Digitalizacija menja način na koji ljudi žive, rade i putuju, i otvorila je nove prilike za turističke preduzeća da se takmiče na globalnom tržištu. Ovo poglavlje ispituje uticaj digitalizacije na turizam, sa posebnim fokusom na: Tehnologije koje povećavaju produktivnost (npr. analitika podataka, softver za upravljanje prihodima) generalno su slabo prihvaćene u turizmu, dok inovativne tehnologije (npr. proširena stvarnost, geotagovanje) generišu, prilagođavaju i dostavljaju na sve inovativnije načine, nove proizvode i usluge za posetioce, kao i iskustva (OECD, 2018c). Digitalna transformacija tako gura turizam u nove i često nepredvidive pravce. Digitalne tehnologije imaju važne implikacije za turističke poslove svih veličina, za strukturu i rad lanaca vrednosti u turizmu, kao i za sektor kao celinu.
Povećana vidljivost i pristupačnost
Očekuje se da će digitalizacija nastaviti da pokreće iskustvo putovanja na svojoj putanji ka tome da postane besprekorno, bez problema i visokog kvaliteta.
Digitalni turizam je nedavno doživeo ogroman porast, pri čemu mnoge kompanije širom sveta stvaraju besplatne veb stranice koje ljudi mogu da posećuju. Nacionalni parkovi, mesta svetske baštine Uneska, dvorci i muzeji mogu se posetiti bez napuštanja kuće.
Posebno tokom pandemije Covid-19, prema važećim pravilima društvenog distanciranja, samostalne pešačke ture postaju popularnije, a aplikacije kao što je GPSmiCiti pružaju ogromnu količinu informacija o određenom mestu. Oni omogućavaju ljudima da obilaze grad svojim tempom bez potrebe za vodičem.
Osnažiti lokalne vlasti da imaju veću kontrolu nad ponuđenim uslugama, podstičući transparentnost i odgovornost među lokalnim preduzećima u oblastima kao što su transport i ugostiteljstvo. Korišćenjem digitalnog turizma, takođe možemo da se borimo protiv nezakonitih praksi u turističkim destinacijama, stvarajući fer i odgovorno okruženje za putovanja. Štaviše, digitalni turizam otvara vrata povećanju transparentnosti i pristupačnosti, obogaćujući ukupno iskustvo putovanja za sve.
Poboljšan nadzor: Digitalni turizam omogućava lokalnim vlastima da bolje regulišu usluge, obezbeđujući usklađenost sa standardima kvaliteta i bezbednosti. Ubrzo, digitalni turizam pomaže lokalnim vlastima da bolje kontrolišu pružene usluge.
Transparentne poslovne prakse: preduzeća mogu da obezbede transparentne cene i informacije putem digitalnih platformi, podstičući poverenje među turistima. Da bi se obezbedila veća transparentnost među lokalnim preduzećima (saobraćaj, ugostiteljstvo), preduzetnici moraju da primenjuju digitalni turizam.
Borba protiv ilegalnih aktivnosti: Digitalni alati pomažu u identifikaciji i iskorenjivanju nezakonitih praksi, zaštiti turističkih destinacija i podršci odgovornom turizmu. Digitalizacija u turizmu iskorenjuje nezakonite prakse u turističkim destinacijama.
Poboljšanje iskustva starijih putnika: Digitalni turizam može omogućiti starijim putnicima pristup hitnim službama u slučaju nesreće ili bolesti. Na primer, mnoge aplikacije za putovanja sada uključuju funkciju koja omogućava korisnicima da pozovu pomoć jednim dodirom. Pored toga, digitalni turizam može omogućiti starijim putnicima da simuliraju iskustvo posete destinaciji pre nego što zaista odu. Ovo može biti od pomoći ljudima koji ne mogu da putuju tako lako kao nekada ili ljudima koji traže specifičnu vrstu iskustva. Na primer, sada postoji veliki broj obilazaka virtuelne stvarnosti koji korisnicima omogućavaju da istražuju istorijske lokacije ili prirodna čuda iz udobnosti svog doma.
