Mediji i njihova uloga

u savremenom društvu

mediji i njihova uloga

u savremenom društvu

Bilo da govorimo o dnevnoj štampi, vestima, televizijskim emisijama, blogovima ili društvenim mrežama, moramo se složiti da mediji igraju veliku ulogu u formiranju ličnosti i karaktera učenika.

Mediji označavaju sve načine i vidove komunikacije kojima se prenose informacije široj javnosti. U tom smislu, mediji predstavljaju glavni vid komunikacije sa širom javnošću, imajući u vidu trenutnu dostupnost informacija putem interneta.

Kovač i Rozenstil u članku "Elementi novinarstva" navode devet ključnih principa, ili elemenata, novinarstva čije postojanje je neophodno da bi novinari ispunili svoju svrhu postojanja, odnosno svoj ključni društveni zadatak:

  • Obaveza novinarstva prema istini, podrazumeva da novinari moraju saopštavati istinito, služeći se istinom, na istinoidan način sa ciljem da se utvrdi istina.

  • Lojalnost prema građanima usmerava novinare da rade u korist građana i da služe gražanima kao konzumentima njihovih proizvoda.

  • Disciplina proveravanja je od suštinskog značaja za novinarstvo, jer se proveravanjem otkrivaju neki novi i potvršuju neki postojeći fakti u novinarskom poslu.

  • Biti i ostati nezavisan u odnosu na one o kojima se izveštava, jeste od izuzetne važnosti za novinare.

  • Novinarstvo mora da služi kao neko ko nezavisno nadzire vlast. Time se ostvaruje kontrolna funkcija (watch dog) novinarstva u odnosu na društvenu zajednicu i nosioce javnih ovlašćenja.

  • Novinarstvo mora da obezbedi forum za javnu kritiku i kompromis. Time novinari postaju javni delatnici koji afirmišu javni dijalog i kulturu dogovora o najvažnijim javnim pitanjima. U izvesnoj meri novinarstvo uzima na sebe ulogu stvaraoca prioriteta (delimično agenda settings) u zajednici.

  • Novinarstvo mora da teži da se značajne i važne teme obrade tako da to postane zanimljivo i relevantno. Dakle, nije važno samo imati u rukama važne vesti već umeti da se te vesti transponuju ka publici kroz adekvatnu estetsku, zabavnu ili kakvu umetničku obradu. Time se sadržaju javnih poruka ne smeju „doterivati“ ili „frizirati“, što bi dakako značilo njihovo falsifikovanje, već se mera estetizacije i zabave mora usaglasiti sa merom informativnosti poruka.

  • Novinarstvo mora da učini da vesti postanu sveobuhvatne i proporcionalne, što nalaže da se u tretmanu tema i dogažaja uvek mora voditi računa o zastupljenosti svega značajnog. To se ostvaruje najviše kroz odgovarajuće rangiranje događaja i tema.

  • Novinarstvo mora omogućiti da oni koji se bave novinarstvom rade po sopstvenoj savesti. Ovaj princip je ključni za stvaralačku slobodu i nezavisnost novinara kao pojedinaca i u njemu se nalaze etičke i normativne konstante i varijable koje će svaki novinar kao pojedinac u sebi formirati i održavati.

projekat unapređenja medijske pismenosti kod mladih

Cilj projekta:

Cilj projekta ogleda se u unapređenju kompetencija medijske pismenosti kod mladih. Dodatno, učenici će unaprediti svoje digitalne veštine kroz kreiranje časopisa, bloga, sajta ili drugih materijala u cilju vršnjačke edukacije, poštujući nepristrasno izveštavanje. Učenici će kroz svoje aktivnosti unaprediti i veštine kritičkog mišljenja, pregledom relevantnosti i validnosti različitih dostupnih vesti.

Trajanje projekta:

Trajanje projekta određeno je nastavnim planom i programom, ali ne duže od 4 meseca.

Organizacija rada:

Poželjno je da učenici pristupe projektnim zadacima u timovima, ali učenik može i individualno preuzeti projektni zadatak.

Pojedinačni zadaci:

  • pregled istraživačkih radova na temu;

  • istraživanje različitih izvora informacija;

  • predstavljanje rezultata istraživanja sa evaluacijom podataka;

  • sprovođenje vršnjačke edukacije na datu temu putem bloga, prezentacije, sajta, brošura, školskog časopisa i sl.

Tematske oblasti:

  • Sloboda i odgovornost medija;

  • Cenzura u medijima;

  • Stereotipi i predrasude u informisanju i izveštavanju;

  • Informacije od javnog značaja;

  • Istraživačko novinarstvo i nepristrasno izveštavanje;

  • Validne i lažne informacije u medijima;

  • Manipulacija informacijama i senzacionalizam u medijima.

Učenici će na kraju projekta znati da odgovore na sledeća pitanja:

  1. Kako da razlikujemo prave od lažne vesti?

  2. Kako da proverimo validnost informacije?

  3. Šta je to "kodeks novinara"?

  4. Koliko je važna bezbednost podataka u digitalnom svetu i kako ih sačuvati?

  5. Koliko je važna objektivnost u informisanju i kako prepoznati pristrasnost?

  6. Koje tehnike manipulacije postoje i kako njihova upotreba utiče na građanstvo?

Učenici će radom na projektu unaprediti sledeće veštine:

  • digitalne kompetencije;

  • medijska pismenost;

  • veštine rešavanja problema;

  • kritičko mišljenje;

  • veštine komunikacije;

  • odgovorno učešće u demokratskom društvu;

  • estetičke kompetencije;

  • socio-emocionalne veštine - tolerancija, saradnja i empatija;

  • veštine za celoživotno učenje.

Resursi za nastavnike i učenike

Nadežda Lazić

Edi Daruši

Sonja Živaljević