Pravo na zdravu životnu sredinu
pravo na zdravu životnu sredinu
Klimatske promene su prepoznate kao egzistencijalna pretnja našoj budućnosti koja se ubrzava i zahteva hitan odgovor temeljnom transformacijom svih aspekata društva od upotrebe izvora energije i načina transporta do proizvodnje hrane i ljudskih staništa.
Planeta se neumoljivo i neprekidno zagreva. Kako bi rast temperature zadržali ispod 2°C, Evropska unija je upravo usvojila okvirni sporazum koji postavlja sledeće ciljeve za 2030. godinu:
Smanjenje gasova staklene bašte za najmanje 40%;
Povećati udeo obnovljive energije na najmanje 32%;
Poboljšati energetsku efikasnost na najmanje 32,5%.
Od sporazuma iz Rija 1992. godine, civilno društvo i naučna zajednica su stalno naglašavali hitnost situacije. Bilo je potrebno dve decenije da bi Pariski sporazum, COP 21 u decembru 2015. godine, COP 26, UN-a o klimatskim promenama (COP26) učinili da se većina zemalja obaveže na smanjenje stakleničkih gasova.
Povelja o Zemlji, dogovorena pre 20 godina nakon dugog i širokog konsultativnog procesa između brojnih predstavnika civilnog društva iz celog sveta, pruža suštinski dokument konsenzusa o osnovnim principima i vrednostima u osnovi odnosa čovečanstva prema prirodi. Mnogi od njenih principa sada se odražavaju u međunarodnim konvencijama o zaštiti životne sredine i drugom međunarodnom pravu. Prvobitno je zamišljeno da bude jedan od ishoda Konferencije Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju (UNCED),i Samita u Riju 1992. Međutim, vlade su pružile otpor u mnogim bitnim elementima i na kraju su se složile samo oko Deklaracije iz Rija sa 27 principa, što je i dalje bio važan napredak u međunarodnom pravu.
Povelja o Zemlji je etički okvir za izgradnju pravednog, održivog i mirnog globalnog društva u 21. veku. Nastoji da inspiriše kod svih ljudi novi osjećaj globalne međuzavisnosti i zajedničke odgovornosti za dobrobit cijele ljudske porodice, šire zajednice života i budućih generacija. To je vizija nade i poziv na akciju.
Povelja o Zemlji ima četiri stuba: poštovanje i briga za zajednicu života; ekološki integritet; socijalna i ekonomska pravda; i demokratija, nenasilje i mir. Pod ovim principima je šesnaest prava i odgovornosti sa šezdeset i jednom specifičnom primenom.
Uključuje četiri široke obaveze:
Poštujte Zemlju i život u svoj njenoj raznolikosti.
Brinite o zajednici sa razumevanjem, saosjećanjem i ljubavlju.
Izgradite demokratska društva koja su pravedna, participativna, održiva i miroljubiva.
Osigurajte bogatstvo i lepotu Zemlje za sadašnje i buduće generacije.
PROJEKAT UNAPREĐENJA KVALITETA ŽIVOTNE SREDINE U LOKALNOJ ZAJEDNICI
Cilj projekta:
Cilj projekta se ogleda u unapređenju životne sredine u Srbiji. Učenici imaju slobodu da biraju metode, izvore informacija i ishode projekta. Ishodi projekta mogu biti aktivnosti koje će doprineti unapređenju životne sredine - peticija, edukacija mladih u lokalnoj zajednici, kreiranje promo i info materijala, i drugo.
Trajanje projekta:
Trajanje projekta je određeno nastavnim planom i programom, a ne duže od 4 meseca.
Organizacija rada na projektu:
U cilju unapređenja socio-emocionalnih kompetencija učenika, učenici bi trebalo da budu podeljeni u timove po temama, a svaki član tima bi trebalo da doprinese ishodu projektnog zadatka.
Tematske oblasti kojima će se učenici baviti:
Štetni uticaji na životnu sredinu
Kako do zdravije životne sredine?
Analiza upotrebe električnih autobusa umesto autobusa na dizel
Uticaj lokalnih ekoloških aktivnosti na nacionalnom i globalnom nivou
Zagađenje
Čiste reke
Kvalitet vazduha
Učenici će na kraju projekta znati da odgovore na sledeća pitanja:
Koji je značaj čiste vode i čistog vazduha u jednoj zemlji?
Kako mogu unaprediti kvalitet životne sredine u lokalnoj zajednici?
Na koji način lokalne ekološke aktivnosti utiču na unapređenje kvaliteta životne sredine na nacionalnom i globalnom nivou?
Kome mogu da se obratim da bih saznao/la kojim mehanizmima možemo obezbediti kvalitet životne sredine?
Koji zakoni regulišu zaštitu životne sredine?
Kako izmeriti kvalitet vazduha i vode?
Pojedinačni zadaci:
U okviru svake teme, učenici bi trebalo da izvrše istraživanje, analizu prikupljenih podataka, evaluaciju dobijenih informacija i prezentaciju projektnih zadataka u vidu jednog projektnog ishoda po timu (prezentacija, brošura, naučno-istraživački rad). Nakon kreiranja projektnog ishoda, učenici mogu pristupiti realizaciji projekta.
Nakon realizacije projekta, svaki član tima mora predati i individualni rad sa predstavljenom refleksijom o učešću u projektnom zadatku, sa posebnim osvrtom na način sprovođenja projekta, odgovarajući pritom na pitanja:
Čime se bavi projekat?
Kako sam se snašao/snašla u timu?
Šta je to što sam dobro uradio/la u timu, a šta je to što bih mogao/la da unapredim?
Na koje prepreke je nailazio tim i kako smo ih prevazišli?
U kojoj meri realizovan projekat može uticati na promenu odluke mladih da se ponašaju odgovornije u odnosu na svoju bezbednost
Nastavnik ni na koji način ne sme uticati na kvalitet ishoda projekta. Uloga nastavnika ogleda se u moderaciji, upravljanju aktivnostima učenika i savetima za unapređenje kvaliteta istraživanja.
Učenici će radom na projektu unaprediti sledeće kompetencije:
Pitanja za diskusiju:
Kako možemo osmisliti lokalni projekat ili konsultacije sa zajednicom kako bismo očuvanje životne sredine i rehabilitaciju učinili sastavnim delom svih inicijativa lokalnog razvoja?
Kako možemo osigurati da naše vlastite odluke rešavaju kumulativne, dugoročne i globalne posledice?
Kako možemo usvojiti način života koji naglašava naš kvalitet života i materijalnu dovoljnost u ograničenom svetu?
Šta možemo učiniti da prepoznamo i očuvamo tradicionalno znanje i duhovnu mudrost kako u našoj, tako i u drugim kulturama koje doprinose zaštiti životne sredine i dobrobiti ljudi?
resursi za nastavnike i učenike
http://www.bgcentar.org.rs/bgcentar/wp-content/uploads/2013/04/pravo-na-zdravu-zivotnu-sredinu.pdf
https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_zastiti_zivotne_sredine.html
https://www.energetskiportal.rs/nase-pravo-na-zdravu-zivotnu-sredinu/
https://www.gradjanske.org/prvo-i-najvaznije-pravo-pravo-na-zdravu-zivotnu-sredinu/
Konferencija Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju (UNCED),
Svetozar Jovanić
Nina Božinovska