Add your reflections about making the memrise course here. What was easy what was hard. What advice would you give to someone who might work on it in the future.
Ass any other reflections you have about making the portfolio.
E tu’anga apii mataora teia inara, e au turanga ngatā katoa tetai taku i na roto atu. E manganui te au mārama ōu taku i kite mai i roto i teia api’i, i te tu’anga tikai o te ta’anga’anga ‘anga i te roro uira, e te tukuꞌanga i te au āpii ki roto i te “portfolio”.
Ko te akakoro’anga nui o teia apii, koia oki, kia matūtū e kia nakiro meitaki matou te au puapii o te reo Māori i te apiiꞌanga i te reo Maori, e, kia āmaniꞌia tetai au pakau āpii (teaching resources) na roto i te tāꞌangaꞌanga ꞌanga i te roro uira Kia akameitaki’ia ra te au taeake tei tauturu mai i aku i roto i teia tu’anga apii, pera te puapii akatere, te taꞌunga o te reo, Dr. Sally Akevai Nicholas. Mataora tikai au i teia apii CM211.
Teia tetai au tu’anga apii taku e maara nei:
Tuꞌanga Karama:
Te kupu- tumu (base), e te kupu pātikaro (particles), me kore ra te kupu ꞌungaꞌunga. E tuꞌanga apii ngatā teia i aku i te mārama inara, kia taokiokiꞌia ra te ꞌakamaramaꞌanga, marama mai ei au. Teia tetai akamāramaꞌanga no teia nga tu’an ga: Ko te kupu tumu, nānā e mou i te aiteꞌanga o te tākiato korero, e kiko tōna. Ko te kupu pātikaro, e angaꞌanga tānā.
Actional Intransitive -Kupu ꞌangaꞌanga ua.
Teia tetai karo’anga i roto i te tata’anga o te takiato korero: Kua tae mai te paī.
Active Transitive – Kupu ꞌangaꞌanga i tetai mea.
Teia tetai karo’anga i roto i te tataꞌanga o te takiato korero: Kua kai te moa i te taro.
Passive Sentence – Verepa ꞌIku
Teia tetai karo’anga i roto i te tataꞌanga o te takiato korero: Kua kaingaꞌia te taro e te moa.
Noatu oki e, kua apii ana te au puapii i teia tuꞌanga apii ko te verepa, kare ra e apiiꞌanga tikai no runga i teia au tu verepa i runga nei. Kua mātau ua te au puapii mei mua mai e, e tai rai tū verepa.
Ko tetai tu’anga apii mataora katoa taku i kite mai koia oki, ko te Takiato Korero Tuꞌanga (Stative Verbal Sentences). I roto i te ꞌakatakaꞌanga o teia tuꞌanga apii, kua ꞌakamāramaꞌia mai e, ko tēꞌea te upoko o te takiato korero, e ko tēꞌea te tangata ꞌangaꞌanga (doer/agent). Teia tetai karoꞌanga:
Their food has all been consumed.
Kua pou ta raua kai pouroa. ( .....ta raua kai pouroa, ko te upoko teia o te takiato korero).
Te rua o te karo’anga:
Teariki’s ball got lost by Mere’s dog.
Kua ngaro ta Teariki pōro i ta Mere au kurī. (.....ta Teariki pōro, ko te upoko teia o te takiato korero, (.....i ta Mere au puakaoa, ko te tangata angaanga teia (doer/agent), ta Mere au puakao.
Mei te tuatau i akamata mai ei au i te puapii, kare e apiiꞌanga tikai no runga i teia au tuꞌanga takiato korero.
Ko tetai tuꞌanga apii katoa taku i mataora au, koia oki ko te tuatau angaanga ki roto i te au pupu rikiriki, ma te apii atu anga no runga i te au kupu apaina mai, me kore ra, akatangi maoriꞌia (borrowed), te au kupu ꞌakapapaāꞌia (coined), pērā te au kupu akaritoꞌia (lexical extension).
Teia tetai karoꞌanga:
Te kupu solar energy:
Kupu apaina mai, tāmāoriꞌia ( borrowed): tōra ꞌenetī, uira tōra, tōra uira,etv.
Kupu amaniꞌia, akapapaāia (coined): uira ra, uira ririnui, vera natura, etv.
Kupu ꞌakaritoꞌia (lexical extension): kupenga uira, vera natura.
