Donošenje odluka

u demokratskom društvu


Prema informacijama iz različitih izvora, procenjuje se da odrasla osoba svesno donosi oko 35.000 odluka svakog dana, dok deca u proseku donose oko 3.000 odluka (Sahakian & Labuzetta, 2013). Iako nam se ovaj broj čini skoro nemogućim, mladi naučnici sa Cornell univerziteta navode da svaki dan donosimo 226,7 odluka samo o hrani (Vansink i Sobal, 2007.). Od deteta do odrasle osobe, mladi se razvijaju, stiču nova iskustva, ali dobijaju i moć i odgovornost za donošenje odluka. Sa sposobnošću donošenja odluka, mladima se otvara i prilika da utiču na svoju okolinu i učine svet boljim mestom.

"Ja to ne mogu – nikada ništa nije postiglo. Pokušaću – stvara čuda. "

George P. Burnham

Učešćem u procesu donošenja odluka koje se tiču određene zajednice jedan je od najznačajnijih elemenata participativne demokratije, koja omogućava građanima ili predstavnicima građanskih udruženja da utiču na kreiranje politika i odluka i zakona koji se njih tiču. Na ovaj način, učesnik u donošenju odluka preuzima i deo odgovornosti za ishod odluke i može neposredno uticati na kvalitet života čitave zajednice.

Na sam proces donošenja odluka utiču mnogi faktori - prošla iskustva, informacije kojima raspolažemo, stepen u kom smo posvećeni ishodu odluke, socioekonomski status, ali i stepen sopstvene relevantnosti u određenom pitanju, odnosno koliko smatramo da će naša odluka doprineti nekoj promeni. Trend koji zabrinjava predstavljen je u podacima istraživanja iz 2020. godine, kada je 10% više mladih, u odnosu na podatak iz 2018. godine, izjavilo da nema skoro nikakav uticaj na demokratsko odlučivanje u Srbiji (www.koms.rs), odnosno da ne smatraju da će njihovo učešće u demokratskom odlučivanju imati bilo kakav uticaj na ishod odluke.

Kako mladi mogu učestvovati u donošenju odluka?

Mladi mogu sudelovati u porodičnim odlukama, u odlukama koje se tiču školske zajednice, ali i u demokratskom odlučivanju lokalne zajednice (opština, grad, država).

Povelja Saveta Evrope o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanju za ljudska prava predstavlja jasan apel za države članice Saveta Evrope i škole u Srbiji za implementaciju Obrazovanja za demokratsko građanstvo.

“Obrazovanje za demokratsko građanstvo” znači obrazovanje, obuku, podizanje svesti, informisanje, praktičnu primenu i aktivnosti koje imaju za cilj da, putem opremanja učenika znanjem, veštinama, razumevanjem i razvijanjem njihovih stavova i ponašanja, osposobe ih da uživaju i brane svoja demokratska prava i odgovornosti u društvu. Obrazovanje za demokratsko građanstvo podržava učenike da cene raznovrsnost i igraju aktivnu ulogu u demokratskom životu radi unapređivanja i zaštite demokratije i vladavine prava. (www.coe.int)

Priručnik "Učestvovati u demokratiji" prepoznaje tri dimenzije obrazovanja za demokratiju:

  • kognitivna dimenzija - učenje o demokratiji i ljudskim pravima;

  • participatorna dimenzija - učenje za demokratiju i ljudska prava;

  • kulturološka dimenzija - učenje kroz demokratiju i ljudska prava.

U cilju unapređenja učešća mladih u demokratiji, potrebno je osnažiti i navedene dimenzije, i to:

  • osnaživanje kompetencija kod učenika za istraživanje, analizu informacija i kritičko mišljenje u okviru kognitivne dimenzije;

  • motivisati učenike i dati im jasne informacije o načinima primene učenja za učešće u demokratiji (kroz građanske inicijative, prikupljanje peticija, aktivizam mladih...) u okviru participatorne dimenzije;

  • obezbediti sredinu za razvoj učenika na temeljima multikulturalizma, tolerancije i međusobnog uvažavanja mišljenja u okviru kulturološke dimenzije.


Projekti u okviru tema Građanskog vaspitanja predstavljaju samo neke vidove učešća u donošenju odluka, a podrazumevaju konkretne aktivnosti prilagođene uzrastu i interesovanjima učenika:

  • Unapređenje bezbednosti mladih u lokalnoj zajednici (peticija, komunikacija sa lokalnom opštinom, školom, edukacija mladih i drugih pripadnika lokalne zajednice...)

  • Unapređenje zdravlja i životne sredine mladih (širenje svesti o zdravlju mladih; lokalna akcija čišćenja životne sredine; edukacija mladih o štetnosti duvanskog dima, alkohola i narkotika..)

  • Analiza medija i njihove uloge u savremenom društvu (organizacija tribina, diskusija i debata na temu medija; analiza širenja lažnih vesti; edukacija mladih o značaju medija i reprezentaciji stvari od važnosti za mlade u istim...)

  • Demokratija i politika (priprema za glasanje; analiza političkih kampanja i donošenje odluka; pregled predloga zakona i drugih akata kao deo radne grupe; učestvovanje u školskom parlamentu, učestvovanje u simulacijama zasedanja UN (Model United Nations)...)

  • Ljudska prava i slobode (uobličavanje identiteta; mogućnosti za dalje učestvovanje u javnom životu i van lokalne zajednice; opcije za unapređenje kvaliteta života mladih...).