Učenici naše škole sudjeluju u projektu U školi otvorene kohezije
Prema odredbama Javnog poziva za podnošenje prijava za sudjelovanje u projektu U školi otvorene kohezije, ASOC povjerenstvo za odabir prijava sastalo se 3. ožujka 2021. godine te pripremilo Izvješće povjerenstva za odabir prijava za sudjelovanje-prijedlog škola za odabir na temelju izvršene provjere i vrednovanja pristiglih prijava. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, temeljem prijedloga Povjerenstva, donijela je Odluku o odabiru prijava na Javni poziv prema kojoj su za sudjelovanje u Projektu odabrane sljedeće škole:
Srednja poljoprivredna i tehnička škola, Opuzen
IV. gimnazija „Marko Marulić“, Split
Srednja škola Stjepana Sulimanca, Pitomača
Druga ekonomska škola, Zagreb
Gimnazija Pula, Pula
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, Čakovec
Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice, Našice
Gimnazija „Matija Mesić“, Slavonski Brod
Glazbena škola Frana Lhotke, Sisak
Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar
Odluka o odabiru prijava na Javni poziv javno je objavljena na službenim stranicama Ministarstva. U projektu su sudjelovali učenici ekonomske škole i njihovi profesori, Tanja Horvat, prof. mentor (voditelj projekta) i Lidija Lovrić, prof. (zamjenik voditelja projekta).
Projekt je započeo uvodnom konferencijom (19. ožujka), a održano je niz mrežnih edukacija. Uz pomoć mentorske podrške nastavnika i lokalnih stručnjaka, učenici su odabrali jedan projekt u njihovoj zajednici koji je sufinanciran sredstvima fondova Europske unije, a svoje su istraživanje projekta predstavili kroz kreativni rad.
Ovim su projektom učenici diljem Hrvatske imali priliku pobliže upoznati kohezijsku politiku, fondove Europske unije i kako oni mijenjaju Hrvatsku te u svojim lokalnim zajednicama potaknuti praćenje korištenja javnih financija.
Potpisan sporazum o provedbi projekta U školi otvorene kohezije
U školi je 20. travnja 2021. potpisan sporazum o provedbi projekta U školi otvorene kohezije u kojem sudjeluju učenici i profesori ekonomske škole. Sporazum su potpisali ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Nataša Tramišak i ravnatelj srednje škole Željko Filjak, a nazočni potpisivanju bili su voditeljica projekta Tanja Horvat, prof. mentor, zamjenica voditeljice Lidija Lovrić, prof. te saborski zastupnik Hrvoje Šimić, gradonačelnik Našica Josip Miletić i predsjednik Mjesnog odbora Josip Matek. Ministrica Tramišak navela je, kako se uz Srednju školu Isidora Kršnjavoga u Našicama, projekt provodi u još devet škola diljem Hrvatske. Sudjelovanje u projektu je omogućilo srednjoškolcima da postanu partneri Ministarstvu regionalnoga razvoja te istraže kvalitetu i korisne učinke od provedbe projekata u njihovoj lokalnoj zajednici.
Ministrica je navela da je projekt U školi otvorene kohezije ostvario značajne rezultate po pitanju edukacije i podizanje svijesti srednjoškolaca o opravdanosti trošenja europskih sredstava, utjecao na kreiranje nekih novih ideja i mogućnosti koje nam pružaju EU fondovi te omogućio suradnju s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova putem ovog interdisciplinarnog projekta.
Proslava Dana Europe
Aktivnosti projekta U školi otvorene kohezije, ASOC temelje se na aktivnostima Europske unije, stoga je Dan Europe poseban dan i za naš Projekt i sve koji sudjeluju u provođenju njegovih aktivnosti. Povodom toga dana upoznali smo naše sugrađane i kolege u školi s školskim ASOC timom te aktivnostima koje smo dosada odradili i koje planiramo u okviru projekta.
Naučili smo da je kohezijska politika izraz solidarnosti između država članica Europske unije čiji je cilj ostvarenje uravnoteženog razvoja u Europskoj uniji te smanjivanje strukturnih razlika između regija. Izvori financiranja su Europski fondovi. Raspravljali smo o tome koje se promjene događaju u našem gradu zahvaljujući sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova te kako i koliko ona pridonose kvaliteti života građana, a samim tim i ekonomskom razvoju. Shvatili smo da, mi kao građani, uopće nismo dovoljno informirani te da smo, uglavnom, pasivni promatrači i nekonstruktivni kritičari.
