Globalizacija

GLOBALIZACIJA

Mladi su grupacija koja je najbrže prihvatila proces sociokulturne globalizacije. Predstavljaju generaciju koja je najviše izložena globalnoj kulturi, internetu i globalnim društvenim mrežama, u kontekstu stalnih migratornih tokova i sa više transnacionalnih iskustava. Samim tim i očekivanja učenika su veća.

Sa druge strane, proces globalizacije ima posebno značajan uticaj na njih. Mlađe generacije su direktno pogođene ekonomskim transformacijama i restrukturiranju tržišta rada. Ove promene su stvorile veće iskustvo u smislu ranjivosti i neizvesnosti koje destabilizuju temelje kolektivnog identiteta u industrijskim društvima.

Štaviše, isti proces globalizacije je praćen političkim oživljavanjem nacionalizma, unutardržavnim nacionalnim sukobima ili populizmom koji se poziva na nacionalne identitete. Ovaj skup faktora povlači izuzetno složen proces formiranja kolektivnog identiteta koji zauzvrat ima posljedice na vrednosti i građanske stavove mladog građanina.

Važno je istaći da proces globalizacije ne znači da se uloga nacionalnih identiteta smanjuje. Države nastavljaju da grade nacionalne identifikacije kroz obrazovanje i kulturnu politiku ili politiku pamćenja.

Kako bi podstakli aktivno učešće građana u razvoju Srbije, kao i doprineli održivom globalnom razvoju, mladi moraju razumeti razloge globalnih problema, njihove posledice na evropsko i globalno društvo i biti u stanju da preuzmu aktivnu građansku ulogu u stvaranju održivijeg sveta. Pre svega jačajući toleranciju prema ljudima različitog porekla.

Globalizacija je proces globalnog ekonomskog , političkog , kulturnog i verskog integrisanja i ujedinjenja

Pojam globalizacije se koristi za opisivanje promena u društvima, u oblasti kulture, svetske ekonomije, koje vode porastu međunarodne razmene i međusobne zavisnosti (u trgovini, kulturi, ljudima, idejama i sl.).

Globalizacija se često posmatra isključivo sa ekonomskog aspekta i tada se u prvi plan stavlja liberalizaciju trgovine odn. razvoj slobodne trgovine.

Iako je u toj oblasti najizraženija, globalizacija obuhvata mnogo šire aspekte društvvenih odnosa.


Termin globalizacija je prvi put upotrebio profesor T. Levit sa Harvardske škole za biznis 1983. godine, kako bi opisao finansijsko tržište. Nakon toga je termin bio proširen na delovanje multinacionalnih kompanija.

MMF definiše globalizaciju kao « rastuću međusobnu ekonomsku zavisnost svih svetskih zemalja, koju je stvorilo povećanje i raznovrsnost broja međunarodnih transakcija robe i usluga, kao i razmena kapitala, te ubrzana i generalizovana tehnološka razmena».

Svetska banka definiše globalizaciju kao „slobodu i mogućnost pojedinaca i korporacija da uspostave međunarodne poslove sa licima iz drugih zemalja“.


Ekonomska globalizacija – ima četiri oblika:

a) protok dobara i usluga, tzv. slobodna trgovina, b) protok ljudi migracija, c) protok kapitala i d) protok tehnologija.

Posledice ekonomske globalizacije su pojačane privredne veze i opšte povezivanje i jačanje privrednih subjekata, te erozija nacionalnih suvereniteta u ekonomskoj sferi.

Globalizacija je prepoznatljiva po trendovima od kojih se većina razvila nakon Drugog svetskog rata. To su veći uvećavanje protoka dobara, novca, informacija i ljudi; razvoj tehnologija, organizacija, pravnih sistema i infrastrukture (npr. internet).

Ekonomske karakteristike globalizacije:

  • Veća stopa rasta međunarodne trgovine u odnosu na stopu rasta svetske ekonomije

  • Porast međunarodnog protoka kapitala, porast stranih direktnih investicija

  • Erozija nacionalnih suvereniteta i nacionalnih granica izazvana kao posledica brojnih međunarodnih ugovora.

