꞌiti-tangata mataora tatou e te ꞌoaꞌoa nō te mea i tupu mai
tātou mei roto mai ī tā tātou Peu e te ꞌAkonoꞌanga Maori.
Ko te manako i kōnei, kia kite ta tātou tamariki i te mānea e te
māꞌanaꞌana i tō tātou reo Maori Kuki ꞌAirani, kia tāmou rātou e
kia araara rātou i te reo.
Assessment 2 Micro Teaching (L2)
Tōpiki: Au Kupu Piri Nōmena (prounouns)
POSSESSIVE PRONOUNS
AU KUPU PIRI NŌMENA-PRONOUNS
nāku my/mine
nāna his/hers
tāna his/hers
tāku my
tōku my
tōna his/her
nōna his/hers
Tātā Tākiato Kōrero (Sentences using pronouns)
tāku Teia tāku puka.
This is my book.
tōku Teia tōku kāinga
This is my home.
tōna Teia tōna mōtoka.
This is her car
nōna Nōna teia pātikara.
This is his/her bicycle.
nāku, nāna, nōna
Tūtū nō tētaꞌi tangata ē
mou ra i tētai pakau.
“Nāku teia peni”.
“This is my pen”. OR
“This pen is mine”.
Tūtū nō tētaꞌi tangata ē toꞌu ra ki tētaꞌi tangata, mamao atu mei i a ia, no te tuatuaꞌanga i te kupu: nānā.
“Nāna teia kai”
“This is her/his food”.
“This food is hers/his.
Tūtū nō tētaꞌi tangata ē toꞌu ra ki tētaꞌi tangata, mamao atu mei i a ia, no te tuatuaꞌanga i te kupu: nōna.
“Nōna teia noꞌonga.”
“This his/her chair”.
“This chair is his/hers”.
Assessment 3 Micro Teaching (L1) DRAMA SCRIPT (MUSICAL)
Topiki: ꞌAtu Pūrua The Turtle and the Coconut Tree” Te ꞌOnu E Te Tumu Nu Te ꞌOnu E Te Tumu Nu
Tua: Te ꞌꞌOnu Ē Tē Tumu Nu By: Kauraka Kauraka
Casts:
Tūtū o te ꞌOnu ē te Tumu Nu
Google for Kauraka Kaukara’s poems
Narrator
Turtle
Coconut Tree
Wind (some chn to make some howling sound)
More Trees ( chn potray the trees)
Scene 1:
E mānganui te au taꞌunga ꞌatu pūrua ō te Narrator introduce the characters (as above).
Kuki ꞌAirana nei, mei ā Kauraka Kauraka, Scene 2
Michael Tavioni, etv. (The howling of the wind can be heard in the back-
Ko te manako i kōnei, kia kite te tamariki ē, ground, and the trees swaying away).
e au taꞌunga kite rāi to tātou i te Kūki ꞌAirani Narrator
nei i te ꞌatu pūrua. Kia ꞌakamāroꞌiroꞌi ia One stormy night, a pregnant turtle crawled
rātou i te tātā i ta ratou rāi au purua e tae ashore to lay her eggs under a coconut tree. As
atu ki te au tuatau ki mua. the the turtle’s nose touched the coconut roots,
ꞌAkamāramaꞌanga: the tree said,
Kua raveꞌia tetai raveraveꞌ anga ꞌapiꞌi nā te Tree: “Stop your tickling, Iʻm trying to sleep!”.
tamariki i mua ake ka raveꞌia ei te ꞌakatūtū Turtle: “Forgive me Coconut, can I lay my eggs
ꞌanga o teia pūrua. among your roots?.Its no longer safe out in the
Kua tataꞌia te au tākiaoto korero o teia purua open sand”.
e kua patiꞌia te au tamariki i roto i te ꞌareāpiꞌi Narrator
kia ꞌuri i teia au takiato korero ki roto i te reo Coconut knew some of his roots would be severed
Maori. Tuketuke te au angaanga raverave ka to make a hole for the eggs.
tau kia raveia no teia topiki. Coconut: “You can dig your hole Turtle, but
I te openga o te ꞌakatūtūꞌnga o teia pūrua, promise me that only I can eat the egg shells of
Kua īmene te tamariki i te īmene o te ꞌOnu. your young. Agree?”.
Turtle: “Agreed”
Narrator:
Four thousand eggs were laid between the roots, and the coconut
cared for the eggs if they were his own.
ꞌAkamata te āpii i te au popongi katoatoa nā te raveꞌanga o te akonoꞌanga pure, e nā te au tamariki āpiꞌi e rave mai ana i te reira.
Ra Mua: (Epetoma Mua)
ꞌAkaāraveiꞌanga mai ꞌanga nā te au taꞌunga pūāpiꞌ, James Puati, Teau Seaborne, pēra te Taꞌunga o te Reo a Sally Akevaꞌi Nicholas, ꞌia rātou. Kua pēra katoa mātou te au tamariki āpiꞌi. Mataora te āraveiꞌanga I te au taeake.
Kua ꞌakamārama katoa mai te puapii a James Puati i te au mānakonakoꞌanga e te ꞌakakoroꞌanga o teia āpiꞌi (course). Kua turuꞌia mai a ꞌia e Teau rāua ko Akevai. Kua ꞌuriꞌuri katoa ꞌia te manako, L1 e te L2, e te ꞌakamāramaꞌanga no runga i teia nga manako. Kua mataora tikai mātou te au tamariki āpii i te ꞌakarongoꞌanga atu i teia au ꞌikuꞌikuꞌanga na James.
Kua tuku katoa ꞌia mai tetai Apii Ngutuꞌare na matou te au tamariki āpiꞌi, koia oki, kia tatau matou i te Policy a te Maraurau o te Apii (Ministry of Education), no runga i ta tatou Akonoanga Maori, e kia ꞌakaāri matou i to matou manako.
