Pravo na zdravu životnu sredinu

pravo na zdravu životnu sredinu

Klimatske promene su prepoznate kao egzistencijalna pretnja našoj budućnosti koja se ubrzava i zahteva hitan odgovor temeljnom transformacijom svih aspekata društva od upotrebe izvora energije i načina transporta do proizvodnje hrane i ljudskih staništa.

Planeta se neumoljivo i neprekidno zagreva. Kako bi rast temperature zadržali ispod 2°C, Evropska unija je upravo usvojila okvirni sporazum koji postavlja sledeće ciljeve za 2030. godinu:

  • Smanjenje gasova staklene bašte za najmanje 40%;

  • Povećati udeo obnovljive energije na najmanje 32%;

  • Poboljšati energetsku efikasnost na najmanje 32,5%.


Od sporazuma iz Rija 1992. godine, civilno društvo i naučna zajednica su stalno naglašavali hitnost situacije. Bilo je potrebno dve decenije da bi Pariski sporazum, COP 21 u decembru 2015. godine, COP 26, UN-a o klimatskim promenama (COP26) učinili da se većina zemalja obaveže na smanjenje stakleničkih gasova.

Povelja o Zemlji, dogovorena pre 20 godina nakon dugog i širokog konsultativnog procesa između brojnih predstavnika civilnog društva iz celog sveta, pruža suštinski dokument konsenzusa o osnovnim principima i vrednostima u osnovi odnosa čovečanstva prema prirodi. Mnogi od njenih principa sada se odražavaju u međunarodnim konvencijama o zaštiti životne sredine i drugom međunarodnom pravu. Prvobitno je zamišljeno da bude jedan od ishoda Konferencije Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju (UNCED),i Samita u Riju 1992. Međutim, vlade su pružile otpor u mnogim bitnim elementima i na kraju su se složile samo oko Deklaracije iz Rija sa 27 principa, što je i dalje bio važan napredak u međunarodnom pravu.

Povelja o Zemlji je etički okvir za izgradnju pravednog, održivog i mirnog globalnog društva u 21. veku. Nastoji da inspiriše kod svih ljudi novi osjećaj globalne međuzavisnosti i zajedničke odgovornosti za dobrobit cijele ljudske porodice, šire zajednice života i budućih generacija. To je vizija nade i poziv na akciju.

Povelja o Zemlji ima četiri stuba: poštovanje i briga za zajednicu života; ekološki integritet; socijalna i ekonomska pravda; i demokratija, nenasilje i mir. Pod ovim principima je šesnaest prava i odgovornosti sa šezdeset i jednom specifičnom primenom.

Uključuje četiri široke obaveze:

  1. Poštujte Zemlju i život u svoj njenoj raznolikosti.

  2. Brinite o zajednici sa razumevanjem, saosjećanjem i ljubavlju.

  3. Izgradite demokratska društva koja su pravedna, participativna, održiva i miroljubiva.

  4. Osigurajte bogatstvo i lepotu Zemlje za sadašnje i buduće generacije.

PROJEKAT UNAPREĐENJA KVALITETA ŽIVOTNE SREDINE U LOKALNOJ ZAJEDNICI

Cilj projekta:

Cilj projekta se ogleda u unapređenju životne sredine u Srbiji. Učenici imaju slobodu da biraju metode, izvore informacija i ishode projekta. Ishodi projekta mogu biti aktivnosti koje će doprineti unapređenju životne sredine - peticija, edukacija mladih u lokalnoj zajednici, kreiranje promo i info materijala, i drugo.

Trajanje projekta:

Trajanje projekta je određeno nastavnim planom i programom, a ne duže od 4 meseca.

Organizacija rada na projektu:

U cilju unapređenja socio-emocionalnih kompetencija učenika, učenici bi trebalo da budu podeljeni u timove po temama, a svaki član tima bi trebalo da doprinese ishodu projektnog zadatka.

Tematske oblasti kojima će se učenici baviti:

  • Štetni uticaji na životnu sredinu

  • Kako do zdravije životne sredine?

  • Analiza upotrebe električnih autobusa umesto autobusa na dizel

  • Uticaj lokalnih ekoloških aktivnosti na nacionalnom i globalnom nivou

  • Zagađenje

  • Čiste reke

  • Kvalitet vazduha

Učenici će na kraju projekta znati da odgovore na sledeća pitanja:

  1. Koji je značaj čiste vode i čistog vazduha u jednoj zemlji?

  2. Kako mogu unaprediti kvalitet životne sredine u lokalnoj zajednici?

  3. Na koji način lokalne ekološke aktivnosti utiču na unapređenje kvaliteta životne sredine na nacionalnom i globalnom nivou?

  4. Kome mogu da se obratim da bih saznao/la kojim mehanizmima možemo obezbediti kvalitet životne sredine?

  5. Koji zakoni regulišu zaštitu životne sredine?

  6. Kako izmeriti kvalitet vazduha i vode?

Pojedinačni zadaci:

U okviru svake teme, učenici bi trebalo da izvrše istraživanje, analizu prikupljenih podataka, evaluaciju dobijenih informacija i prezentaciju projektnih zadataka u vidu jednog projektnog ishoda po timu (prezentacija, brošura, naučno-istraživački rad). Nakon kreiranja projektnog ishoda, učenici mogu pristupiti realizaciji projekta.

Nakon realizacije projekta, svaki član tima mora predati i individualni rad sa predstavljenom refleksijom o učešću u projektnom zadatku, sa posebnim osvrtom na način sprovođenja projekta, odgovarajući pritom na pitanja:

  1. Čime se bavi projekat?

  2. Kako sam se snašao/snašla u timu?

  3. Šta je to što sam dobro uradio/la u timu, a šta je to što bih mogao/la da unapredim?

  4. Na koje prepreke je nailazio tim i kako smo ih prevazišli?

  5. U kojoj meri realizovan projekat može uticati na promenu odluke mladih da se ponašaju odgovornije u odnosu na svoju bezbednost

Nastavnik ni na koji način ne sme uticati na kvalitet ishoda projekta. Uloga nastavnika ogleda se u moderaciji, upravljanju aktivnostima učenika i savetima za unapređenje kvaliteta istraživanja.

Učenici će radom na projektu unaprediti sledeće kompetencije:


Pitanja za diskusiju:

  • Kako možemo osmisliti lokalni projekat ili konsultacije sa zajednicom kako bismo očuvanje životne sredine i rehabilitaciju učinili sastavnim delom svih inicijativa lokalnog razvoja?

  • Kako možemo osigurati da naše vlastite odluke rešavaju kumulativne, dugoročne i globalne posledice?

  • Kako možemo usvojiti način života koji naglašava naš kvalitet života i materijalnu dovoljnost u ograničenom svetu?

  • Šta možemo učiniti da prepoznamo i očuvamo tradicionalno znanje i duhovnu mudrost kako u našoj, tako i u drugim kulturama koje doprinose zaštiti životne sredine i dobrobiti ljudi?

resursi za nastavnike i učenike

Svetozar Jovanić

Nina Božinovska