  • Razvoj globalnih finansijskih sistema

  • Porast učešća multinacionalnih korporacija u svetskoj ekonomiji

  • Uvećana uloga međunarodnih organizacija, poput Svetske trgovinske organizacije, svetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, MMF i sličnih.

Kulturalne karakteristike globalizacije:

  • Veća međunarodna razmena u kulturi

  • Širenje multikulturalizma i lakši pristup kulturnim raznolikostima, na primer kroz izvoz filmova holivudske i bolivudske produkcije.

  • Međutim, uvoz kulture može i da potisne lokalnu kulturu, da izazove umanjenje kulturne raznolikosti putem hibridizacije ili asimilacije. Najuočljiviji je oblik amerikanizacija ili, opštije gledano, vesternizacija, a prisutna je i sinosizacija (kinezizacija).

  • Rast međunarodnih putovanja i turizma

  • Veća imigracija, uključujući i ilegalnu imigraciju.

Projekat unapređenja razumevanja globalizacije kod mladih

Cilj projekta:

Cilj projekta ogleda se u izveštaju učenika na temu "Da li procesi globalizacije deluju na preobražaj i gubitak lokalnih kultura ili deluju u pravcu širenja regionalnih kultura na globalni nivo?" Istraživanje podrazumeva uticaj globalizacije na nacionalne jezike, uticaj tehnosfere na preobražaje u jeziku, uticaj tehnologije i globalnog tržišta na mala preduzeća.

Trajanje projekta: 3 meseca

Organizacija rada:

Učenici će biti podeljeni u timove do 5 članova. Svaki tim će izabrati jednu perspektivu kojom će se baviti u svom istraživanju na temu "Da li procesi globalizacije deluju na preobražaj i gubitak lokalnih kultura ili deluju u pravcu širenja regionalnih kultura na globalni nivo?". Moguće perspektive uključuju, ali nisu ograničene na:

  • nacionalna perspektiva - istraživanje situacije u Srbiji;

  • globalna perspektiva - istraživanje situacije širom sveta;

  • ekonomska perspektiva - fokus istraživanja na ekonomskim faktorima uticala globalizacije na kulturu;

  • socijalna perspektiva - fokus istraživanja na socijalnim faktorima uticaja globalizacije na kulturu.

Koraci:

  1. prikupljanje materijala iz medija, obrazovnih sadržaja i sl.

  2. analiza sadržaja;

  3. tumačenje i kreiranje izveštaja.


Unapređenje kompetencija učenika

U okviru ovog projekta, učenici će unaprediti digitalne, akademske, metakognitivne i socio-emocionalne kompetencije.

  • Digitalne kompetencije - ohrabrite učenike da sprovode istraživanje koristeći online resurse i alate; naučite učenike kako da pretraže validne informacije i resurse koje mogu podeliti bez kršenja autorskih prava; naučite učenike kako da koriste Google Search Engine.

  • Akademske kompetencije - ohrabrite učenike da povezuju stečena znanja iz različitih oblasti sa temom koju istražuju; upravljajte interdisciplinarnim pristupom učenika.

  • Metakognitivne kompetencije - motivišite učenike da zastupaju refleksivni pristup pri istraživanju teme, odnosno da se kritički osvrnu na sopstveni rad u timu i unapređenje vlastitih kompetencija.

  • Socio-emocionalne kompetencije - podstaknite učenike da ravnopravno učestvuju u timskom radu, kao i da donose adekvatne odluke u izvršavanju projektnih zadataka; motivišite empatiju i toleranciju prema različitim kulturama.


Učenici bi trebalo da odgovore na sledeća pitanja:

  • Na koji način globalizacija utiče na kulturu u svetu?

  • Na koji način globalizacija utiče na ekonomiju u svetu?

  • Da li se globalizacijom gubi regionalna kultura?

  • Da li je globalizacijom omogućeno širenje regionalne kulture na globalnom nivou?

  • Na koji način je globalizacija uticala na kulturu i ekonomiju u Srbiji?

resursi za nastavnike i učenike

Slobodan Glavičić

Gordana Medić-Simić