Pametno olakšavanje putovanja
Jednostavan uređaj poput pametnog telefona transformisao je telekomunikacije i medije, a sveobuhvatan model pametnog putovanja - koji uključuje pametne vize, granice, bezbednosne procese i infrastrukturu - revolucioniraće turizam. Konsolidacijom ovih alata, putnici mogu rezervisati svoje letove i prijaviti se online, imati svoje ukrcne karte na svojim pametnim telefonima, prolaziti kroz automatizovane prolazne kapije i čak elektronski potvrditi svoje putne karte kako bi se ukrcali na avione. Ove mere unapređuju kako olakšavanje putovanja, tako i bezbednost.
Poboljšano korisničko iskustvo
Digitalne platforme menjaju način na koji se putovanja tradicionalno istražuju, kupuju, prodaju, doživljavaju i dele. Omogućen digitalnim platformama, korisnički generisani sadržaj (UGC) brzo postaje najvažniji i najčešće korišćen izvor informacija o putovanju. Ovo utiče na putnikov put do kupovine i remeti uspostavljene turističke agencije, vodiče, konvencionalne marketinške pristupe i sisteme ocenjivanja zvezdica. Takođe predstavlja nove mogućnosti za razvoj destinacija kako bi se ove platforme iskoristile za velike podatke i isplativa poboljšanja performansi. Pored toga, generisanjem Chatbot-a možete pomoći potencijalnim klijentima da pronađu odgovor na svoja pitanja.
Pod okriljem pametnog turizma, Evropska komisija je pokrenula dva konkursa za promovisanje pametnog i održivog turizma u EU, umrežavanje i jačanje destinacija i olakšavanje razmene najboljih praksi.
Evropska prestonica pametnog turizma prepoznaje izuzetna dostignuća evropskih gradova kao turističkih destinacija u četiri kategorije: održivost, pristupačnost, digitalizacija, kulturno nasleđe i kreativnost.
Evropski zeleni pionir pametnog turizma, naslednik takmičenja European Destinations of Ekcellence (EDEN), nagrađuje manje destinacije koje su implementirale uspešne strategije za podsticanje održivog turizma kroz prakse zelene tranzicije.
Inicijativa se trenutno finansira u okviru COSME programa i naslednik je pripremne akcije koju je predložio Evropski parlament. Inicijativa ima za cilj:
Promovisati bogatu turističku ponudu evropskih zemalja i povećati raspoloženje građana da dele lokalne vrednosti u vezi sa turizmom.
Ojačati i inovativan turistički razvoj u gradovima, njihovoj okolini i susednim regionima.
Povećati atraktivnost evropskih gradova kojima je dodeljena titula i ojačati privredni rast i otvaranje novih radnih mesta.
Uspostaviti okvir za razmenu najboljih praksi između gradova i stvoriti mogućnosti za saradnju i nova partnerstva.
Informišite putnike o održivim i izvanrednim turističkim praksama na destinacijama koje posećuju.
Podsticati održivi društveno-ekonomski razvoj u turističkim destinacijama širom Evrope.
Evropska prestonica pametnog turizma odaje priznanje za izuzetna dostignuća u pametnom turizmu u evropskim gradovima. Na konkursu za 2023. nagrađeni su sledeći gradovi.
2023. godine, Pafos (Kipar) i Sevilja (Španija) su evropske prestonice pametnog turizma 2023. godine. Pogledajte vezu ovde da biste saznali više o tome šta ovi gradovi rade.
Povećana efikasnost i isplativost
Digitalizacija ima potencijal da potstiče inovacije, stvara ekonomske i ekološke efikasnosti te povećava produktivnost, uključujući i visoko globalizovani turistički sektor (OECD, 2017a).
