Koliko je staro ovo stablo?

Učenici 2.a razreda istraživali su kako otkriti starost stabla. Aktivnost je započela razgovorom o mogućim načinima određivanja starosti, a učenici su ponudili niz maštovitih odgovora. Neki su smatrali da starost ovisi o broju korjenova – “Što više korijenja izbije, to je stablo starije”. Drugi su zaključili da su starija stabla ona s pogrbljenim granama, jer “se i ljudi pogrbe kad ostare”. Bilo je i onih koji su starost povezivali s visinom stabla. Nekolicina učenika već je znala za godove i njihovu ulogu u određivanju starosti.

Kako bismo došli do točnih odgovora, posegnuli smo za knjigom Drveće u kojoj smo pronašli mnoštvo zanimljivih i znanstveno utemeljenih podataka. Učenici su saznali da su godovi zapravo godišnji prsteni koji se vide na presjeku debla, a koji bilježe koliko je drvo naraslo u jednoj godini – od proljeća do zime. Naučili su da su godovi jasnije vidljivi kod stabala koja rastu u područjima s izraženim godišnjim dobima, dok su manje izraženi u tropskim krajevima. Istražujući dalje, učenici su doznali i o najstarijem drveću na svijetu, važnosti drveća za čovjeka, kao i o načinima na koje drveće bilježi promjene u svojoj okolini.

Teoriju smo i praktično primijenili. Učenici su donijeli cjepanice i pokušali prebrojati godove. Uz pomoć povećala i zajedničkog rada, uspjeli su utvrditi starost pojedinih komada drva. Na idućem satu, istraživanje je nastavljeno u školskom masliniku, gdje su učenici mjerili opseg debla maslina. Na temelju debljine pokušali su odrediti koja je maslina najstarija u školskom vrtu.

Aktivnost je potaknula znatiželju, logičko razmišljanje, timski rad i korištenje više izvora znanja. Učenici su kroz nju usvojili i važnu poruku – da priroda u sebi čuva zapise prošlosti, a na nama je da ih znamo čitati.