Naš je prvi zadatak bio odabrati istraživanje, osmisliti i objasniti naziv tima i istraživanja, izraditi vizualni identitet tima te postaviti ciljeve i svrhu istraživanja.
Naše smo istraživanje nazvali „Tragovima prošlosti do europske budućnosti“. Naziv istraživanja upućuje na naziv projekta koji smo odabrali, a to je „Rekonstrukcija dvoraca Pejačević – Velikog i Malog“. Dvorci obitelji Pejačević, osobito Veliki dvorac, predstavljaju simbole grada Našica, a samim time i središte kulturnog, umjetničkog i javnog života grada. Budući da grad Našice uskoro obilježava 792. rođendan, kulturno povijesna baština oblikovala je budućnost samog grada pa se ovaj projekt spominje „kao iznimno vrijedan povijesni projekt“ koji će stvoriti novu vizuru grada koja bi trebala biti na ponos svim građanima. Opći cilj projekta je doprinijeti društveno-gospodarskom održivom razvoju područja Grada Našica. Integriranim programom planira se sadržajno i tematski povezati komponente radi unapređenja turizma, povećanje broja turista i stvaranja kompletne prepoznatljive turističke destinacije koja će dovesti do društveno – gospodarskog razvoja Našica. Projektom se planira zaokružiti turistička ponuda Našice bazirana na kulturno – povijesnoj baštini obitelji Pejačević povezane s ostalim oblicima turizma te stvoriti novi turistički proizvodi povezani s kulturnom baštinom. Navedeno će se ostvariti obnovom Dvoraca Pejačević-Malog i Velikog, uređenjem povijesnog perivoja smještenog u okruženju spomenutih dvoraca. Osim dvoraca, projektom se planira obnoviti i grobljanska kapela obitelji Pejačević s hortikulturnim uređenjem dvorišta Kapele Pejačević te Groegerove vile. Razvojni program obuhvaća i uređenje parkirališta ispred dvorca kao i nogostupa, uređenje šetnice unutar središnjeg gradskog trga radi osiguravanja bolje pristupačnosti ugostiteljskim objektima i trgovinama u središnjoj gradskoj jezgri te uređenje parkirališnog prostora i pješačke infrastrukture ispred Vile Groeger. Osim ulaganja u kulturnu baštinu i lokalne infrastrukture projektom će biti obuhvaćene i komponente ulaganja u znanost i edukaciju kroz uređenje izložbenih prostora te ulaganje u slobodno vrijeme i rekreaciju ulaganjem u hortikulturno uređenje dvorišta Velikog dvorca Pejačević te grobljanske kapele Pejačević kao i ulaganje u promociju i vidljivost. Projekt će ponuditi atraktivne kulturno-turističke sadržaje za koje se očekuje da će privući turiste i posjetitelje Grada Našica, što će se odraziti i na društveno-gospodarski rast, a samim time i na razvoj lokalne zajednice.
Našu je ekipu sačinjavalo 18 znatiželjnih učenica i učenika drugih i trećih razreda ekonomske škole i svaki je član tima imao jasno definiranu ulogu. Članovi tima bili su sljedeći učenici: Božica Bjelokapić, Lorena Brajko, Ana Gašparić, Ana Holjenko, Veronika Zaspan, Karla Brkić, Filip Dendis , Laura Klemenc, Petar Rinčić, Magdalena Strmečki, Judita Gašparić, Nives Gvozdenović, Laura Kojić, Rea Markulić, Bojana Stojnović, Iva Buljan, Jelena Galić i Stella Kovač. Voditeljica projekta bila je Tanja Horvat prof. mentor te zamjenica voditeljice, Lidija Lovrić, prof. Naziv našeg istraživačkog tima je Isidor's investigatros“; Isidorovi istraživači. Tim je dobio naziv po Isidoru Kršnjavomu, rođenom Našičanu, a čije ime nosi naša škola. Bio je impresivna i svestrana osobnost; doktor filozofije i prava, hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar, kulturni i javni djelatnik.
Logotip istraživanja izradili su dizajneri našeg tima, ali on je nastao kao rezultat kreativnog i kritičkog razmišljanja čitavog tima. Na logotipu se nalaze Veliki i Mali dvorac te staza posuta zvjezdicama koja simbolizira put europske budućnosti, a ujedno i susret s prošlošću. Logom projekta smo željeli ukazati na svrhu ovog projekta, a to je objedinjenje turističke ponudu Našica bazirane na kulturno – povijesnoj baštini obitelji Pejačević te stvaranje novog europskog turističkog proizvoda.
