Povodom obljetnice tužne smrti Otokara Hrazdire jedne od znamenitih ivanečkih osoba učenici knjižničarske grupe Čuvari znanja i Dodatne nastave povijesti istražili su njegov život i važnost za razvoj grada Ivanca.

Saznali su da je Otokar Hrazdira rođen 29. srpnja 1898. godine u Slezskoj Ostravi, na sjeveroistoku Češke. Život ga je doveo u Ivanec 1920. kojem je potom dao svoje znanje, životnu energiju i stvaralačke sposobnosti. Radio je kao činovnik – knjigovodja ugljenika  u Rudarsko d. d. u Ivancu. 

Vjenčao se s Ivančankom Paulom - Pavicom Milić 29. ožujka 1921. S njom je kasnije bio i vlasnik svojih rudnika ugljenokopa na zemljištima koje su kupili vlastitim sredstvima. Oboje su bili su veliki ljubitelji prirode i aktivni planinari. Otokar Hrazdira jedan je od obnovitelja Hrvatskog planinarskog društva „Ivančica“ Ivanec, a zajedno sa suprugom uvelike je doprinio gradnji planinarskog doma i nove metalne piramide na Ivanščici.

Njegova supruga bavila se i glumom i pisanjem književnih djela, a autorica je i neslužbene ivanečke himne Poleg jedne vel´ke gore.

Hrazdira se, kao iznimno inteligentna i sposobna osoba zanimao za novine koje je donosio gospodarski razvoj te je bio i likovno nadaren. Već u rodnoj Češkoj bavio se fotografijom. U Ivancu je do 1930. postao međunarodni majstor fotografije, dobivši brojne vrijedne nagrade na fotografskim salonima. Sačuvano je malo njegovih fotografija. Osnovao je fotografsku sekciju pri planinarskom društvu gdje je educirao početnike u fotografiji i naprednije fotografe. 

Osim toga je u Ivancu organizirao dvije izložbe fotografije prema novinarskim zapisima, dok je Hrazdirina supruga u intervjuu s Marijanom Krašem spominjala četiri izložbe do 1940. godine, no više podataka koje bi potvrdile informaciju za sad nema. 

Prva izložba planinarske fotografije otvorena je 21. veljače 1932., a druga izložba fotoamaterskih slika proširene tematike 29. siječnja 1933. Na prvoj izložbi sudjelovala su 22 autora s 255 fotografija, a od toga je bilo 12 ivanečkih fotoamatera sa 163 fotografije. 

Na drugoj izložbi 272 fotografije je predstavilo čak 43 autora, a na njoj prvi puta imao značajniji nastup Tošo Dabac, a izlagao je i Đuro Griesbach, dok je prema pričanju svjedoka za posjetitelje izložbe bio organiziran specijalni vlak iz Zagreba.

Otokar je pokrenuo jedini međuratni časopis internacionalne umjetničke fotografije Galeriju koja je izlazila kao hrvatsko izdanje jednom mjesečno od listopada 1933. do ožujka 1934. Galerija je, uz jugoslavensko izdanje u Ivancu, imala nacionalna izdanja za Austriju u Beču, Veliku Britaniju u Worcesteru, Dansku u Kopenhagenu i Italiju u Torinu. 

Hrazdirino djelovanje omogućilo je razvoj fotografske scene ivanečkog kraja koja je i danas iznimno živa. Petar Jagetić začetnik je reklamne fotografije u bivšoj Jugoslaviji, Cvjetko Šoštarić je 1983. postao je predsjednik Fotosaveza Jugoslavije. Nagrađivani su i fotografi Branko Težak, Domagoj Sever, Zoran Stanko i Božidar Breški.

Budući da je Hrazdira utjecao na gospodarski i kulturni život Ivanca, istražujući mu život i utjecaj, učenici ivanečke osnovne škole odlučili su prošetati zajedno sa svojim mentoricama Suzanom Jagić i Draženkom Stančić koja je i sama amaterska fotografkinja članica bivšeg Fotokluba Deseti K i posjetiti mjesta na kojima je on nekada hodao te ih zabilježili, čime drugim, nego fotoaparatima.

Mentorica Draženka Stančić uputila ih je u osnove fotografije pa su nakon 2 dvosatne radionice napravili i odabir najboljih slika koje su pripremili za izložbu. Postavili su izložbu uz pomoć domara, napravili pozivnicu za otvaranje izložbe pozvali prijatelje i  roditelje na izložbu. Sudjelovali su u programu otvaranja izložbe, govorom o Otokaru Hrazdiri i vođenjem posjetitelja izložbom. Osim fizičke izložbe napravili su i Vodič kroz izložbu u canvi pa je na taj način izložba dostupna i posjetiteljima koji ju ne mogu razgledati na hodnicima naše škole.

Izložba Hrazdirina staza donosi fotografije lokacija kojima je, pretpostavljeno, nekad hodao Otokar Hrazdira. Na dijelu staze učenike je na fotoradionici vodila kazivačica Vesna Štruklec, kojoj ovim putem zahvaljujemo na zajedničkoj informativnoj šetnji od Hrazdirinog imanja preko vinograda na lokalitetu Kolinec, ispod kojeg se nekada prostirao jedan od ugljenokopa, do izlaza u jarku te stazom kojom se odvozio ugljen. Na ostalim lokacijama učenici su bili samo s mentoricom. Autori fotografija Hrazdirine staze su Maja Strelec, Ana Žuliček, Filip Huđ i Luka Prekrit.