Kia oti te au pupu i te amani i ta ratou au kupu no te solar enegy, kua akaariari i reira ki te katoatoa. Oti mai te reira, ꞌanga takitaꞌi te au mema e rua nga takiato korero no tetai uatu kupu no roto mai i te solar energy, e oti, tua ki te katoatoa.
Ko teia tetai tuanga o te karāma e tāīī ana te au puapii i te apii, māri ra teia apii i mārama mai ei au i te tikaanga tikai.
Ko tetai tuꞌanga apii katoa taku i mataora au, koia oki, te angaangaꞌanga ki roto katoa i te au pupu rikiriki no te amani tua. Ko toku pupu, kua ꞌatu matou i ta matou tua no runga i:
“Te puakaoa a Tua raua ko Tere”.
Kua neneiꞌia ta matou tua, tukuna atu ei ki runga i te kupe rorouira.
Kua angaanga katoa te katoatoa i te raveꞌanga i ta ratou au tua no teia tuꞌanga apii. Ko taku tua: “Ko Onu e Taina”. Kua tauturu mai te puapii akatere i aku, a Akevai, no te tuku katoa anga i taku tua ki runga i te roro uira. Kua mataora tikai au no tei oti taku tua.
Ko tetai tuꞌanga apii, angaanga rai ki roto i te pupu rikiriki. Ko toku pupu kua iki matou i te tuanga karama, vouvera. Mei te au vouvera, ki te kupu, ki te takiao korero, pera te tauruꞌanga i te tutu ki roto, tuku atu ei ki runga i te rorouira. Ko te akakoroꞌanga, no te apiiꞌanga i te akatangitangiꞌanga o te au vouvera e te tataʻanga,(tukuꞌanga i te ꞌakairo amata e te makarōna).
Ko te tuꞌanga openga, ko te amaniꞌanga i tetai pakau apii (teaching resource). Kua ꞌiki au i te tuꞌanga: Au Kupu Tāꞌēꞌē. E tuꞌanga ngatā teia no te mea, ka kimi koe i te tutu no runga mai i te kupe aorangi, tāpiri atu ei ki te pae i te kupu. Kua tauturuia mai ra au e te au taeake, pera te tukuꞌanga i taku au apii pouroa ki roto i taku “portfolio”.
Mataora tikai au i teia apii CM211, no te mea kua rauka i aku tetai au mārama ou, taku e mānakonako nei i te apii atu ki taku au tamariki apii. Kia akameitaki akaouia te taʻunga o te reo, Dr. Sally Akevai Nicholas.
Āriu akaou atu’anga ki teia tu’anga apii (Reflection):
E tu’anga apii mataora teia inara, e au turanga ngatā katoa tetai taku i na roto atu. E manganui te au mārama ōu taku i kite mai i roto i teia api’i, i te tu’anga tikai o te ta’anga’anga ‘anga i te roro uira, e te tukuꞌanga i te au āpii ki roto i te “portfolio”.
Ko te akakoro’anga nui o teia apii, koia oki, kia matūtū e kia nakiro meitaki matou te au puapii o te reo Māori i te apiiꞌanga i te reo Maori. Kia akameitaki’ia ra te au taeake tei tauturu mai i aku i roto i teia tu’anga apii, pera te puapii akatere, te taꞌunga o te reo, Dr. Sally Akevai Nicholas.
Teia tetai au tu’anga apii taku e maara nei:
Tuꞌanga Karama:
Te au tu takiato korero:
Te kupu- tumu (base), e te kupu pātikaro, me kore ra te kupu ꞌungaꞌunga (particles). E tuꞌanga apii ngatā teia i aku i te mārama inara, kia taokiokiꞌia ra te ꞌakamaramaꞌanga, marama mai ei au. Teia tetai karo’anga no teia nga tu’anga i roto i te tata’anga takiato koreo:
Te Au Tu Verepa E Te Au Tu Takiato Korero
Actional Intransitive -Kupu ꞌangaꞌanga ua.
Teia tetai karo’anga i roto i te tata’anga o te takiato korero: Kua tae mai te paī.
Active Transitive – Kupu ꞌangaꞌanga i tetai mea.
Teia tetai karo’anga i roto i te tataꞌanga o te takiato korero: Kua kai te moa i te taro.
Passive Sentence – Verepa ꞌIku
Teia tetai karo’anga i roto i te tataꞌanga o te takiato korero: Kua kaingaꞌia te taro e te moa.
Noatu oki e, kua apii ana te au puapii i teia tuꞌanga apii ko te verepa, kare ra e apiiꞌanga tikai no runga i teia au tu verepa i runga nei. Kua mātau ua te au puapii mei mua mai e, e tai rai tū verepa.