Digitalna ekonomija preoblikuje proces komunikacije s turistima i marketing turističkih usluga, otvarajući nove i izuzetno kreativne načine pružanja turističkih usluga i unapređenja iskustva posetilaca. Menja način na koji je rad organizovan i kako se usluge pružaju, a takođe pruža prilike da se iskoriste digitalna unapređenja za obradu transakcija, prikupljanje i obradu informacija i podataka o turističkoj ponudi i potražnji, te unapređenje i povezivanje operacija duž turističkih lanaca vrednosti i ekosistema.
Nove prilike za poslovanje i rast
Digitalizacija donosi neviđene prilike malim i srednjim preduzećima u turizmu da pristupe novim tržištima, razvijaju nove turističke proizvode i usluge, usvajaju nove poslovne modele i procese, unaprede svoj položaj u globalnim turističkim lancima vrednosti i integrišu se u digitalne ekosisteme. Digitalizacija donosi značajne potencijalne koristi za MSP - može im pomoći da postanu efikasniji, oslobode vreme i resurse za fokusiranje na strateške zadatke i povećaju svoj kapacitet za razvoj novih poslovnih modela, ulazak na nova tržišta ili internacionalizaciju poslovanja. Destinacije, preduzeća i širi turistički sektor moraće u potpunosti da prihvate ove nove tehnologije kako bi ostali konkurentni i iskoristili potencijal za inovacije, produktivnost i stvaranje vrednosti.
Održivi razvoj
Digitalizovani turistički sektor mora inovirati i stvarati nove poslovne prilike kako bi osigurao stalnu konkurentnost, rast i održivi razvoj sektora. Krajnji cilj je pružiti čvrst doprinos postizanju Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija i globalne razvojne zajednice. Digitalizacija ima pozitivan uticaj na okolinu, a može ga imati još veći, s inovacijama u proizvodnji, pametnim sredstvima i efikasnim korištenjem resursa koji doprinose održivijem industrijskom otisku. Neki od glavnih uticaja na sektor kao celinu su razvoj pametnog putovanja, pametnih destinacija i novog talasa profila poslova.
Posao i rast
Nova preduzeća i mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) – pokretači inovacija zasnovanih na tehnologiji i preduzetništva u turizmu – će preuzeti sve važniju ulogu u razvoju veština potrebnih za poslove budućnosti. Sektor bi stoga trebao dati prioritet jačanju novoosnovanih preduzeća i malih i srednjih preduzeća kako bi postali sastavni dijelovi turističkog lanca vrijednosti i podstakli obrazovanje, obuku i politike zasnovane na tehnologiji i vještinama koje stimulišu inovacije i pristojno zapošljavanje.
Razumevanje načina na koji se vrednost zajednički stvara i deli između više zainteresovanih strana koje sarađuju je važno za otključavanje potencijala digitalne ekonomije. Na primer, platforme društvenih medija, uključujući aplikacije za deljenje fotografija i praćenje putovanja, omogućavaju putnicima da dele fotografije sa geografskim oznakama sa prijateljima i „sledbenicima“. Oni takođe dodaju vrednost malim i srednjim preduzećima na destinaciji koja mogu da koriste ove visokokvalitetne fotografije po niskoj ceni za plasiranje svojih proizvoda i usluga. S druge strane, nevladine organizacije (NVO) igraju ključnu ulogu u turističkoj industriji omogućavajući razvoj. Ove nevladine organizacije podižu javnu svijest o resursima i turističkoj imovini u vezi sa rastom turističke industrije. Oni takođe pokazuju ispravan kurs kojim razvoj treba da se nastavi. S obzirom na njihovu važnu ulogu u turizmu, važno je da nevladine organizacije naprave digitalni prodor u ovim mogućnostima. Zbog ove važne uloge, NVO bi trebalo da budu spremne da implementiraju neke najbolje prakse. Najbolje prakse nevladinih organizacija u digitalnom turizmu su navedene u nastavku:
Korišćenje digitalnih alata za poboljšanje komunikacije i saradnje. Nevladine organizacije mogu koristiti digitalne alate za poboljšanje komunikacije i saradnje sa svojim partnerima, korisnicima i donatorima. Ovo se može uraditi pomoću e-pošte, video konferencija, softvera za upravljanje projektima i društvenih medija.