Razlog našeg istraživanja bio je omogućiti mladim ljudima da sami pronalaze, obrađuju i uređuju podatke te da na taj način otvore nove perspektive i mogućnosti utjecaja na nešto. Svatko od nas nastoji svojim naporima djelovati kao poticaj ostalima da budu aktivniji kao građani koji sudjeluju u izgradnji buduće Europe. Ciljevi našeg istraživanja bili su: potaknuti na kritičko promišljanje o mogućnostima trošenja novca iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te izazvati osjećaj opravdanosti realizacijom projekta u društvenom, ekonomskom i kulturnom smislu, a svrha našeg istraživanja je pridonijeti ostvarenju aktivnog i odgovornog sudjelovanja mladih ljudi pri praćenju ovakvih projekata i učinkovitom korištenju sredstava Europskih fondova.
U školi otvorene kohezije ASOC – Isidor's Invesetigators: Brojevi otkrivaju
Sadržaj druge lekcije otkrio nam je kako podaci mogu „govoriti“. Naučili smo što su otvoreni podaci te na koji način državne i javne institucije objavljuju podatke; kako prikupiti, obraditi, analizirati, grupirati, uspoređivati podataka i izraditi grafičke prikaze podataka za jasno i razumljivo prikazivanje informacija te što je istraživačko novinarstvo i kako pripremiti članak podatkovnog novinarstva.
Naš projekt predstavlja program razvoja kulturnog i kreativnog turizma. Projektom bi se trebalo osigurati unaprjeđenje postojećeg turističkog proizvoda kroz predstavljanje Našica kao turističke destinacije čija se turistička ponuda temelji na bogatoj kulturnoj i glazbenoj povijesti. Stoga smo istražili povećava li se broj turističkih posjeta na području Grada Našica, na koji način se financira postojeći projekt, što je obuhvatila nabava radova i usluga nadzora, kako je izvršen odabir nadzora i izvođača građevinskih radova te što građani misle o opravdanosti projekta. Istraživanjem na stranicama https://visitslavoniabaranja.com/ uočili smo blagi trend porasta turista u kontinentalnoj Hrvatskoj. Istražili smo i stranicu http://www.tznasice.hr. Budući da nismo mogli pronaći tražene podatke, posjetili smo ured Turističke zajednice grada Našica i direktora Srečka Perkovića koji nam je omogućio uvid u eVisitor. Tražene podatke o turističkim posjetima, koji su dostupni od 2014. godine, prikupili smo, analizirali i prikazali grafički (sl. 1 - Prikupljanje, analiza i prikaz podataka). Uočili smo da posljednje dvije godine broj turističkih posjeta uistinu raste.
Zanimalo nas je na koji se način financira postojeći projekt, stoga smo istražili stranice https://strukturnifondovi.hr/popis-operacija/. U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganju 6,831 milijardi eura od čega 4,700 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 2,131 milijardi eura iz Kohezijskog fonda (KF). Uz nacionalni doprinos u iznosu od 1,206 milijardi eura, njegova ukupna vrijednost raste na 8,037 milijardi eura. Kako su sredstva EU raspodijeljena po prioritetnim osima, vidimo na grafičkom prikazu (sl. 2 - Operativni program: Konkurentnost i kohezija). Projekt Slavonija, Baranja i Srijem podrazumijeva ulaganje cca 2,5 milijardi eura. Poziv na koji smo mi prijavili projekt sufinancira se u okviru prioritetne osi 6. Prioritetna os 6, za područja suradnje Turizam i kreativno društvo te Bioekonomija, s ciljem jačanja konkurentnosti i uravnoteženog regionalnoga razvoja i odgovaranja na ključne društvene izazove: smanjenje siromaštva i povećanje standarda građana. Projekt „Rekonstrukcija dvoraca Pejačević - Velikog i Malog“ sufinanciran je iz EFRR-a. Ograničenog je postupka u modalitetu trajnog poziva, iz otvorenog poziva pod nazivom „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine na području Slavonije, Baranje i Srijema“.