Ko tetai tu’anga apii mataora katoa taku i kite mai koia oki, ko te Takiato Korero Tuꞌanga (Stative Verbal Sentences). I roto i te ꞌakatakaꞌanga o teia tuꞌanga apii, kua ꞌakamāramaꞌia mai e, ko tēꞌea te upoko o te takiato korero, e ko tēꞌea te tangata ꞌangaꞌanga (doer/agent). Teia tetai karoꞌanga:
Their food has all been consumed.
Kua pou ta raua kai pouroa. ( .....ta raua kai pouroa, ko te upoko teia o te takiato korero).
Te rua o te karo’anga:
Teariki’s ball got lost by Mere’s dog.
Kua ngaro ta Teariki pōro i ta Mere au kurī. (.....ta Teariki pōro, ko te upoko teia o te takiato korero, (.....i ta Mere au puakaoa, ko te tangata angaanga teia (doer/agent), ta Mere au puakao.
Mei te tuatau i akamata mai ei au i te puapii, kare e apiiꞌanga tikai no runga i teia au tuꞌanga takiato korero.
Ko tetai tuꞌanga apii katoa taku i mataora au, koia oki ko te tuatau angaanga ki roto i te au pupu rikiriki, ma te apii atu anga no runga i te au kupu apaina mai, me kore ra, akatangi maoriꞌia (borrowed), te au kupu ꞌakapapaāꞌia (coined), pērā te au kupu akaritoꞌia (lexical extension).
Teia tetai karoꞌanga:
Te kupu solar energy:
Kupu apaina mai, tāmāoriꞌia ( borrowed): tōra ꞌenetī, uira tōra, tōra uira,etv.
Kupu amaniꞌia, akapapaāia (coined): uira ra, uira ririnui, vera natura, etv.
Kupu ꞌakaritoꞌia (lexical extension): kupenga uira, vera natura.
Kia oti te au pupu i te amani i ta ratou au kupu no te solar enegy, kua akaariari i reira ki te katoatoa. Oti mai te reira, ꞌanga takitaꞌi te au mema e rua nga takiato korero no tetai uatu kupu no roto mai i te solar energy, e oti, tua ki te katoatoa.
Ko teia tetai tuanga o te karāma e tāīī ana te au puapii i te apii, māri ra teia apii i mārama mai ei au i te tikaanga tikai.
Ko tetai tuꞌanga apii katoa taku i mataora au, koia oki, te angaangaꞌanga ki roto katoa i te au pupu rikiriki no te amani tua. Ko toku pupu, kua ꞌatu matou i ta matou tua no runga i:
“Te puakaoa a Tua raua ko Tere”.
Kua neneiꞌia ta matou tua, tukuna atu ei ki runga i te kupe rorouira.
Tua Kangakanga.
Kua angaanga katoa te katoatoa i te raveꞌanga i ta ratou au tua no teia tuꞌanga apii. Ko taku tua: “Ko Onu e Taina”. Kua tauturu mai te puapii akatere i aku, a Akevai, no te tuku katoa anga i taku tua ki runga i te roro uira. Kua mataora tikai au no tei oti taku tua.
Ko tetai tuꞌanga apii, angaanga rai ki roto i te pupu rikiriki. Ko toku pupu kua iki matou i te tuanga karama, vouvera. Mei te au vouvera, ki te kupu, ki te takiao korero, pera te tauruꞌanga i te tutu ki roto, tuku atu ei ki runga i te rorouira. Ko te akakoroꞌanga, no te apiiꞌanga i te akatangitangiꞌanga o te au vouvera e te tataʻanga,(tukuꞌanga i te ꞌakairo amata e te makarōna).
Ko te tuꞌanga openga, ko te amaniꞌanga i tetai pakau apii (teaching resource). Kua ꞌiki au i te tuꞌanga: Au Kupu Tāꞌēꞌē. E tuꞌanga ngatā teia no te mea, ka kimi koe i te tutu no runga mai i te kupe aorangi, tāpiri atu ei ki te pae i te kupu. Kua tauturuia mai ra au e te au taeake, pera te tukuꞌanga i taku au apii pouroa ki roto i taku “portfolio”.
Mataora tikai au i teia apii CM211, no te mea kua rauka i aku tetai au mārama ou, taku e mānakonako nei i te apii atu ki taku au tamariki apii. Kia akameitaki akaouia te taʻunga o te reo, Dr. Sally Akevai Nicholas.