Baza znanja

PČELE

Na svijetu postoji preko 20 000 vrsta pčela. Poznate su po medu. Stvaraju ga jer im treba za energiju koja ih grije tijekom zime. Imaju nezamjenjivu ulogu u oprašivanju cvjetova, čime se omogućuje rast voća, povrća i drugih biljnih kultura. Osim što podržavaju poljoprivredu, one čine i osnovu za očuvanje bioraznolikosti. Žive u zajednicama koje se zovu kolonije. Unutar svake kolonije razlikujemo tri tipa pčela. Glavna među njima je matica ili kraljica. Ona liježe jajašca za nove generacije. Drugi tip su radilice. To su ženske pčele koje proizvode med. Treće tip su trutovi, muške pčele koje uz kraljicu stvaraju nove generacije. Pčele najviše vole živjeti u svojim košnicama na temperaturi od 33,8 °C. Ako im je vruće mašu krilima da rashlade košnicu, a ako im je hladno počnu vibrirati svojim tijelima kako bi je zagrijale. Međusobno komuniciraju plesom. Kada je u blizini nektar to javljaju Kružnim plesom. Kada je nektar daleko plešu Ljuljajući ples kojim komuniciraju smjer izvora hrane. U ljetnim mjesecima skupljaju pelud i nektar iz cvijeća. Nektar se prenosi među pčelama dok voda ne ispari i postane med. Pčele su jedini kukci koji mogu proizvesti hranu za ljude. Jedna pčela može proizvesti jako malu količinu meda. Da bi se napunila jedna teglica potrebno je oko 850 pčelica. Pčele naš svijet vide u nijansama ljubičaste i plave boje. Njihov ubod za odraslog čovjeka bio bi opasan ako bi ga pčela ubola 1100 puta. Samo ženske pčele mogu upiknuti. Pčele su u svijetu ugrožene iz različitih razloga. Jedan od njih je i raspad kolonija. Do njega dolazi kad su radilice odvojene od matice. U nekim dijelovima svijeta već je nestalo preko 90% pčela. Znanstvenici vjeruju da su uzrok tome upotreba pesticida i štetni nametnici koji kod pčela izazivaju stres.

SUNČEV SUSTAV

Sunčev sustav broji osam planeta. Redom su to: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Središte sustava je Sunce. Velika, svijetla, užarena zvijezda. Sve planete oko njega se vrte i to u istom smjeru. Svu prirodnu svjetlost i toplinu navedene planete dobivaju od Sunca.

Najmanji planet Sunčevog sustava je Merkur. Najbliži je Suncu, nema satelite i sam se kreće oko Sunca. Za taj put potrebno mu je samo 88 zemaljskih dana. Merkur je jako poseban. Da bi se okrenuo sam oko sebe potrebno mu je mnogo vremena. Njegov dan je dulji nego godina. Kada bi tamo živjeli rođendan bi slavili dva puta u jednom danu.

Venera je najtopliji planet sustava i drugi po redu. Zovu je i otrovni planet zbog opasnih kiša koje tamo padaju.  

Zemlja je jedina planeta na kojoj ima života. Treća je po redu od Sunca i treba joj jedna godina da ga okruži. Oko nje kruži satelit kojeg zovemo Mjesec.

Planet crvene boje je Mars. Zovu ga i pustinjski planet. Četvrti je od Sunca i u pola je manji od Zemlje. Ljudi ga vole istraživati pa se na njegovoj površini nalazi mnogo svemirskih vozila koje je čovjek poslao.

Merkur, Venera, Zemlja i Mars su čvrsti planeti na čijoj površini možemo stajati. Jednim imenom se nazivaju zemljoliki planeti.

Najveći planet Sunčevog sustava, peti po redu, je Jupiter. Sastoji se od vodika i helija. Ima mnogo satelita. Kada bi život na njemu bio moguć dan bi trajao 10 zemaljskih sati.

Saturn je divovski planet, šesti od Sunca. Svi ga pamte po prstenovima. Jako je hladan, ali ima četiri godišnja doba. Svaki od njih traje jako dugo, više od sedam zemaljskih godina.

Još jedan hladan planet je Uran. Pomalo je čudan jer su mu godišnja doba jako duga, a kada kruži sam oko sebe u ležećem je položaju.

Neptun je posljednji planet Sunčevog sustava. Njegovo putovanje oko Sunca traje jako dugo, čak 164 zemaljske godine.

Jupiter, Saturn, Uran i Neptun divovski su plinoviti planeti. Na njima ne možemo stajati nego bismo propali. Slično kao da pokušate stajati na oblaku.

VODA

Voda je tekućina bez boje, mirisa i okusa. Voda može biti u čvrstom, plinovitom i tekućem stanju. Ona otapa mnoge tvari. Voda je jedinstvena tvar koja pokriva oko 71% Zemljine površine, ali samo mali postotak te vode je pitak i dostupan za ljudsku upotrebu. Potrebna je za sve oblike života, od biljaka koje koriste vodu u procesu fotosinteze, do životinja koje koriste vodu za probavu i izlučivanje. Voda ima veliku ulogu u ljudskom organizmu. Potrebna je za zdravlje, za regulaciju tjelesne temperature te za održavanje ravnoteže elektrolita. 

DRVEĆE

Drveće je drvenasta biljka koja ima jedno glavno stablo koje se grana u krošnju. Razlikujemo listopadna i vazdazelena stabla. Listopadna gube lišće u jesen i zimi miruju. U njim ubrajamo npr. hrast i bukvu. Vazdazelena stabla zadržavaju lišće tijekom cijele godine. U tu skupinu spadaju npr. bor, jela i smreka. Na stablu razlikujemo korijen, deblo te grane i listove. Korijen upija vodu i hranjive tvari, deblo podržava stablo i transportira tvari, a grane i listovi proizvode hranu putem fotosinteze.
Jedno stablo godišnje proizvede oko 118 kilograma kisika, što je dovoljno za četveročlanu obitelj. Drveće hladi okolni zrak isparavanjem vlage iz svojih listova, što može smanjiti temperaturu u gradskim sredinama za 11–25°C. Godovi drveća su zapravo godišnji prstenovi koji se vide na presjeku debla. Oni bilježe koliko je drvo naraslo u jednoj godini – od proljeća do zime. Jasnije su vidljivi kod stabala koja rastu u područjima s izraženim godišnjim dobima, dok su manje izraženi u tropskim krajevima. Godovi na drveću ne samo da otkrivaju starost, već i informacije o klimatskim uvjetima, poput suša ili vulkanskih erupcija.