Ovaj Poziv temelji se na Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema od 20. srpnja 2018., kojim se utvrđuje suradnja između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva poljoprivrede te 5 županija (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska), a u cilju razvoja područja Slavonije, Baranje i Srijema. Ukupna dostupna raspoloživa financijska sredstva EFRR predviđena za ovaj Poziv iznose 332.000.000,00 kuna, a za ''Rekonstrukcija dvoraca Pejačević – Velikog i Malog“, dostavljeno je 75.000.000 kuna. S obzirom da je nabava radova i usluga nadzora obavljena otvorenim postupkom javne nabave, zapisnike o pregledu i ocjeni ponuda pronašli smo na web stranici: https://eojn.nn.hr., saznali smo da je Nabava za stručni nadzor i izvođenje radova obuhvatila sve radove na projektu te je provedena za 9 grupa. Analizom dostupnih podataka (sl. 3 - Nabava, nadzor i izvođenje radova) saznali smo i prikazali da su radovi išli u tri procesa nabave. Nadzor nad Velikim dvorcem je dobila tvrtka VALENČAK d.o.o. iz Našica, a izvođač radova je tvrtka ZUBER d.o.o. Nadzor nad središnjim trgom je dobila tvrtka PROFING d.o.o., a izvođač je tvrtka SITOLOR iz Slavonskog Broda. Radove na Malom dvorcu i Vili Groeger je dobila tvrtka Presoflex Gradnja. Nadzor nad Malim dvorcem dobila je zajednica ponuditelja EXPERT d.o.o. i INGRI d.o.o., a nadzor nad Vilom Groeger tvrtka EXPERT d.o.o. Predviđeno trajanje projekta je do 09. prosinca 2022.
Kako bismo istražili kakav je stav naših sugrađana o projektnim aktivnostima, proveli smo anketno istraživanje. Intervjuirali smo građane i stručnjake zadužene za realizaciju projekta (sl. 4 - Rezultati ankete o informiranosti građana). O poslovima pripreme, provedbe i praćenja projekata razgovarali smo s pročelnikom Ivanom Majerom. S detaljima realizacije projekta upoznala nas je direktorica Našičke razvojne agencije, Magdalena Vidaković-Gelenčir. U očuvanje i promicanje kulturne baštine uputila nas je ravnateljica Zavičajnog muzeja Silvija Lučevnjak. O važnosti projekta za grad razgovarali smo s bivšim gradonačelnikom grada Josipom Miletićem. Informacije koje smo dobili, potvrdila su naša predviđanja, a o tome više u predstavljanju projekta.
Tragom informacija - aktivnosti građanskog praćenja u sklopu projekta U školi otvorene kohezije
U 3. fazi projekta krenuli smo tragom informacija. Gotovo sve aktivnosti obavili smo terenskim istraživanjima. Zanimalo nas je kako je došlo do ideje o ovom projektu, kakav stav imaju građani Našica o projektu, kako napreduje realizacija, postoje li prepreke u provođenju te kako provjeriti ostvaruje li projekt svoj cilj?
Razgovarali smo s profesorima i učenicima naše škole. Intervjuirali smo lokalno stanovništvo, razgovarali smo s nositeljima projekta, izvođačima projekta, stručnjacima te uglednim članovima grada. Posjetili smo Turističku zajednicu grada, a virtualno smo imali sastanak sa stručnom suradnicom Europe Direct Osijek. Iznenadila nas je susretljivost svih kojima smo se obratili. Osobito nas je iznenadio entuzijazam, posvećenost i upornost nositelja projekta, a posebice bivšeg gradonačelnika, Josipa Miletića koji je naglasio da je ovo najvidljiviji projekt te da će sadržaji vezani uz kulturnu baštinu privući veći broj posjetitelja u grad Našice što bi se trebalo pozitivno odraziti na razvoj lokalnog gospodarstva.
Saznali smo da dinamika izvođenja radova ide prema predviđenom te da će isti biti realiziran kako je planirano. Što se tiče troškova, naglašeno je da će možda biti ostvarene i neke uštede koje će omogućiti još neke zahvate u samom gradu, a sami rezultati projekta će biti vidljivi tek po završetku projektnih aktivnosti. Građani su izrazili zadovoljstvo i oduševljenje ovim projektom te naglasili da je to hvale vrijedna promjena za sve nas i kako treba biti više takvih projekata.