Korišćenje digitalnih platformi za interakciju sa turistima. Nevladine organizacije mogu da koriste digitalne platforme za interakciju sa turistima i promovisanje svojih destinacija. Ovo se može uraditi korišćenjem društvenih medija, turističkih veb lokacija i onlajn turističkih agencija.
Korišćenje podataka za praćenje napretka i donošenje informisanih odluka. Nevladine organizacije mogu koristiti podatke da prate svoj napredak i donose informisane odluke o svojim turističkim inicijativama. Ovo se može uraditi pomoću Google analitike, Salesforce-a i drugih alata za analizu podataka.
Vodite računa o pitanjima bezbednosti i privatnosti. Kada koristite digitalne alate, važno je preduzeti korake za zaštitu privatnosti turista i korisnika. Ovo se može uraditi šifrovanjem, zaštitom lozinkom i drugim bezbednosnim merama.
Biti prilagodljiv i spreman da eksperimentiše. Digitalni pejzaž se stalno menja, tako da je važno biti prilagodljiv i voljan da eksperimentišete sa novim digitalnim alatima i strategijama (Mukherji, 2018).
Na strani potražnje, ovo će delom biti vođeno potrošačkim navikama milenijalaca (rođenih od ranih 1980-ih do sredine 1990-ih) i generacije Z (rođenih od kasnih 1990-ih do početka 2010-ih), koji, zajedno sa drugim generacije u nastajanju će činiti većinu domaćih i međunarodnih turista do 2040. godine (OECD, 2018a). Gen Z i milenijalci su digitalni urođenici. Pošto su odrasli uz brz i direktan pristup informacijama omogućenim digitalnom tehnologijom, način na koji koriste i očekuju od tehnologije nastaviće da utiče na to kako se pružaju turističke usluge.
povećana upotreba onlajn izvora i mobilnih platformi za prikupljanje informacija u fazi planiranja (npr. veb-sajtovi, društveni mediji), u kombinaciji sa smanjenjem korišćenja oflajn izvora (npr. informativni centri za posetioce, štampani mediji, hotelski konsijerž);
sklonost da ostanete onlajn/povezani na destinaciji da biste pretraživali i istraživali, delili iskustva i dobijali ažuriranja u realnom vremenu;
i povećanje upotrebe metoda plaćanja e-trgovine u odnosu na upotrebu gotovine.
Štaviše, Milenijalci i Generacija Z su više nego prethodne generacije prihvatili deljenje nad vlasništvom i, kao takvi, imaju veći nivo angažovanja u ekonomiji deljenja (deljenje smeštaja, deljenje vožnje, razmena valuta i kraudsorsing).
U ovom poglavlju imali ste uvod u glavne principe i definicije digitalnog turizma; U nastavku otkrivamo kako se susreću preduzetništvo i digitalni turizam. Pored toga, konkretnije, koje su to glavne preduzetničke veštine koje morate imati da biste bili uspešni u svojoj avanturi u oblasti digitalnog turizma?
Chatbot: kompjuterski program koji koristi veštačku inteligenciju (AI) i obradu prirodnog jezika (NLP) da razume pitanja kupaca i automatizuje odgovore na njih, simulirajući ljudski razgovor.
Virtuelna stvarnost: slike i zvuci koje proizvodi računar zbog kojih mislite da je situacija stvarna.
Proširena stvarnost: slike koje proizvodi računar i koriste se zajedno sa pogledom na stvarni svet.
Blockchain: zajednička, nepromenljiva knjiga koja olakšava proces evidentiranja transakcija i praćenja imovine u poslovnoj mreži.
Veliki podaci: veoma veliki skupovi podataka koje proizvode ljudi koji koriste internet i koji se mogu čuvati, razumeti i koristiti samo uz pomoć posebnih alata i metoda:
Geografsko označavanje: korišćenje dela elektronskih podataka koji pokazuje gde se neko ili nešto nalazi i koji se, na primer, može priložiti fotografiji ili komentaru na društvenim mrežama.