Kua akaari katoa mai te puapii a Teau i tetai apii kangakanga ki a matou e kua mataora tikai matou te au tamariki apii.
Ra Rua:
Pure na mua.
Manako nui o teia ra, ꞌuriꞌuriꞌnga manako no runga i te tātaꞌanga o te Policy Maori. Mataora au i te ꞌakarongoꞌanga i te au manako tūkēkē o te au tamariki apiꞌi. E au manako tau meitaki. Kua ꞌuriꞌuri katoaꞌia te te manako L1 e te L2, ma te ꞌikuꞌikuꞌanga ā te au taꞌunga pūapiꞌi kia matou no runga i te parāniꞌanga atu i tetai au parani āpiꞌi.
Kua rave katoaīa tētaꞌi au kangakanga ꞌanga tei ꞌakaꞌaereꞌia mai e te taꞌunga o te reo, Akevai.
Te toru e te ā o te ra.
Pure na mua- Naku i rave i te reira
Kangakangaꞌanga (Game: Quizelet). Na te puapii na Akevai i ꞌakaꞌaere mai i te reira.
ꞌUriꞌuri manako ākaōu nā te au puapii ki ā matou (tamariki), no runga rai i te nga manako puapinga, L1 e te L2, pērā no runga i te au parani apii tei anoanoꞌia matou kia rave, e te au ꞌakamaramaꞌanga (requirement), no te assess ꞌanga i ta mātou au parani āpiꞌi. I roto katoa i teia au parāniꞌanga, ko tetai pakau puꞌapinga kia raveꞌia, ko te ꞌanga ꞌanga i tētaꞌi au pākau turuturu i te au tuꞌanga āpiꞌi (teaching resources).
RA 5: Varaire
ꞌAkaāriꞌanga i te au Parani Apii, tei raveꞌia mai e Retire Puapii, Tereapii Upokokeu e Tukumate (L1 speakers). Mako tikāi te paraniꞌanga a teia au puapii, e te mataora te rave mai anga o ta ratou apii.
Monite (Te rua o te epetoma):
I muri ake i te tūranga pure e te ꞌoraꞌora manakoꞌanga ā te au taꞌunga pūapiꞌi, kua rave atu au i te akaariꞌanga i tāku parani āpii, no runga i te tumu manako: ꞌAtu Pūrua’. I muri ake i āku, ko Ben Pātia.
Ruirua ki te Varaire, kua rave katoa mai te toenga o te au tamariki apii i ta ratou au ꞌakaariariꞌanga no ta ratou parani apii.
Ko tetai tuꞌanga apii katoa tei anoanoꞌia matou kia rave koia oki, ko te ꞌāmani katoa ꞌanga i tetai uniti parāni i roto i to matou au pupu rikiriki. Ka ꞌakaāriāriꞌia teia i te petoma 3. Te tāpapa atu nei to mātou pupu i te ꞌakaāri atu ꞌanga i ta mātou ꞌŪniti Parani a teia epetoma ki mua. Mataora tikai te au tuꞌanga āpiꞌi o teia au ra.
Monite (Te toru o te Epetoma)
Tapapa atu nei no teia epetoma no te au pōrokirokiꞌanga/ ꞌikuꞌikuꞌanga ā te au taꞌunga pūꞌāpiꞌi.
Mon. – Retire and his group presented their Unit of work.
Tues. – Tereapii Upokokeu and her group presented theirs,
Health and Well-Being group activity with Puati Tāne
In the afternoon, Workshop with the Kopapa o te Reo Maori Kuki Airani
Wed. – Pupu Tavake Unit of Work presentation (Ben, Tatari, Ana, Maara)
In the afternoon, Workshop again with the Kopapa o te Reo Maori. Some of the students stayed
behind to work on their assignments.
Thurs: Pure, and after morning devotion, session with Akevai: Te tātāꞌanga o te Mākarōna e te Āmata.
Afternoon: Farewell lunch with our lecturers, then back to work on our Portfolios for the rest of the afternoon, including last day tomorrow.
Te akameitaki rānuinui atu nei au i te au taꞌunga puapii ꞌia Sally Akevai Nicholas, Teau Seaborne, e James Puati, ko ratou i ꞌakaātinga i to ratou tuātau ki teia āpii, kia rauka ia matou i te akatupu i to matou au manakonakoꞌanga e ta matou au umuumuꞌanga, no te kimi mārama ꞌakaōu atu ꞌanga kia mātūtū to matou tūranga puapii e kia tanuꞌia teia mārama ōu nō te REO, ki roto i te manako e te ngākau ō ta tātou ānau tamariki Kuki Airani. Ko te manako nui, kia ora e kia rangatū uatu rai to tatou REO MAORI. Te ꞌakaāroa.
E nui, e nui uatu rai te au kite ōu tei akaariariꞌia mai e te au taꞌunga puapii, pera katoa te au tamariki apii, e te mataora tikai i te tū ꞌoaꞌoa o te au taꞌunga puapii, pēra te au tamariki apii. Kua rauka katoa mai iaku tetai au mārama ōu te ka riro ei akameitaki atu i toku turanga pūapii. Irinaki au e, kua puapingaia matou katoatoa te au puapi tei piri mai ki roto i teia Āpii. Kia ꞌakameitakiꞌia te Atua. Te tāpapa atu nei au ma te mataora, i te ꞌakatupuꞌanga i teia au mārama ōu ki roto i tāku apiꞌi, te ꞌĀpiꞌi Nīkaꞌo.
Teia te Kōrero a te ꞌui Tupuna: Tītiro ki te paꞌī, e karo ki te tira!