Izvješće o provedenom građanskom praćenju objavili smo na platformi Monithon.eu (https://hr.monithon.eu/report/view/10) te izradili videozapis provođenja aktivnosti građanskog praćenja https://www.youtube.com/watch?v=pVxLR6QTvYQ
Razgovor sa zastupnikom u EU parlamentu, Karlom Resslerom
Podršku i poticaj za predstavljanje projekta dobili smo od zastupnika u Europskom parlamentu, Karla Resslera.
Bili smo osobito počašćeni i ponosni što smo imali priliku održati sastanak putem Zoom-a sa zastupnikom u Europskom parlamentu, Karlom Resslerom. Karlo Ressler je osobno i obiteljski vezan za Našice u kojima je, kako navodi, proveo veći dio djetinjstva i za kojeg ga vežu lijepe uspomene.
Karlo Ressler je pravnik, hrvatski političar i zastupnik u Europskom parlamentu od 2019. godine. Otac je troje djece. Osnovnu je školu pohađao na Šalati, a VII. gimnaziju Zagreb, koja je poznata po ravnateljici Ljilji Vokić. Magistrirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a kao jedan od najboljih studenata generacije, tri puta je dobio Dekanovu nagradu za izvrsnost. Posljednju godinu fakulteta završio je na Sveučilištu u Sheffieldu u Engleskoj, u sklopu Erasmus+ studentske razmjene gdje je i upoznao svoju sadašnju suprugu. Na Max Planck institutu za međunarodno i strano kazneno pravo u Freiburgu, Njemačka, završava doktorat o trgovanju ljudima u jugoistočnoj Europi.
U Europskom parlamentu djeluje u Odboru za proračune, glavni je pregovarač i izvjestitelj Odbora za EU proračun 2022., Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, potpredsjednik je Odbora za umjetnu inteligenciju te se bavi migracijama i Schengenskim prostorom. Naglašava da je u EU parlamentu dinamično i izazovno raditi.
Projekt "Rekonstrukcija dvoraca Pejačević – Velikog i Malog" smatra pozitivnim te naglašava da će pridonijeti razvitku grada i kvalitetnijem životu Našičana. Pozdravlja inicijativu građanskog praćenja mladih te naglašava da je to idealno vrijeme za proširenje vidika, razmišljanju o društvu oko sebe, doba kada ljudi počinju gledati što se događa u njihovom gradu, županiji i državi. Naglašava da su mladi najskeptičniji prema EU i imaju pravo na kritiku koja može biti opravdana, ali isto tako uočavaju prednosti koje pruža EU, naše članstvo u Europskoj uniji te naglašava da se to treba poticati. Mlade ljude muče slični problemi gdje god se oni nalazili. To su kvaliteta obrazovanja, radnog mjesta, podrška društva u zasnivanju obitelji te rješavanje stambenog pitanja. Ideja Kohezijske politike omogućava proces smanjenja razlika u razvijenosti. Nakon ulaska u EU, proces ide u jednom smjeru te se razlike znatno smanjuju na što ukazuju svi podaci vezani uz Republiku Hrvatsku. Za naš projekt smatra da je to odličan način da se angažiramo oko nečega što je aktualno u našem gradu jer se mijenja vizura Našica, a jednim dijelom i način života u središtu grada. Naglašava da projekt omogućava da iz naše perspektive pratimo kako to izgleda te uočavamo reakcije, promišljanja i pojedinosti oko provođenja projekta te način osiguranja i provođenja financiranja.
Na kraju nam je poželio što uspješnije predstavljanje projekta te naglasio da ga veseli svaki uspjeh grada Našica pa tako i ovaj projekt koji će sigurno omogućiti da se u Našicama živi još bolje i ugodnije.
Tanja Horvat, prof. mentor
Završna konferencija projekta "Tragovima prošlosti do europske budućnosti"
Završna je konferencija održana 30. lipnja u našoj školi, a učenici su predstavili svojim razrednim kolegama, obitelji i nastavnicima te lokalnoj zajednici, sve provedene projektne aktivnosti u sklopu projekta U školi otvorene kohezije, ASOC. Čestitamo učenicima i mentoricama Tanji Horvat i Lidiji Lovrić na uspješno odrađenom projektu.
Više o završnoj konferenciji možete pročitati i na stranicama naših lokalnih medija.
https://www.radionasice.hr/tragovima-proslosti-do-europske-buducnosti/
https://nasice.com/predstavljen-projekt-tragovima-proslosti-do-europske-buducnosti/
