Različitost i ravnopravnost
različitost i ravnopravnost
Svet je opterećen velikim brojem primera nepravde, od rasizma i rodne diskriminacije do ksenofobije i drugih oblika netolerancije, posebno prema marginaliziranim grupama. Uloga građanskog vaspitanja je u rasvetljavanju sledećih pitanja:
Kako zamisliti društvo u kojem je pravda vladajući princip i kako društvo treba organizovati da se to sprovede u praksi?
Koje praktične napore možemo učiniti da prepoznamo ignorisane, zaštitimo ranjive, služimo onima koji pate i omogućimo im da razviju svoje kapacitete i da ostvare svoje težnje?
Koje dalje napore možemo uložiti u vlastitim životima da eliminišemo diskriminaciju u svim njenim oblicima, kao što su diskriminacija na osnovu rase, boje kože, pola, seksualne orijentacije, vere, jezika i nacionalnog, etničkog ili društvenog porekla?
Kako možemo pomoći mladoj generaciji da prepozna da se mir sastoji u ispravnim odnosima sa sobom, drugim osobama, drugim kulturama, zemljom i svetom čiji su svi deo?
Zabrana diskriminacije u Srbiji je postala deo našeg pravnog poretka donošenjem Ustava iz 2006. godine i Zakona o zabrani diskriminacije 2009. godine, kojim je ustanovljena institucija Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i predviđena i sudska i prekršajna zaštita. Prema istraživanju iz 2020. Koje je sprovela CRTA, zaključeno je da su institucionalni mehanizmi uspostavljeni, među građanima je prisutno nepoverenje u državne institucije od kojih, stoga, i ne bi potražili zaštitu.
“Institucionalni mehanizmi za zaštitu od diskriminacije jesu uspostavljeni, ali najveći broj građana izjavljuje da se u slučaju diskriminacije ne bi nikom obratio (41%), Povereniku bi se obratilo 22%, policiji 14%, a sudu tek 4%. Među građanima koji se ne bi obratili državnim institucijama, čak 59% kao glavni razlog navodi nepoverenje u institucije”.
Poverenik, 2019.
Kako bi mladi bili ambasadori društvenih promena u sopstvenom svakodnevnom životu, u porodici, među prijateljima, vršnjacima, kolegama iz razreda i državnim organima, potrebno je da steknu alate i kompetencije za transformaciju mržnje u ime mira i jedinstva.
Na osnovu ispitivanja učenika u odeljenju, nastavnik građanskog vaspitanja će prikupiti dovoljno informacija o problemima i potrebama mladih i proceniti u kojoj meri učenici smatraju da imaju osećaj razumevanja različitosti u svom okruženju.
Na dalje, radiće sa učenicima na:
izgradnji samopouzdanja;
razvijanju veštine samosvesti i samorefleksije / kako proveriti sebe;
sticanju kompetencija aktivnog slušanja i nenasilne komunikacije;
na promociji interkulturalnog razumevanja;
na identifikaciji i prepoznaju govora mržnje i diskriminacije;
Na boljem razumevanju lične odgovornosti i uticaja nečijih postupaka.
Pitanja za razgovor u učionici:
Koje praktične napore možemo učiniti da prepoznamo ignorisane, zaštitimo ranjive, služimo onima koji pate i omogućimo im da razviju svoje kapacitete i da ostvare svoje težnje?
Koje dalje napore možemo uložiti u vlastitim životima da eliminiramo diskriminaciju u svim njenim oblicima, kao što su diskriminacija na osnovu rase, boje kože, pola, seksualne orijentacije, vere, jezika i nacionalnog, etničkog ili društvenog porekla?
Kako možemo najbolje nastaviti svoje moralno i duhovno obrazovanje za održiv život?
projekat podizanja svesti mladih o značaju ravnopravnosti i uvažavanja različitosti
Cilj projekta:
Cilj projekta ogleda se u podizanju svesti mladih o ravnopravnosti i prihvatanju različitosti. Učenici će imati prilike da kroz istraživanje različitih tematskih oblasti u timovima kreiraju marketinške kampanje za inkluziju i podizanje svesti učenika u školi o značaju ravnopravnosti i uvažavanju razlika.
Trajanje projekta:
u skladu sa nastavnim planom i programom, a ne duže od 4 meseca.
Organizacija rada:
Učenici će kreirati marketinške kampanje u svojoj školi na neku od tema predstavljenih u tematskim oblastima organizovani u timovima. Pored istraživanja i analize prikupljenih podataka, učenici će imati zadatak sprovođenja kampanje uz kreiranje letaka, brošura, predavanja ili prezentacija.
Tematske oblasti:
osetljive društvene grupe;
isključenost naspram uključenosti u društvo;
diskriminacija;
rodno zasnovano nasilje;
ravnopravnost polova;
stereotipi, predrasude i stigmatizacija;
aktivnosti nevladinih organizacija.
Učenici će na kraju projekta znati da odgovore na sledeća pitanja:
Kako prepoznati diskriminaciju?
Koji su mehanizmi zaštite mladih od diskriminacije, rodno zasnovanog nasilja, predrasuda i stigmatizacije?
Koje nevladine organizacije se bave unapređenjem ravnopravnosti u Srbiji?
Kako mogu biti tolerantniji/a prema drugima?
Da ravnopravnost polova odgovara samo ženama?
Kako možemo uključiti društveno osetljive grupe?
Učenici će radom na projektu unaprediti sledeće kompetencije:
Socio-emocionalne kompetencije - razumevanjem različitosti, učenici će razviti toleranciju i empatiju prema različitosti u svojoj okolini, ali će i naučiti kako da funkcionišu i sarađuju u timovima;
Metakognicija - razumevanjem različitosti i situacija koje se dešavaju u svakodnevnim dešavanjima, učenici će razviti metakogniciju, odnosno razumevanje dešavanja izvan pukih događaja;
Digitalne kompetencije - kreiranjem marketinških kampanja, učenici će naučiti kako se koriste različiti digitalni alati za kreiranje fotografija, brošura, tabela...