Zahvaljujemo studiju Foto Geci za otiskivanje fotografija te Božidaru Breškom koji je poticajnim i lijepim riječima podržao i otvorio izložbu.

Učenici su osim slušanja kazivačice Vesne Štruklec, u istraživanju koristili odabrane ulomke iz sljedeće literature:

1.      Hrazdira, Otokar. Kroz izložbu. Varaždinske novosti 3/1932, br. 117.

2.      Ivanec i razvoj domaće fotografije Ivanečki kalendar: 1974. 1974. Ur. Kraš, Marijan i Kušen, Edo. Novinsko izdavačko i štamparsko poduzeće Varaždin. Varaždin. 

3.      Izložba fotografskih slika u Ivancu. Varaždinske novosti 3/1932, br. 116.

4.      Jagić, Suzana. 2017. Povijest ivanečkog područja između prvoga i drugoga svjetskog rata (1918. – 1945. u Krznar, Siniša i dr. Ivanec kroz stoljeća: (1396.-2016.). Grad Ivanec. Ivanec.

5.      Kraš, Marijan. 1996. Ivanec: prilozi povijesti Ivanca do 1940.godine: Ivancu za šest stotu obljetnicu povodom prvoga pisanoga spomena Ivanca: (1396-1996). Zlati ajngel. Varaždin.

6.      Mohorovičić, Andre i dr. 1997. 600 godina Ivanca: zbornik. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad. Varaždin.  Grad Ivanec. Ivanec.

7.      Pavica i Otokar Hrazdira: život i umjetničko stvaranje zaboravljenih Ivančana uz 70. obljetnicu prve fotografske izložbe u Ivancu 1932.-2002. 2002. Ur. Kraš, Marijan. Mini-print-logo. Varaždin.

8.      Posjet II. Izložbi fotoamaterskih slika u Ivancu. Varaždinske novosti 4/1933, br. 166. 

9.      Šoštarić, Cvjetko. 1986. Ivanečka fotografija ponovo u svijetu. Ivanečki kalendar: 1986. Ur. Kraš, Marijan i Kušen, Edo. Novinsko izdavačko i štamparsko poduzeće Varaždin. Varaždin. 

Klikčitzemska je program poticanja čitanja koji je pokrenut ove školske godine u školskoj knjižnici. Cilj programa je jačanje čitateljskih vještina i kompetencija Učiti kako učiti te Uporaba IKT-a. Radi se na izvorima koje knjižnica posjeduje ili osigurava pristup pri čemu se koriste različite strategije.

To mogu biti strategije poput letimičnog, brzog čitanja, zamišljanja senzornih slika, evokacije prethodnih znanja, postavljanje pitanja, zaključivanja, prepoznavanja bitnog, provjera razumijevanja, sintetiziranja, ponovno čitanje, prepoznavanje problema ili glavnih ideja, razgovor sa znalcem, uporaba rječnika, sažimanje, promatranje ilustracija, povezivanje različitih dijelova teksta, predviđanje, pretraživanje pojmova u enciklopedijama, na internetu ili u fondu knjižnica, suradnički rad i sl.

Program podrazumijeva predstavljanje pojedinih strategija cijelim razredima te pojačan mentorski rad s grupama ili pojedincima na razvoju strategija čitanja s razumijevanjem.

Primjeri rada

Primjer zamišljanja senzornih (osjetilnih) slika s kombiniranjem prethodnih znanja bili su satovi na temelju slikovnice Figaro – mačak koji je hrkao, Jean-Baptiste Baroniana za učenike 2. razreda. Osim održanog sata, napravljena je i videolekcija za učenike u izolaciji i roditelje koji se žele osnažiti u jačanju vještine čitanja svoje djece.

Primjer letimičnog, brzog čitanja i sažimanja učenici su vježbali u sklopu nastave medijske pismenosti prilikom čitanja brošura o fenomenima medijske pismenosti poput vrsta medija, internetu, senzacionalizmu, reklamama, videoigrama Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu radi stvaranja umnih mapa.

Primjer pretraživanja interneta s kritičkom procjenom pronađenih izvora temeljen je na mentorskom radu s pojedincima i grupama učenika 6. razreda iz predmeta Geografije, gdje su učenici dolazili pretraživati uz knjižničarkino vođenje kroz pronađene izvore temu kolike su rezerve fosilnih goriva u svijetu, količinski i predikcijom godina.

Na poveznici se nalazi upitnik istraživanja kojem je cilj prikupiti podatke o provedbi kulturne i javne djelatnosti školskih knjižničara u otežanim uvjetima, za vrijeme nastave na daljinu. Dostupan je za popunjavanje do 19. lipnja. Informacije o rezultatima bit će objavljene u stručnom časopisu i prezentirane na stručnim skupovima. Točan naziv časopisa s poveznicom podijelit ćemo i ovdje.